Povjesnica kapelanije “Sv. Ilija Prorok”

Tijekom svibnja 1991. god. prve ustrojene postrojbe Zbora narodne garde RH bile su četiri aktivne brigade. 2. gardijska brigada, ili tadašnja 2. «A» brigada ZNG RH ustrojena je u Trsteniku pokraj Dugog Sela, odnosno Zagreba, 15. svibnja iste godine. Prvi sastav činili su pripadnici postrojbi za posebne namjene MUP-a iz Rakitja, Kumrovca i Vinice, Karlovca, Siska i Lučkog. Na prvom, sada povijesnom postrojavanju ZNG-a u Zagrebu, 28. svibnja 1991. god., na stadionu u Kranjčevićevoj, brigada dobiva ratnu zastavu od prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. Početkom lipnja 1991. god. brigada je u prvom oružanom sukobu s agresorskom vojskom na Mostu mladosti u Zagrebu pri zaustavljanju tenkova «JNA» iz tadašnje vojarne «Maršal Tito». Tada već ima prve ranjenike. Krajem lipnja i u srpnju brigada djeluje na ličkom bojištu, u obrani strateškog prijevoja Ljubovo, gdje pogibaju i prvi pripadnici. Širenjem agresije postrojba djeluje na cijelom području Banovine, Siska, Sunje, na karlovačko-koranskoj bojišnici, na posavskom i istočnoslavonskom bojištu. Bilježi pobjede u oslobađanju dubrovačkog zaleđa, u danonoćnim borbama učvršćuje i proširuje obranu u akciji «Maslenica», ponovno je na Banovini, Lici, južnom bojištu, sudjeluje u operaciji «Bljesak». U kolovozu 1995. god. u «Oluji» nositelj je oslobađanja cijele Banovine te sudjeluje u učvršćivanju državne granice u akciji «Una 95». Kroz brigadu je prošlo preko 9000 pripadnika; 208 ih je poginulo, 1200 ranjeno i povrijeđeno. Brigada je za osvjedočenu i pokazanu hrabrost, junaštvo te doprinos u obrani domovine, od Predsjednika RH i Vrhovnog zapovjednika odlikovana Redom kneza Domagoja s lentom, u prigodi 10. obljetnice ustrojavanja i Redom Nikole Šubića Zrinjskog na petnaestu godišnjicu Oružanih snaga RH. U sastav brigade 1. svibnja 1996. god. ulazi 81. gardijska bojna «Kumovi» iz Virovitice, koja je u Domovinskom ratu također dala nemjerljiv doprinos, poglavito u operacijama «Bljesak», «Ljeto 95», «Oluja», «Maestral» i «Južni potez». Bojna je imala 21 poginulog i 143 ranjena pripadnika.

Odlukom Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika OS RH, 23. prosinca 1992. god. osnovana je 7. gardijska brigada «Pume» sa sjedištem u Varaždinu. Osnovnu strukturu brigade su činili pripadnici V. Bojne 1. «A» brigade ZNG koji su već imali ratno iskustvo stečeno u operacijama za oslobođenje južne Hrvatske i dubrovačkog područja. Brigada je bojno djelovala na karlovačkom, zadarskom, šibenskom i južnom bojištu. Sudionica je povijesnih akcija HV-a: «Zima 94», «Skok 1», «Ljeto 95». U operaciji «Oluja» sudjeluje u oslobađanju Knina i okolice i postavlja zastavu RH na kninskoj tvrđavi. Nositelj je operacija «Maestral» i «Južni potez». Kroz ovu legendarnu postrojbu prošlo je oko 4550 pripadnika, 76 ih je poginulo a preko 500 ranjeno. Spajanjem 2. gardijske brigade «Gromovi» i 7. gardijske brigade «Pume» 1. srpnja 2003. godine nastala je nova 2. gardijska brigada.

Brigada u mirnodopsko vrijeme provodi značajne vježbe, što je potvrda visokog stupnja obučenosti i borbene spremnosti, odnosno uloženih napora vojnika, dočasnika i časnika. Ustrojila je dvije motorizirane pješačke postrojbe koje trenutačno obučava za doprinos NATO – vođenim operacijama Partnerstva za mir. Trenutačno je razmještena na četiri lokacije: Glina, Varaždin i dvije vojarne u Petrinji. Za sada jedan manji dio nalazi se u misiji u Afganistanu. Pred brigadom je još jedna faza preustrojavanja u skladu s Dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga RH.

Dušobrižništvo u 2. gbr

Iz prethodnog poglavlja je vidljivo kakav i koliki je ratni angažman postrojbe bio tijekom Domovinskog rata, ali i nakon njega. Pripadnici postrojbe bili su u najvećem dijelu angažirani u borbenim operacijama tijekom cijelog rata, a nakon rata bile su stvorene taktičke skupine brigade kao interventne postrojbe na Banovini, u Konavlima i sl. Obzirom da je veliki broj pripadnika proživljavao i proživio razne ratne strahote i napore, potreba za duhovnom skrbi za vojnike bila je utoliko i veća. Ona nije bila sustavno organizirana, što je i bilo razumljivo u tim okolnostima kada se razvijala, ustrojavala i organizirala sama Hrvatska vojska, ali i država. Svakako, i za Crkvu su to bile novonastale izvanredne okolnosti i situacije. Dušobrižništvo se provodilo sukladno okolnostima i uvjetima, najčešće selektivno i po potrebi danog trenutka. Inicijativu u tom pogledu preuzela je tadašnja brigadna Služba za informativno-psihološku djelatnost, kasnije Politička djelatnost, koja je ostvarivala kontakte s mjesnim svećenicima i u suradnji s njima organizirala duhovnu skrb vojnika. Naravno da su te inicijative bile vrlo česte od samih svećenika, ali i pojedinih zapovjednika i pojedinaca.

Česti su bili slučajevi gdje je civilno stanovništvo u najvećem broju, uslijed bojnih djelovanja, bilo primorano napustiti svoje domove s prvih crta bojišta ili područja ratnih zbivanja, pa su svećenici, odnosno župnici, ostajući s malobrojnim župljanima, duhovno skrbili i za gardiste-branitelje. Obzirom na vremenski odmak i činjenicu da se navedeni događaji iz područja dušobrižništva, poglavito prvih godina Domovinskog rata, nisu u najvećem broju evidentirali, bilo bi krajnje neprimjereno poimenično navoditi svećenike koji su na spomenuti način u spomenutim okolnostima duhovno skrbili za vojnike, jer sigurno bi neke od njih nenamjerno izostavili. Potrebno je naglasiti da su to često bili svećenici iz sisačkog i petrinjskog-glinskog dekanata Zagrebačke nadbiskupije na području sisačko-banovinske bojišnice, ali isto tako i mjesni svećenici na drugim bojištima, odnosno u vojarnama u gradovima i mjestima gdje su bile razmještene postrojbe 2. gardijske brigade, te bolnicama i lječilištima u kojima su se liječili i rehabilitirali naši ranjenici i stradalnici. Poznato je kako je tijekom Domovinskog rata, na zamolbu Prvog hrvatskog predsjednika i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH dr. Franje Tuđmana, zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije uzoriti kardinal Franjo Kuharić povjerio dužnost ravnatelja vojnog dušobrižništva u RH pomoćnom zagrebačkom biskupu mons. Jurju Jezerincu. Prve kontakte s biskupom Jezerincom ostvaruje ratni zapovjednik tadašnje 3. pješačke bojne 2. gbr pukovnik Slavko Franc i njegovi suradnici, uz pomoć tadašnjeg župnika zagrebačke župe Šanci-Savica vlč. Marijana Frančića. Biskup sa svojim najbližim suradnikom bojnikom Petrom Klarićem u studenom 1994. godine posjećuje vojarnu «Petruševac» u Zagrebu, gdje služi svetu misu sa svim pripadnicima bojne/vojarne i značajnim brojem pripadnika Zapovjedništva brigade, kada i blagoslivlja križ u restoranu vojarne, te ostaje u višesatnom druženju i razgovoru s gardistima. Tijekom rata i neposredno nakon njega, do osnutka Vojnog ordinarijata, prepoznatljivi izvanjski događaji vojnog dušobrižništva su bila vojna hodočašća u Mariju Bistricu i Lourdes. Brigada od 1993.godine, od prvih vojnih hodočašća, na istima sudjeluje uvijek s velikim brojem hodočasnika. Hodočastilo se 1998. god. u Mariju Bistricu na susret s papom Ivanom Pavlom II. prilikom njegovog drugog pohoda Hrvatskoj, te 2000. godine apostolskim prvacima sv. Petru i Pavlu u Rim. Po osnivanju Vojnog ordinarijata (Bula pape Ivana Pavla II. od 25. travnja 1997. god.) i donošenjem Statuta Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj, koji je 22.09.1998. god. potvrdila Kongregacija za biskupe Svete stolice, ustrojene su i prve vojne kapelanije Vojnog ordinarijata. Za 2. gardijsku brigadu bilo je predviđeno osnivanje Vojne kapelanije sa sjedištem u Petrinji, no zbog nedovoljnog broja svećenika – vojnih kapelana, kapelanija je osnovana tek 5. kolovoza 2002. godine. Dekretom vojnog ordinarija mons. Jurja Jezerinca, 4. travanja 1999. godine osnovana je Vojna kapelanija Blaženog Kardinala Alojzija Stepinca Karlovac za Zapovjedništvo I. zbornog područja OS RH, a za njenog prvog vojnog kapelana poslužitelja je imenovan svećenik zagrebačke nadbiskupije vlč. Andrija Markač. Kako je navedena Kapelanija osnovana u zapovjedništvu koje je bilo nadređeno 2. gardijskoj brigadi «Gromovi», dogovorno s Vojnim ordinarijatom određeno je da vojni kapelan vlč. Andrija Markač, u skladu s mogućnostima, duhovno skrbi i za pripadnike 2. gbr. Iako je brigada tih godina bila razmještena od Virovitice, Dugog Sela, Trstenika, Siska, Petrinje i Gline, te činjenice da je vlč. Markač imao obveze vojnog kapelana I. zbornog područja OS RH Karlovac te župnika župe Vivodina na Žumberku, isti postaje prepoznatljiv kao vojni kapelan za brigadu. Uz velike napore zbog udaljenosti i brojnosti pripadnika pastoralno je djelovao na svim njenim lokacijama.

Izgradnja i blagoslov kapele

Prvih godina Domovinskog rata, točnije u kolovozu 1992. godine, na dubrovačkom bojištu 2. gardijska brigada promovira svoje ratno ime «Gromovi». Spontano, a što je bilo i logično, pripadnici za svoga zaštitnika uzimaju Svetog Iliju Proroka, odnosno kako se u narodu voli reći Iliju Gromovnika. Uglazbljuju se pjesme o Gromovima Sv. Ilije, u medijima se znalo čuti o «Gromovnicima Sv. Ilije». Već ratnih godina se u Zapovjedništvu brigade razmišljalo o gradnji kapelice posvećene Svetom Iliji Gromovniku, no ipak se čekalo vrijeme nakon oslobođenja okupiranih područja, a time i Petrinje, gdje se znalo da će biti smještena glavnina brigade nakon rata.

Ozbiljne inicijative i pripreme za izgradnju bile su potaknute 1996. godine od tadašnjeg pomoćnika zapovjednika brigade pukovnika Josipa Čondića-Begov, odnosno zapovjednika brigade, sada brigadnog generala Zvonka Peternela i poslije stožernog brigadira Renata Romića. Zbog tada važećeg naputka ministra obrane RH od 25. travnja 1995. god., a temeljem naputka i zapovijedi nadređenog zapovjedništva, tj. Zapovjedništva Zbornog područja Zagreb, od 9. svibnja 1995. god. o «odgađanju svake daljnje izgradnje i otvaranja sakralnih objekata u vojarnama i drugim prostorima koje koriste postrojbe Zbornog područja Zagreb do uspostave Vojnog ordinarijata koji će biti zadužen za svekoliko dušobrižništvo u Hrvatskoj vojsci», ideja i realizacija izgradnje spomen kapelice zaživjela je 1999. godine. Tadašnji obnašatelj dužnosti zapovjednika brigade brigadir Ivan Mihalina, zapovjednik brigade i uskoro zapovjednik Zbornog područja Karlovac brigadni general Josip Stojković, te od kraja 1999. god. zapovjednik brigade stožerni brigadir Vjeran Rožić, uz svesrdnu pomoć svih pripadnika brigade, nadređenog zapovjedništva, lokalnih vlasti i donatora uspijevaju realizirati dugogodišnju želju svih «Gromova» i članova obitelji naših poginulih. Svojom obavijesti od 14. lipnja 1999. god. zapovjednik brigade upoznaje sve pripadnike brigade s namjerom konkretne izgradnje spomen–kapele, što svi pripadnici prihvaćaju s odobravanjem i dragovoljno svaki pripadnik sudjeluje financijski u njenoj izgradnji. Generalni vikar Vojnog ordinarijata u RH mons Josip Šantić ispred Vojnog ordinarijata daje svoju načelnu suglasnost za izgradnju 23.07.1999. god., a po dobivanju idejnog rješenja i potpunu suglasnost aktom od nadnevka 9. kolovoza 1999. godine. Zapovijeđu zapovjednika brigade od 10.08.1999. god. reguliraju se pripreme za izgradnju i sama izgradnja. Nadnevka 29. srpnja 1999. god. ustrojava se prvi tim – povjerenstvo za izgradnju od ključnih časnika brigade. Nakon što je određena lokacija za kapelicu u vojarni «Pukovnik Predrag Matanović» u Petrinji, društvo «Arhigrad» d.o.o. iz Petrinje 30.09.1999. god. na čelu s direktorom Davorom Salopekom izrađuje izvedbeni projekt. MORH-ov Sektor za gospodarenje, Uprava za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Odjel prostornog planiranja, pripreme, razvoja i tehničke regulative, izdaje lokacijsku dozvolu 30. rujna i time su učinjene sve radnje za početak gradnje. Uz pripadnike brigade izgradnji su doprinijeli petrinjski gospodarstvenici i gospodarstvenici drugih gradova. Pomogli su Đuro Gavrilović, direktor «Gavrilovića» d.o.o. Petrinja, «Privreda» d.d. Petrinja, «Andrašek» d.o.o. Petrinja, Mato Damjanović, «INA – industrija nafte» d.d. Zagreb, «Uprava šuma» Sisak, «MIV» Metalska industrija Varaždin, EL-RA SIEMENS» Vela Luka, «Gorica-staklo» Velika Gorica, «Beton-Lučko» Zagreb, «Arhigrad» d.o.o. Petrinja, «Dolenec promet» d.o.o. Petrinja, Grad Petrinja, Sisačko-moslavačka županija, umjetnik Dragutin Jamnić, Zapovjedništvo I. zbornog područja OS RH Karlovac i mnogi drugi. Sve radove, osim klesarskih, izvodili su pripadnici brigade. Kapelica je dovršena u prvoj polovici 2000. godine. Uređenje poda i prilaza kapelici, kao i hortikulture, dovršeno je 2005. godine uz pomoć Vojnog ordinarijata, Sisačko-moslavačke županije i Grada Zagreba, poduzeća «Zrinjevac», a u planu je i skora izgradnja zvonika kapelice. Kapelica je sagrađena kao bogoslužni prostor, ali i kao trajan spomen na sve poginule branitelje u Domovinskom ratu iz redova «Gromova». Na zidovima kapele je postavljeno trinaest mramornih ploča na kojima su postavljene njihove slike i uklesano 208 imena. Izdane su i posebne spomen knjige sa životopisima poginulih te umrlih nakon rata, koje se također nalaze u kapelici. Želja graditelja, pripadnika 2. gardijske brigade, je bila da kapelica osim bogoslužnog prostora postane spomen na sve poginule «Gromove», koji će podsjetiti svakog čovjeka koji uđe u nju, a posebno nove generacije hrvatskih vojnika, da zahvalnost za slobodu koju živimo i koju ćemo živjeti dugujemo Bogu i njima. To je spomen na krvavu žrtvu za neovisnost i samostalnost, koja je vrijedna dubokog i iskrenog poštovanja.

Novosagrađena kapelica Svetog Ilije Gromovnika i oltar svečano su blagoslovljeni 11. svibnja 2000. godine u prigodi obilježavanja i proslave 9. obljetnice 2. gardijske brigade «Gromovi». Blagoslovio ju je vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac, u pratnji generalnog vikara mons. Josipa Šantića, tadašnjeg pastoralnog vikara Vojne biskupije fra Nikole Mate Roščića, vojnih kapelana Andrije Markača i Josipa Pavleka, te petrinjsko-hrastovačkog župnika Ivicu Šestaka.

Kapelanija od osnutka do danas

Kako je već spomenuto, Vojna kapelanija za 2. gbr nije bila osnovana po ustrojavanju Vojnog ordinarijata iz objektivnih razloga, ali od početka izgradnje kapele (1999. god.) za pastoralnu skrb pripadnika brigade bio je određen vojni kapelan tadašnjeg I. zbornog područja Oružanih snaga Republike Hrvatske Karlovac vlč. Andrija Markač. Najbliži suradnik iz sastava postrojbe bio mu je satnik Robert Ćaran, koji je i do tada unutar Odsjeka za odnose s javnošću i informiranje Zapovjedništva brigade bio zadužen i za zadaće iz područja vojnog dušobrižništva. Dekretom vojnog ordinarija mons. Jurja Jezerinca od 5. kolovoza 2002. god., a u skladu s Ugovorom Svete stolice i Republike Hrvatske o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika Oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske, te u dogovoru s Ministarstvom obrane RH i nadbiskupom Nadbiskupije zagrebačke osnovana je 5. kolovoza 2002. godine, na svetkovinu BDM Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, Vojna kapelanija Svetog Ilije Proroka sa sjedištem u Petrinji, sa svim pravima župe. Kapelanskom crkvom imenovana je crkva (kapela) Sv. Ilije Proroka u vojarni «Pukovnik Predrag Matanović» u Petrinji.

Prvim i sadašnjim kapelanom Vojne kapelanije imenovan je dekretom vojnog ordinarija mons. Jurja Jezerinca od 12. rujna 2002. god., vlč. don Milenko Majić, svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije. Vlč. don Milenko Majić do imenovanja vojnim kapelanom vršio je svećeničku službu u župama svoje biskupije i hrvatske župe u američkoj saveznoj državi Californiji, u gradu Los Angelesu. Spomenutim dekretom je imenovan vojnim kapelanom od 1. listopada, a nadnevka 16. listopada iste godine, pod misnim slavljem u kapelici Sv. Ilije Proroka u vojarni «Pk. Predrag Matanović» u Petrinji, a koje je predvodio vojni ordinarij Juraj Jezerinac, pred mnoštvom pripadnika brigade, vojnih kapelana, mjesnih svećenika i lokalnih vlasti, svečano je uveden u službu vojnog kapelana. Granice kapelanije odnosile su se na sve osobe i objekte gdje je bila razmještena brigada, a to su bile dvije vojarne u Petrinji, vojarna u Virovitici, Dugom Selu i Glini. Zbog formalno-pravnih razloga, uvjetovanih preustrojem Oružanih snaga Republike Hrvatske, dekretom vojnog ordinarija od 13. prosinca 2002. god., dana 24. prosinca iste godine prestala je s radom Vojna kapelanija Sv. Ilije Proroka sa sjedištem u Zapovjedništvu 2. gardijske brigade u Petrinji, da bi dekretom vojnog ordinarija od 13. prosinca 2002. god. danom 25.12.2002. god., na blagdan Rođenja Isusova, ponovno počela s radom. Dakle, dekretima je kapelanija 24. prosinca bila ukinuta, a 25. prosinca ponovno utemeljena, što u praksi nije prekinulo kontinuitet njenog djelovanja i postojanja. Tim slijedom, a zbog spomenutih razloga preustroja OS RH, dekretom vojnog ordinarija od 13.12.2002. god. prestala je služba vojnom kapelanu don Milenku Majiću nadnevka 24.12.2002. god., da bi dekretom od 13.12.2002. god. ponovno započela 25.12.2002. god. Prvim i sadašnjim pomoćnikom vojnog kapelana imenovan je satnik Robert Ćaran nadnevka 19. ožujka 2003. godine (dekret vojnog ordinarija od 6. 3.2003.).

Granice kapelanije obuhvaćaju sve osobe i objekte u 2. gardijskoj brigadi. Danas su to vojarne «Zrin» i «Pukovnik Predrag Matanović» u Petrinji, vojarna u Glini i vojarna «Ivan V. (Peti) Drašković» u Varaždinu, ali sa svojom posebnošću. Naime, na području Varaždina djelovala je Vojna kapelanija nekadašnjeg VI. zbornog područja OS RH i 7. gardijske brigade «Pume» pod imenom Vojna kapelanija Sv. Jurja. Dekretom vojnog ordinarija od 13. prosinca 2002. godine, kapelanija je zbog preustroja OS RH dokinuta 31. svibnja 2003. godine. Sukladno navedenom, dekretom vojnog ordinarija od 13. prosinca 2002. god. s nadnevkom 31. svibnja 2003. god. razriješen je i službe njen višegodišnji vojni kapelan vlč. Josip Pavlek. Zbog velike udaljenosti sjedišta Vojne kapelanije Sv. Ilije Proroka u Petrinji, Vojni ordinarijat «nastojeći zadržati punu duhovnu skrb za vjernike Vojne biskupije, pripadnike dokinute vojne kapelanije Sv. Jurja, vojnike i redarstvenike, odnosno djelatnike MORH-a i MUP-a RH, kao i pripadnike 2. gardijske brigade, koji se nalaze na službi u Varaždinu» imenuje vlč. Ivicu Horvata, svećenika Varaždinske biskupije i župnika župe Oštrice, uz pristanak varaždinskog biskupa, kapelanom poslužiteljem za navedene djelatnike u Varaždinu s nadnevkom 1. siječnja 2004. godine, (dekret vojnog ordinarija od 16. prosinca 2003. god.). Zbog tradicije i postojeće kapelice Svetog Jurja, koja se nalazi u varaždinskoj vojarni, posvećene zaštitniku ratne 7. gardijske brigade «Pume», interno unutar brigade i Vojnog ordinarijata, kapelanija djeluje pod nazivom «Sv. Juraj». Danas, kapelanije Sv. Ilije Proroka i Sv. Jurja, zbog nedjeljivosti i ustroja 2. gardijske brigade, velikim dijelom u pastoralnom radu djeluju zajednički. Također, obje se nalaze u sastavu Karlovačkog vojnog dekanata. Prva vizitacija Vojne kapelanije od strane vojnog biskupa mons. Jurja Jezerinca i generalnog vikara mons. Josipa Šantića bila je 22. i 23. veljače 2006. godine.

Vojno dušobrižništvo u vojnim kapelanijama gardijskih brigada jednim dijelom se ne razlikuje od ostalih vojnih kapelanija. Na pastoralnom području pripadnici svake godine sudjeluju u velikom broju na nacionalnom vojnom marijanskom hodočašću u Mariji Bistrici, na međunarodnom u Lourdesu. Godine 2003. išlo se na susret sa Svetim Ocem papom Ivanom Pavlom II. u Osijek, prilikom njegova trećeg posjeta Republici Hrvatskoj. Hodočastilo se 2003. godine u Rim, 2004. na vojno hodočašće srednjoeuropskih katoličkih zemalja u Mariazell u Austriju. Povodom petnaeste godišnjice Oružanih snaga RH, u znak zahvale Majci Božjoj, na 14. vojno hodočašće HV-a u Mariju Bistricu, 2006. god., uz redovite hodočasnike, na inicijativu samih vjernika iz kapelanije, skupina od 31 pripadnika brigade pješice je, po prvi puta u HV, hodočastila iz Petrinje do Marije Bistrice. Hodnja je trajala dvije noći i dva dana, u dužini od 100 kilometara. Radi podržavanja i produbljivanja vjerskog života, odaziv je velik na tečajeve duhovnih vježbi. Kroz šest godina na duhovnim vježbama je sudjelovalo gotovo 600 pripadnika. Kroz liturgijsku godinu pripadnici sudjeluju u slavljenju svetih misa, organiziraju se redovite velike uskrsne i božićne ispovijedi po vojarnama, vrše se kateheze i priprave pripadnika za primanje svetih sakramenata. Zadnje dvije godine u Došašću se služe mise zornice. Provodi se božićni blagoslov pripadnika, zapovjedništava i vojarni, odnosno sve pastoralne i liturgijske aktivnosti svojstvene svakoj župi. Današnja posebnost u radu vojnih kapelanija u gardijskim brigadama je u tome što su to elitne i najbrojnije postrojbe Hrvatske vojske, pa samim time pripadnici su kontinuirano angažirani u velikom broju na više lokacija, na različitim zadaćama, od raznih osiguranja, vježbi i namjenski organiziranih snaga.

Samim time prilagođava se i rad vojnog kapelana trenutačnim uvjetima kako u vojarni, tako i na terenu. Druga, izrazito važna posebnost je ta što je 2. gardijska brigada ratna brigada, odnosno slijednica ratnih gardijskih brigada. Ona je uz ostale tri gardijske brigade najstarija postrojba Hrvatske vojske u kojoj još uvijek djeluje značajan broj hrvatskih branitelja, pa i stradalnika, a to iziskuje i posebnu duhovnu skrb. Prisutnost i potrebitost nazočnosti te djelovanja vojnog kapelana je neupitna na raznim komemorativnim skupovima u prigodi obljetnica pogibija pripadnika postrojbe u Domovinskom ratu, na obilježavanju svih značajnih akcija, operacija i bitaka, odavanja počasti i otkrivanja spomen obilježja. Održavaju se kontakti s udrugama hrvatskih branitelja te s obiteljima poginulih pripadnika, zajednički se slave svete mise i sl. Kapelanija ostvaruje i održava obostrano plodonosne i korisne kontakte sa župama i svećenicima mjesnih župa Petrinjsko-glinskog i Sisačkog dekanata Zagrebačke nadbiskupije, a zajedno s brigadom i s gradskim i županijskim vlastima. Kapelan sukladno mogućnostima djeluje i u Sisačko-moslavačkoj policijskoj upravi, te policijskim postajama grada Siska i Petrinje. Postojanost i prepoznatljivost djelovanja Vojne biskupije na području Siska i Banovine preko Vojne kapelanije 2. gbr Sv. Ilije Proroka danas je neupitna.

U Petrinji, 11. listopada 2006. godine.

 

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Danas se ispunilo ovo Pismo - Mihael (21. 01. 2022.)

Rodio vam se spasitelj - Mihael (24. 12. 2021.)

Otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega? - Mihael (17. 12. 2021.)

Što nam je činiti? - Mihael (10. 12. 2021.)

Svako će tijelo vidjeti spasenje Božje - Mihael (03. 12. 2021.)

Podignite glave, približuje se vaše otkupljenje - Mihael (26. 11. 2021.)

Ti kažeš: ja jesam kralj - Mihael (19. 11. 2021.)

Sabrat će svoje izabranike s četiri vjetra - Mihael (12. 11. 2021.)

Što imaš, prodaj i idi za mnom! - Mihael (08. 10. 2021.)

Mihael 500 (29. 09. 2021.)

Tko nije protiv nas, za nas je - Mihael (23. 09. 2021.)

Tko želi biti prvi, neka bude svima poslužitelj - Mihael (17. 09. 2021.)

Ti si Pomazanik-Krist! ... - Mihael (10. 09. 2021.)

Gluhima da je čuti, nijemima govoriti - Mihael (03. 09. 2021.)

Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske - Mihael (27. 08. 2021.)

Kome da idemo? Ti imaš riječi života vječnoga! - Mihael (21. 08. 2021.)

Velika mi djela učini Svesilni: uzvisi neznatne - Mihael (14. 08. 2021.)

Tražite ljepotu ovog ljeta - Mihael (09. 07. 2021.)

Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju - Mihael (01. 07. 2021.)

Djevojko! Zapovijedam ti, ustani! - Mihael (25. 06. 2021.)

Tko li je ovaj da mu se i vjetar i more pokoravaju? - Mihael (17. 06. 2021.)

Manje od svega sjemenja na zemlji postane veće od svega povrća - Mihael (12. 06. 2021.)

Sotoni je došao kraj - Mihael (07. 06. 2021.)

Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga - Mihael (28. 05. 2021.)

Duh istine upućivat će vas u svu istinu - Mihael (20. 05. 2021.)

Šesta i sedma vazmena nedjelja - Mihael (07. 05. 2021.)

Treća i četvrta vazmena nedjelja - Mihael (16. 04. 2021.)

Nakon osam dana dođe Isus, stane u sredinu i reče: „Mir vama!“- Mihael (09. 04. 2021.)

Muka Gospodina našega Isusa Krista po Marku - Mihael (25. 03. 2021.)

Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, umre, donosi obilat rod - Mihael (19. 03. 2021.)

{image:1:medium}

Bog je poslao Sina na svijet da se svijet spasi po njemu - Mihael (13. 03. 2021.)

{image:1:medium}

Razvalite ovaj hram i ja ću ga u tri dana podići - Mihael (05. 03. 2021.)

{image:1:medium}

Ovo je Sin moj ljubljeni - Mihael (26. 02. 2021.)

{image:1:medium}

Iskušavao ga Sotona, a anđeli mu služahu - Mihael (19. 02. 2021.)

{image:1:medium}

I odmah nesta s njega gube i očisti se - Mihael (11. 02. 2021.)

{image:1:medium}

Ozdravi mnoge koje su mučile razne bolesti - Mihael (05. 02. 2021.)

{image:1:medium}

Učio ih je kao onaj koji ima vlast - Mihael (30. 01. 2021.)

{image:1:medium}

Vidješe gdje stanuje i ostadoše kod njega – Mihael (22. 01. 2021.)

{image:1:medium}

Vidješe gdje stanuje i ostadoše kod njega – Mihael (15. 01. 2021.)

{image:1:medium}

Riječ tijelom postade i nastani se među nama - Mihael (28. 12. 2020.)

{image:1:medium}

Evo začet ćeš i roditi Sina - Mihael (19. 12. 2020.)

{image:1:medium}

Među vama stoji koga vi ne poznate - Mihael (10. 12. 2020.)

{image:1:medium}

Poravnite staze Gospodnje - Mihael (04. 12. 2020.)

{image:1:medium}

Bdijte jer ne znate kad će se domaćin vratiti - Mihael (28. 11. 2020.)

{image:1:medium}

Sjest će na prijestolje slave svoje i razlučiti jedne od drugih - Mihael (19. 11. 2020.)

{image:1:medium}

U malome si bio vjeran, uđi u radost gospodara svoga! - Mihael (12. 11. 2020.)

{image:1:medium}

Evo zaručnika! Iziđite mu u susret! - Mihael (05. 11. 2020.)

{image:1:medium}

Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima - Mihael (30. 10. 2020.)

{image:1:medium}

Ljubi Gospodina, Boga svojega, i svoga bližnjega kao sebe samoga - Mihael (23. 10. 2020.)

{image:1:medium}

Podajte caru carevo, a Bogu Božje (19. 10. 2020.)

{image:1:medium}

Koga god nađete, pozovite na svadbu - Mihael (08. 10. 2020.)

{image:1:medium}

Zar je oko tvoje zlo što sam ja dobar? - Mihael (17. 09. 2020.)

{image:1:medium}

Opraštaj, kažem ti, ne do sedam puta, nego do sedamdeset puta sedam! – Mihael (10. 09. 2020.)

{image:1:medium}

Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe - Mihael (30. 08. 2020.)

{image:1:medium}

“Pruži svoju ruku siromahu” (usp. Sir 7, 32) (23. 06. 2020.)

Poruka Svetoga Oca Franje za IV. svjetski dan siromaha (33. nedjelja kroz godinu, 15. studenoga 2020.)

Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo - Mihael (20. 06. 2020.)

{image:1:medium}

Poruka biskupa Hrvatske biskupske konferencije za parlamentarne izbore 2020. (16. 06. 2020.)

U povodu parlamentarnih izbora, raspisanih za 5. srpnja 2020. godine.

 

Dozva dvanaestoricu svojih učenika i posla ih - Mihael (12. 06. 2020.)

{image:1:medium}

Priopćenje s 60. zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije (10. 06. 2020.)

 

 

»Evo me, mene pošalji!« (Iz 6, 8) (05. 06. 2020.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan misija 2020. (18. listopada 2020.)

Kao što mene posla Otac, i ja šaljem vas: Primite Duha Svetoga - Mihael (28. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Poput Isusa Krista, prisiljeni bježati. Prihvatiti, zaštititi, promicati i integrirati prognanike (26. 05. 2020.)

Poruka pape Franje za 106. svjetski dan selilaca i izbjeglica [27. rujna 2020.]

Oče, proslavi Sina svoga! – Mihael (22. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Ja ću moliti Oca i on će vam dati drugoga Branitelja - Mihael (16. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Ja sam put i istina i život – Mihael (09. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Poruka nadbiskupa Barišića za Nedjelju Dobrog Pastira 2020. (03. 05. 2020.)

Poruka predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za sjemeništa i duhovna zvanja splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića za Nedjelju Dobrog Pastira 2020.

Uskrsna poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana, Uskrs 2020. (15. 04. 2020.)

„Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga tražite! Nije ovdje! Uskrsnu kako reče.“ (Mt 28, 5-6)

Poruka pape Franje Urbi et orbi (12. 04. 2020.)

Svetkovina Uskrsnuća Gospodnjega 2020.

Sveto vazmeno trodnevlje i Uskrs - Mihael (08. 04. 2020.)

{image:1:medium}

Uskrsna poruka biskupa Hrvatske biskupske konferencije (07. 04. 2020.)

 

 

Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje - Mihael (02. 04. 2020.)

{image:1:medium}

Riječi zvanja (02. 04. 2020.)

Poruka pape Franje za 57. Svjetski dan molitve za zvanja, nedjelja Dobrog Pastira, 3. svibnja 2020

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata (30. 03. 2020.)

Dekret o posebnoj nakani koja se dodaje u sveopću molitvu u slavlju Muke Gospodnje samo za 2020. godinu

 

 

 

 

 

»Mladeži, kažem ti, ustani!«(usp. Lk 7, 14) (30. 03. 2020.)

Poruka svetoga oca Franje za 35. svjetski dan mladih 2020.

Ja sam uskrsnuće i život – Mihael (27. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata (26. 03. 2020.)

Dekret u vremenu Covid-19 (II)

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata (26. 03. 2020.)

Dekret u vremenu Covid-19 (I)

Apostolska pokorničarna, Rim, 19. ožujka 2020. (26. 03. 2020.)

Dekret Apostolske pokorničarne o davanju posebnih oprosta vjernicima u sadašnjim okolnostima pandemije

Ode, umije se pa se vrati gledajući - Mihael (19. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Odredbe biskupa Hrvatske biskupske konferencije u vezi sa sprječavanjem širenja bolesti COVID-19 (19. 03. 2020.)

Izvor vode koja struji u život vječni - Mihael (13. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja (11. 03. 2020.)

Poruka kardinala Petra K. A. Turksona u vrijeme koronavirusa (COVID-19), 11. ožujka 2020.

Ovo je Sin moj, ljubljeni! Slušajte ga! - Mihael (06. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax (04. 03. 2020.)

Izjava o Odluci Ustavnoga suda Republike Hrvatske u svezi s ustavnošću Zakona o udomiteljstvu

Priopćenje s XXII. zajedničkog zasjedanja BK BiH i HBK (02. 03. 2020.)

Isus posti četrdeset dana i đavao ga iskušava - Mihael (28. 02. 2020.)

{image:1:medium}

Poruka Svetoga Oca Franje za korizmu 2020. (25. 02. 2020.)

»Umjesto Krista zaklinjemo: dajte, pomirite se s Bogom!« (2 Kor 5, 20)

Ljubite neprijatelje - Mihael (21. 02. 2020.)

{image:1:medium}

Rečeno je starima … a ja vam kažem - Mihael (13. 02. 2020.)

{image:1:medium}

Vi ste svjetlost svijeta - Mihael (07. 02. 2020.)

{image:1:medium}

»Da možeš pripovijedati svome sinu i svome unuku« (Izl 10, 2). Život postaje priča (04. 02. 2020.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan sredstava društvene komunikacije 2020.

Vidješe oči moje spasenje tvoje – Mihael (31. 01. 2020.)

{image:1:medium}

Nastani se u Kafarnaumu - Mihael (25. 01. 2020.)

{image:1:medium}

Poruka za Dan života 2020. (25. 01. 2020.)

Usamljenost prevladati ljudskom blizinom, vjerom i ljubavlju

»Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti« (Mt 11, 28) (10. 01. 2020.)

Poruka Svetoga Oca Franje za XXVIII. svjetski dan bolesnika [11. veljače 2020.]

»Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi« (Tit 2, 11) (03. 01. 2020.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana, Božić 2019.

Četvrta nedjelja došašća i Božić - Mihael (20. 12. 2019.)

{image:1:medium}

Poruka svetoga oca Franje za 53. svjetski dan mira, 1. siječnja 2020. (19. 12. 2019.)

Mir kao put nade: dijalog, pomirenje i ekološko obraćenje

Poruka Komisije HBK „Iustitia et pax“ za predsjedničke izbore 2019. (17. 12. 2019.)

Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo? - Mihael (16. 12. 2019.)

{image:1:medium}

Arhiva vijesti

Linkovi