Povjesnica kapelanije “Sv. Ilija Prorok”

Tijekom svibnja 1991. god. prve ustrojene postrojbe Zbora narodne garde RH bile su četiri aktivne brigade. 2. gardijska brigada, ili tadašnja 2. «A» brigada ZNG RH ustrojena je u Trsteniku pokraj Dugog Sela, odnosno Zagreba, 15. svibnja iste godine. Prvi sastav činili su pripadnici postrojbi za posebne namjene MUP-a iz Rakitja, Kumrovca i Vinice, Karlovca, Siska i Lučkog. Na prvom, sada povijesnom postrojavanju ZNG-a u Zagrebu, 28. svibnja 1991. god., na stadionu u Kranjčevićevoj, brigada dobiva ratnu zastavu od prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. Početkom lipnja 1991. god. brigada je u prvom oružanom sukobu s agresorskom vojskom na Mostu mladosti u Zagrebu pri zaustavljanju tenkova «JNA» iz tadašnje vojarne «Maršal Tito». Tada već ima prve ranjenike. Krajem lipnja i u srpnju brigada djeluje na ličkom bojištu, u obrani strateškog prijevoja Ljubovo, gdje pogibaju i prvi pripadnici. Širenjem agresije postrojba djeluje na cijelom području Banovine, Siska, Sunje, na karlovačko-koranskoj bojišnici, na posavskom i istočnoslavonskom bojištu. Bilježi pobjede u oslobađanju dubrovačkog zaleđa, u danonoćnim borbama učvršćuje i proširuje obranu u akciji «Maslenica», ponovno je na Banovini, Lici, južnom bojištu, sudjeluje u operaciji «Bljesak». U kolovozu 1995. god. u «Oluji» nositelj je oslobađanja cijele Banovine te sudjeluje u učvršćivanju državne granice u akciji «Una 95». Kroz brigadu je prošlo preko 9000 pripadnika; 208 ih je poginulo, 1200 ranjeno i povrijeđeno. Brigada je za osvjedočenu i pokazanu hrabrost, junaštvo te doprinos u obrani domovine, od Predsjednika RH i Vrhovnog zapovjednika odlikovana Redom kneza Domagoja s lentom, u prigodi 10. obljetnice ustrojavanja i Redom Nikole Šubića Zrinjskog na petnaestu godišnjicu Oružanih snaga RH. U sastav brigade 1. svibnja 1996. god. ulazi 81. gardijska bojna «Kumovi» iz Virovitice, koja je u Domovinskom ratu također dala nemjerljiv doprinos, poglavito u operacijama «Bljesak», «Ljeto 95», «Oluja», «Maestral» i «Južni potez». Bojna je imala 21 poginulog i 143 ranjena pripadnika.

Odlukom Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika OS RH, 23. prosinca 1992. god. osnovana je 7. gardijska brigada «Pume» sa sjedištem u Varaždinu. Osnovnu strukturu brigade su činili pripadnici V. Bojne 1. «A» brigade ZNG koji su već imali ratno iskustvo stečeno u operacijama za oslobođenje južne Hrvatske i dubrovačkog područja. Brigada je bojno djelovala na karlovačkom, zadarskom, šibenskom i južnom bojištu. Sudionica je povijesnih akcija HV-a: «Zima 94», «Skok 1», «Ljeto 95». U operaciji «Oluja» sudjeluje u oslobađanju Knina i okolice i postavlja zastavu RH na kninskoj tvrđavi. Nositelj je operacija «Maestral» i «Južni potez». Kroz ovu legendarnu postrojbu prošlo je oko 4550 pripadnika, 76 ih je poginulo a preko 500 ranjeno. Spajanjem 2. gardijske brigade «Gromovi» i 7. gardijske brigade «Pume» 1. srpnja 2003. godine nastala je nova 2. gardijska brigada.

Brigada u mirnodopsko vrijeme provodi značajne vježbe, što je potvrda visokog stupnja obučenosti i borbene spremnosti, odnosno uloženih napora vojnika, dočasnika i časnika. Ustrojila je dvije motorizirane pješačke postrojbe koje trenutačno obučava za doprinos NATO – vođenim operacijama Partnerstva za mir. Trenutačno je razmještena na četiri lokacije: Glina, Varaždin i dvije vojarne u Petrinji. Za sada jedan manji dio nalazi se u misiji u Afganistanu. Pred brigadom je još jedna faza preustrojavanja u skladu s Dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga RH.

Dušobrižništvo u 2. gbr

Iz prethodnog poglavlja je vidljivo kakav i koliki je ratni angažman postrojbe bio tijekom Domovinskog rata, ali i nakon njega. Pripadnici postrojbe bili su u najvećem dijelu angažirani u borbenim operacijama tijekom cijelog rata, a nakon rata bile su stvorene taktičke skupine brigade kao interventne postrojbe na Banovini, u Konavlima i sl. Obzirom da je veliki broj pripadnika proživljavao i proživio razne ratne strahote i napore, potreba za duhovnom skrbi za vojnike bila je utoliko i veća. Ona nije bila sustavno organizirana, što je i bilo razumljivo u tim okolnostima kada se razvijala, ustrojavala i organizirala sama Hrvatska vojska, ali i država. Svakako, i za Crkvu su to bile novonastale izvanredne okolnosti i situacije. Dušobrižništvo se provodilo sukladno okolnostima i uvjetima, najčešće selektivno i po potrebi danog trenutka. Inicijativu u tom pogledu preuzela je tadašnja brigadna Služba za informativno-psihološku djelatnost, kasnije Politička djelatnost, koja je ostvarivala kontakte s mjesnim svećenicima i u suradnji s njima organizirala duhovnu skrb vojnika. Naravno da su te inicijative bile vrlo česte od samih svećenika, ali i pojedinih zapovjednika i pojedinaca.

Česti su bili slučajevi gdje je civilno stanovništvo u najvećem broju, uslijed bojnih djelovanja, bilo primorano napustiti svoje domove s prvih crta bojišta ili područja ratnih zbivanja, pa su svećenici, odnosno župnici, ostajući s malobrojnim župljanima, duhovno skrbili i za gardiste-branitelje. Obzirom na vremenski odmak i činjenicu da se navedeni događaji iz područja dušobrižništva, poglavito prvih godina Domovinskog rata, nisu u najvećem broju evidentirali, bilo bi krajnje neprimjereno poimenično navoditi svećenike koji su na spomenuti način u spomenutim okolnostima duhovno skrbili za vojnike, jer sigurno bi neke od njih nenamjerno izostavili. Potrebno je naglasiti da su to često bili svećenici iz sisačkog i petrinjskog-glinskog dekanata Zagrebačke nadbiskupije na području sisačko-banovinske bojišnice, ali isto tako i mjesni svećenici na drugim bojištima, odnosno u vojarnama u gradovima i mjestima gdje su bile razmještene postrojbe 2. gardijske brigade, te bolnicama i lječilištima u kojima su se liječili i rehabilitirali naši ranjenici i stradalnici. Poznato je kako je tijekom Domovinskog rata, na zamolbu Prvog hrvatskog predsjednika i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH dr. Franje Tuđmana, zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije uzoriti kardinal Franjo Kuharić povjerio dužnost ravnatelja vojnog dušobrižništva u RH pomoćnom zagrebačkom biskupu mons. Jurju Jezerincu. Prve kontakte s biskupom Jezerincom ostvaruje ratni zapovjednik tadašnje 3. pješačke bojne 2. gbr pukovnik Slavko Franc i njegovi suradnici, uz pomoć tadašnjeg župnika zagrebačke župe Šanci-Savica vlč. Marijana Frančića. Biskup sa svojim najbližim suradnikom bojnikom Petrom Klarićem u studenom 1994. godine posjećuje vojarnu «Petruševac» u Zagrebu, gdje služi svetu misu sa svim pripadnicima bojne/vojarne i značajnim brojem pripadnika Zapovjedništva brigade, kada i blagoslivlja križ u restoranu vojarne, te ostaje u višesatnom druženju i razgovoru s gardistima. Tijekom rata i neposredno nakon njega, do osnutka Vojnog ordinarijata, prepoznatljivi izvanjski događaji vojnog dušobrižništva su bila vojna hodočašća u Mariju Bistricu i Lourdes. Brigada od 1993.godine, od prvih vojnih hodočašća, na istima sudjeluje uvijek s velikim brojem hodočasnika. Hodočastilo se 1998. god. u Mariju Bistricu na susret s papom Ivanom Pavlom II. prilikom njegovog drugog pohoda Hrvatskoj, te 2000. godine apostolskim prvacima sv. Petru i Pavlu u Rim. Po osnivanju Vojnog ordinarijata (Bula pape Ivana Pavla II. od 25. travnja 1997. god.) i donošenjem Statuta Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj, koji je 22.09.1998. god. potvrdila Kongregacija za biskupe Svete stolice, ustrojene su i prve vojne kapelanije Vojnog ordinarijata. Za 2. gardijsku brigadu bilo je predviđeno osnivanje Vojne kapelanije sa sjedištem u Petrinji, no zbog nedovoljnog broja svećenika – vojnih kapelana, kapelanija je osnovana tek 5. kolovoza 2002. godine. Dekretom vojnog ordinarija mons. Jurja Jezerinca, 4. travanja 1999. godine osnovana je Vojna kapelanija Blaženog Kardinala Alojzija Stepinca Karlovac za Zapovjedništvo I. zbornog područja OS RH, a za njenog prvog vojnog kapelana poslužitelja je imenovan svećenik zagrebačke nadbiskupije vlč. Andrija Markač. Kako je navedena Kapelanija osnovana u zapovjedništvu koje je bilo nadređeno 2. gardijskoj brigadi «Gromovi», dogovorno s Vojnim ordinarijatom određeno je da vojni kapelan vlč. Andrija Markač, u skladu s mogućnostima, duhovno skrbi i za pripadnike 2. gbr. Iako je brigada tih godina bila razmještena od Virovitice, Dugog Sela, Trstenika, Siska, Petrinje i Gline, te činjenice da je vlč. Markač imao obveze vojnog kapelana I. zbornog područja OS RH Karlovac te župnika župe Vivodina na Žumberku, isti postaje prepoznatljiv kao vojni kapelan za brigadu. Uz velike napore zbog udaljenosti i brojnosti pripadnika pastoralno je djelovao na svim njenim lokacijama.

Izgradnja i blagoslov kapele

Prvih godina Domovinskog rata, točnije u kolovozu 1992. godine, na dubrovačkom bojištu 2. gardijska brigada promovira svoje ratno ime «Gromovi». Spontano, a što je bilo i logično, pripadnici za svoga zaštitnika uzimaju Svetog Iliju Proroka, odnosno kako se u narodu voli reći Iliju Gromovnika. Uglazbljuju se pjesme o Gromovima Sv. Ilije, u medijima se znalo čuti o «Gromovnicima Sv. Ilije». Već ratnih godina se u Zapovjedništvu brigade razmišljalo o gradnji kapelice posvećene Svetom Iliji Gromovniku, no ipak se čekalo vrijeme nakon oslobođenja okupiranih područja, a time i Petrinje, gdje se znalo da će biti smještena glavnina brigade nakon rata.

Ozbiljne inicijative i pripreme za izgradnju bile su potaknute 1996. godine od tadašnjeg pomoćnika zapovjednika brigade pukovnika Josipa Čondića-Begov, odnosno zapovjednika brigade, sada brigadnog generala Zvonka Peternela i poslije stožernog brigadira Renata Romića. Zbog tada važećeg naputka ministra obrane RH od 25. travnja 1995. god., a temeljem naputka i zapovijedi nadređenog zapovjedništva, tj. Zapovjedništva Zbornog područja Zagreb, od 9. svibnja 1995. god. o «odgađanju svake daljnje izgradnje i otvaranja sakralnih objekata u vojarnama i drugim prostorima koje koriste postrojbe Zbornog područja Zagreb do uspostave Vojnog ordinarijata koji će biti zadužen za svekoliko dušobrižništvo u Hrvatskoj vojsci», ideja i realizacija izgradnje spomen kapelice zaživjela je 1999. godine. Tadašnji obnašatelj dužnosti zapovjednika brigade brigadir Ivan Mihalina, zapovjednik brigade i uskoro zapovjednik Zbornog područja Karlovac brigadni general Josip Stojković, te od kraja 1999. god. zapovjednik brigade stožerni brigadir Vjeran Rožić, uz svesrdnu pomoć svih pripadnika brigade, nadređenog zapovjedništva, lokalnih vlasti i donatora uspijevaju realizirati dugogodišnju želju svih «Gromova» i članova obitelji naših poginulih. Svojom obavijesti od 14. lipnja 1999. god. zapovjednik brigade upoznaje sve pripadnike brigade s namjerom konkretne izgradnje spomen–kapele, što svi pripadnici prihvaćaju s odobravanjem i dragovoljno svaki pripadnik sudjeluje financijski u njenoj izgradnji. Generalni vikar Vojnog ordinarijata u RH mons Josip Šantić ispred Vojnog ordinarijata daje svoju načelnu suglasnost za izgradnju 23.07.1999. god., a po dobivanju idejnog rješenja i potpunu suglasnost aktom od nadnevka 9. kolovoza 1999. godine. Zapovijeđu zapovjednika brigade od 10.08.1999. god. reguliraju se pripreme za izgradnju i sama izgradnja. Nadnevka 29. srpnja 1999. god. ustrojava se prvi tim – povjerenstvo za izgradnju od ključnih časnika brigade. Nakon što je određena lokacija za kapelicu u vojarni «Pukovnik Predrag Matanović» u Petrinji, društvo «Arhigrad» d.o.o. iz Petrinje 30.09.1999. god. na čelu s direktorom Davorom Salopekom izrađuje izvedbeni projekt. MORH-ov Sektor za gospodarenje, Uprava za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Odjel prostornog planiranja, pripreme, razvoja i tehničke regulative, izdaje lokacijsku dozvolu 30. rujna i time su učinjene sve radnje za početak gradnje. Uz pripadnike brigade izgradnji su doprinijeli petrinjski gospodarstvenici i gospodarstvenici drugih gradova. Pomogli su Đuro Gavrilović, direktor «Gavrilovića» d.o.o. Petrinja, «Privreda» d.d. Petrinja, «Andrašek» d.o.o. Petrinja, Mato Damjanović, «INA – industrija nafte» d.d. Zagreb, «Uprava šuma» Sisak, «MIV» Metalska industrija Varaždin, EL-RA SIEMENS» Vela Luka, «Gorica-staklo» Velika Gorica, «Beton-Lučko» Zagreb, «Arhigrad» d.o.o. Petrinja, «Dolenec promet» d.o.o. Petrinja, Grad Petrinja, Sisačko-moslavačka županija, umjetnik Dragutin Jamnić, Zapovjedništvo I. zbornog područja OS RH Karlovac i mnogi drugi. Sve radove, osim klesarskih, izvodili su pripadnici brigade. Kapelica je dovršena u prvoj polovici 2000. godine. Uređenje poda i prilaza kapelici, kao i hortikulture, dovršeno je 2005. godine uz pomoć Vojnog ordinarijata, Sisačko-moslavačke županije i Grada Zagreba, poduzeća «Zrinjevac», a u planu je i skora izgradnja zvonika kapelice. Kapelica je sagrađena kao bogoslužni prostor, ali i kao trajan spomen na sve poginule branitelje u Domovinskom ratu iz redova «Gromova». Na zidovima kapele je postavljeno trinaest mramornih ploča na kojima su postavljene njihove slike i uklesano 208 imena. Izdane su i posebne spomen knjige sa životopisima poginulih te umrlih nakon rata, koje se također nalaze u kapelici. Želja graditelja, pripadnika 2. gardijske brigade, je bila da kapelica osim bogoslužnog prostora postane spomen na sve poginule «Gromove», koji će podsjetiti svakog čovjeka koji uđe u nju, a posebno nove generacije hrvatskih vojnika, da zahvalnost za slobodu koju živimo i koju ćemo živjeti dugujemo Bogu i njima. To je spomen na krvavu žrtvu za neovisnost i samostalnost, koja je vrijedna dubokog i iskrenog poštovanja.

Novosagrađena kapelica Svetog Ilije Gromovnika i oltar svečano su blagoslovljeni 11. svibnja 2000. godine u prigodi obilježavanja i proslave 9. obljetnice 2. gardijske brigade «Gromovi». Blagoslovio ju je vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac, u pratnji generalnog vikara mons. Josipa Šantića, tadašnjeg pastoralnog vikara Vojne biskupije fra Nikole Mate Roščića, vojnih kapelana Andrije Markača i Josipa Pavleka, te petrinjsko-hrastovačkog župnika Ivicu Šestaka.

Kapelanija od osnutka do danas

Kako je već spomenuto, Vojna kapelanija za 2. gbr nije bila osnovana po ustrojavanju Vojnog ordinarijata iz objektivnih razloga, ali od početka izgradnje kapele (1999. god.) za pastoralnu skrb pripadnika brigade bio je određen vojni kapelan tadašnjeg I. zbornog područja Oružanih snaga Republike Hrvatske Karlovac vlč. Andrija Markač. Najbliži suradnik iz sastava postrojbe bio mu je satnik Robert Ćaran, koji je i do tada unutar Odsjeka za odnose s javnošću i informiranje Zapovjedništva brigade bio zadužen i za zadaće iz područja vojnog dušobrižništva. Dekretom vojnog ordinarija mons. Jurja Jezerinca od 5. kolovoza 2002. god., a u skladu s Ugovorom Svete stolice i Republike Hrvatske o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika Oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske, te u dogovoru s Ministarstvom obrane RH i nadbiskupom Nadbiskupije zagrebačke osnovana je 5. kolovoza 2002. godine, na svetkovinu BDM Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, Vojna kapelanija Svetog Ilije Proroka sa sjedištem u Petrinji, sa svim pravima župe. Kapelanskom crkvom imenovana je crkva (kapela) Sv. Ilije Proroka u vojarni «Pukovnik Predrag Matanović» u Petrinji.

Prvim i sadašnjim kapelanom Vojne kapelanije imenovan je dekretom vojnog ordinarija mons. Jurja Jezerinca od 12. rujna 2002. god., vlč. don Milenko Majić, svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije. Vlč. don Milenko Majić do imenovanja vojnim kapelanom vršio je svećeničku službu u župama svoje biskupije i hrvatske župe u američkoj saveznoj državi Californiji, u gradu Los Angelesu. Spomenutim dekretom je imenovan vojnim kapelanom od 1. listopada, a nadnevka 16. listopada iste godine, pod misnim slavljem u kapelici Sv. Ilije Proroka u vojarni «Pk. Predrag Matanović» u Petrinji, a koje je predvodio vojni ordinarij Juraj Jezerinac, pred mnoštvom pripadnika brigade, vojnih kapelana, mjesnih svećenika i lokalnih vlasti, svečano je uveden u službu vojnog kapelana. Granice kapelanije odnosile su se na sve osobe i objekte gdje je bila razmještena brigada, a to su bile dvije vojarne u Petrinji, vojarna u Virovitici, Dugom Selu i Glini. Zbog formalno-pravnih razloga, uvjetovanih preustrojem Oružanih snaga Republike Hrvatske, dekretom vojnog ordinarija od 13. prosinca 2002. god., dana 24. prosinca iste godine prestala je s radom Vojna kapelanija Sv. Ilije Proroka sa sjedištem u Zapovjedništvu 2. gardijske brigade u Petrinji, da bi dekretom vojnog ordinarija od 13. prosinca 2002. god. danom 25.12.2002. god., na blagdan Rođenja Isusova, ponovno počela s radom. Dakle, dekretima je kapelanija 24. prosinca bila ukinuta, a 25. prosinca ponovno utemeljena, što u praksi nije prekinulo kontinuitet njenog djelovanja i postojanja. Tim slijedom, a zbog spomenutih razloga preustroja OS RH, dekretom vojnog ordinarija od 13.12.2002. god. prestala je služba vojnom kapelanu don Milenku Majiću nadnevka 24.12.2002. god., da bi dekretom od 13.12.2002. god. ponovno započela 25.12.2002. god. Prvim i sadašnjim pomoćnikom vojnog kapelana imenovan je satnik Robert Ćaran nadnevka 19. ožujka 2003. godine (dekret vojnog ordinarija od 6. 3.2003.).

Granice kapelanije obuhvaćaju sve osobe i objekte u 2. gardijskoj brigadi. Danas su to vojarne «Zrin» i «Pukovnik Predrag Matanović» u Petrinji, vojarna u Glini i vojarna «Ivan V. (Peti) Drašković» u Varaždinu, ali sa svojom posebnošću. Naime, na području Varaždina djelovala je Vojna kapelanija nekadašnjeg VI. zbornog područja OS RH i 7. gardijske brigade «Pume» pod imenom Vojna kapelanija Sv. Jurja. Dekretom vojnog ordinarija od 13. prosinca 2002. godine, kapelanija je zbog preustroja OS RH dokinuta 31. svibnja 2003. godine. Sukladno navedenom, dekretom vojnog ordinarija od 13. prosinca 2002. god. s nadnevkom 31. svibnja 2003. god. razriješen je i službe njen višegodišnji vojni kapelan vlč. Josip Pavlek. Zbog velike udaljenosti sjedišta Vojne kapelanije Sv. Ilije Proroka u Petrinji, Vojni ordinarijat «nastojeći zadržati punu duhovnu skrb za vjernike Vojne biskupije, pripadnike dokinute vojne kapelanije Sv. Jurja, vojnike i redarstvenike, odnosno djelatnike MORH-a i MUP-a RH, kao i pripadnike 2. gardijske brigade, koji se nalaze na službi u Varaždinu» imenuje vlč. Ivicu Horvata, svećenika Varaždinske biskupije i župnika župe Oštrice, uz pristanak varaždinskog biskupa, kapelanom poslužiteljem za navedene djelatnike u Varaždinu s nadnevkom 1. siječnja 2004. godine, (dekret vojnog ordinarija od 16. prosinca 2003. god.). Zbog tradicije i postojeće kapelice Svetog Jurja, koja se nalazi u varaždinskoj vojarni, posvećene zaštitniku ratne 7. gardijske brigade «Pume», interno unutar brigade i Vojnog ordinarijata, kapelanija djeluje pod nazivom «Sv. Juraj». Danas, kapelanije Sv. Ilije Proroka i Sv. Jurja, zbog nedjeljivosti i ustroja 2. gardijske brigade, velikim dijelom u pastoralnom radu djeluju zajednički. Također, obje se nalaze u sastavu Karlovačkog vojnog dekanata. Prva vizitacija Vojne kapelanije od strane vojnog biskupa mons. Jurja Jezerinca i generalnog vikara mons. Josipa Šantića bila je 22. i 23. veljače 2006. godine.

Vojno dušobrižništvo u vojnim kapelanijama gardijskih brigada jednim dijelom se ne razlikuje od ostalih vojnih kapelanija. Na pastoralnom području pripadnici svake godine sudjeluju u velikom broju na nacionalnom vojnom marijanskom hodočašću u Mariji Bistrici, na međunarodnom u Lourdesu. Godine 2003. išlo se na susret sa Svetim Ocem papom Ivanom Pavlom II. u Osijek, prilikom njegova trećeg posjeta Republici Hrvatskoj. Hodočastilo se 2003. godine u Rim, 2004. na vojno hodočašće srednjoeuropskih katoličkih zemalja u Mariazell u Austriju. Povodom petnaeste godišnjice Oružanih snaga RH, u znak zahvale Majci Božjoj, na 14. vojno hodočašće HV-a u Mariju Bistricu, 2006. god., uz redovite hodočasnike, na inicijativu samih vjernika iz kapelanije, skupina od 31 pripadnika brigade pješice je, po prvi puta u HV, hodočastila iz Petrinje do Marije Bistrice. Hodnja je trajala dvije noći i dva dana, u dužini od 100 kilometara. Radi podržavanja i produbljivanja vjerskog života, odaziv je velik na tečajeve duhovnih vježbi. Kroz šest godina na duhovnim vježbama je sudjelovalo gotovo 600 pripadnika. Kroz liturgijsku godinu pripadnici sudjeluju u slavljenju svetih misa, organiziraju se redovite velike uskrsne i božićne ispovijedi po vojarnama, vrše se kateheze i priprave pripadnika za primanje svetih sakramenata. Zadnje dvije godine u Došašću se služe mise zornice. Provodi se božićni blagoslov pripadnika, zapovjedništava i vojarni, odnosno sve pastoralne i liturgijske aktivnosti svojstvene svakoj župi. Današnja posebnost u radu vojnih kapelanija u gardijskim brigadama je u tome što su to elitne i najbrojnije postrojbe Hrvatske vojske, pa samim time pripadnici su kontinuirano angažirani u velikom broju na više lokacija, na različitim zadaćama, od raznih osiguranja, vježbi i namjenski organiziranih snaga.

Samim time prilagođava se i rad vojnog kapelana trenutačnim uvjetima kako u vojarni, tako i na terenu. Druga, izrazito važna posebnost je ta što je 2. gardijska brigada ratna brigada, odnosno slijednica ratnih gardijskih brigada. Ona je uz ostale tri gardijske brigade najstarija postrojba Hrvatske vojske u kojoj još uvijek djeluje značajan broj hrvatskih branitelja, pa i stradalnika, a to iziskuje i posebnu duhovnu skrb. Prisutnost i potrebitost nazočnosti te djelovanja vojnog kapelana je neupitna na raznim komemorativnim skupovima u prigodi obljetnica pogibija pripadnika postrojbe u Domovinskom ratu, na obilježavanju svih značajnih akcija, operacija i bitaka, odavanja počasti i otkrivanja spomen obilježja. Održavaju se kontakti s udrugama hrvatskih branitelja te s obiteljima poginulih pripadnika, zajednički se slave svete mise i sl. Kapelanija ostvaruje i održava obostrano plodonosne i korisne kontakte sa župama i svećenicima mjesnih župa Petrinjsko-glinskog i Sisačkog dekanata Zagrebačke nadbiskupije, a zajedno s brigadom i s gradskim i županijskim vlastima. Kapelan sukladno mogućnostima djeluje i u Sisačko-moslavačkoj policijskoj upravi, te policijskim postajama grada Siska i Petrinje. Postojanost i prepoznatljivost djelovanja Vojne biskupije na području Siska i Banovine preko Vojne kapelanije 2. gbr Sv. Ilije Proroka danas je neupitna.

U Petrinji, 11. listopada 2006. godine.

 

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Što nam je činiti? - Mihael (13. 12. 2018.)

{image:1:medium}

Približuje se vaše otkupljenje - Mihael (06. 12. 2018.)

{image:1:medium}

Sveti Nikola znak providnosti i učitelj dobrote (04. 12. 2018.)

Poruka Predsjednika Odbora HBK za pastoral pomoraca šibenskog biskupa Tomislava Rogića pomorcima i ribarima o blagdanu sv. Nikole 2018.

Približuje se vaše otkupljenje - Mihael (29. 11. 2018.)

{image:1:medium}

Ti kažeš: Ja jesam Kralj – Mihael (22. 11. 2018.)

{image:1:medium}

Trideset i druga i trideset i treća nedjelja kroz godinu - Mihael (10. 11. 2018.)

{image:1:medium}

Ljubi!...Ovo je prva zapovijed – Mihael (31. 10. 2018.)

{image:1:medium}

Sinoda o mladima bila je dobra berba i obećava dobro vino (29. 10. 2018.)

Papa Franjo

Izjava Komisije »Iustitia et pax« Hrvatske biskupske konferencije (24. 10. 2018.)

Pravna, radna i socijalna sigurnost - jamstvo dostojanstva čovjeka u hrvatskom društvu

Dvadeset i deveta i trideseta nedjelja kroz godinu; Svi Sveti – Mihael (19. 10. 2018.)

{image:1:medium}

Priopćenje s 57. zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije (13. 10. 2018.)

Plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 57. u nizu, održano je pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića u Zagrebu od 9. do 11. listopada 2018.

Što imaš, prodaj i idi za mnom – Mihael (12. 10. 2018.)

{image:1:medium}

Što Bog združi, čovjek neka ne rastavlja-Mihael (04. 10. 2018.)

{image:1:medium}

Dvadeset i peta i Dvadeset i šesta nedjelja kroz godinu-Mihael (21. 09. 2018.)

{image:1:medium}

“Duh solidarnosti u Europi” (17. 09. 2018.)

Završna poruka sa Plenarnog zasjedanje Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE).

Ti si pomazanik - Krist…Sin čovječji treba da mnogo trpi - Mihael (13. 09. 2018.)

{image:1:medium}

Gluhima da je čuti, nijemima govoriti – Mihael (07. 09. 2018.)

{image:1:medium}

Poruka pape Franje za Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu 2018. (04. 09. 2018.)

Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske-Mihael (30. 08. 2018.)

{image:1:medium}

Gdje je Bog velik, velik je i čovjek (23. 08. 2018.)

Poruka predsjednika Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskupa Đure Hranića na početku školske i katehetske godine 2018./2019., upućena 22. kolovoza svećenicima, redovnicima i redovnicama, katehetama i vjeroučiteljima, djeci, mladima i roditeljima.

Poruka Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj povodom Svjetskog dana turizma 2018. (08. 08. 2018.)

„Turizam i digitalna transformacija"

Osamnaesta, devetnaesta i dvadeseta nedjelja kroz godinu, Velika Gospa - Mihael (01. 08. 2018.)

{image:1:medium}

Razdijeli onima koji su posjedali koliko su god htjeli – Mihael (27. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Hajdete i vi u osamu i otpočinite malo – Mihael (19. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Izjava Komisije »Iustitia et pax« Hrvatske biskupske konferencije (17. 07. 2018.)

Izazovi migrantske krize u europskom prostoru

Poče ih slati – Mihael (12. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju – Mihael (05. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Dvanaesta i trinaesta nedjelja kroz godinu - Mihael (20. 06. 2018.)

{image:1:medium}

Savjest – čuvar čovjekova dostojanstva i slobode (18. 06. 2018.)

Izjava Komisije „Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije       

Poruka Svetoga Oca Franje za 2. svjetski dan siromaha, 18. studenoga 2018. (17. 06. 2018.)

„Jadnik vapi, a Gospodin ga čuje“

Deseta i jedanaesta nedjelja kroz godinu – Mihael (07. 06. 2018.)

{image:1:medium}

Deveta nedjelja kroz godinu i Presveto Srce Isusovo-Mihael (01. 06. 2018.)

{image:1:medium}

Presveto Trojstvo i Tijelovo - Mihael (25. 05. 2018.)

{image:1:medium}

Sedma vazmena nedjelja – Mihael (10. 05. 2018.)

{image:1:medium}

Poruka pape Franje za 60. međunarodno vojno hodočašće u Lourdes (09. 05. 2018.)

Svim nazočnim hodočasnicima i njihovim obiteljima, Sveti Otac iz sveg srca udjeljuje apostolski blagoslov.

Propovijed varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, 8. svibnja 2018. u Krašiću (08. 05. 2018.)

Povodom 120. obljetnice rođenja bl. kardinala Alojzija Stepinca

Priopćenje Stalnog vijeća HBK (08. 05. 2018.)

„Politička zajednica i Crkva, svaka na svome  osebujnom području, jedna o drugoj neovisne su i autonomne.“

Poruka biskupa Petanjka za Nedjelju turizma (08. 05. 2018.)

„Neka vas i sve vaše goste, u životu i radu, na odmoru i na putu, prati Božji blagoslov.“

 

Šesta vazmena nedjelja i Uzašašće - Mihael (03. 05. 2018.)

{image:1:medium}

Poruka za Dan posvećenja klera 2018. (03. 05. 2018.)

 

 

 

„Dragi svećenici, neka ljepota ovoga dana, posvećenog Srcu Isusovu, učini da u nama poraste želja za svetošću.“

Priopćenje Komisije „Iustitia et pax“ HBK o arbitražnom sporu s Republikom Slovenijom (02. 05. 2018.)

I priopćenje o održavanju usmene rasprave 2. svibnja 2018. o slovenskom zahtjevu za mišljenjem Europske komisije

Peta vazmena nedjelja - Mihael (25. 04. 2018.)

{image:1:medium}

Četvrta vazmena nedjelja – Mihael (19. 04. 2018.)

{image:1:medium}

Gospodin nas i danas poziva (13. 04. 2018.)

Poruka splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića, predsjednika Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja, za Nedjelju Dobrog Pastira - 2018.

Poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2018. (13. 04. 2018.)

{image:1:large}

Uskrsnuli Krist – nada naša

Treća vazmena nedjelja - Mihael (13. 04. 2018.)

{image:1:medium}

Poziv biskupa BK BiH na molitvu krunice (30. 03. 2018.)

Molimo i za sve ono čime će nas Bog obnoviti, ohrabriti i učiniti postojanima na našim korijenima da uvijek budemo prepoznatljivi kao kršćani.

Poruka Svetoga Oca Franje za 33. Svjetski dan mladih (29. 03. 2018.)

»Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga«(Lk 1, 30)

Druga vazmena nedjelja - Mihael (29. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Sveto vazmeno trodnevlje - Mihael (28. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Šesta korizmena nedjelja - Mihael (23. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Peta korizmena nedjelja - Mihael (13. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Četvrta korizmena nedjelja - Mihael (09. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Treća korizmena nedjelja - Mihael (01. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Druga korizmena nedjelja - Mihael (22. 02. 2018.)

{image:1:medium}

Prva korizmena nedjelja - Mihael (16. 02. 2018.)

{image:1:medium}

Moći u Crkvi: Vjerodostojnost i čuvanje (15. 02. 2018.)

Uputa Kongregacije za kauze svetih

Da ne ohladni ljubav mnogih (usp. Mt 24,12) (14. 02. 2018.)

Korizmena poslanica biskupa Josipa Mrzljaka uz „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“, 26.02. – 04.03. 2018. godine

Poruka Svetog Oca Franje za korizmu 2018. (06. 02. 2018.)

»Razmahat će se bezakonje i ohladnjeti ljubav mnogih« (Mt 24, 12)

Poruka pape Franje za 52. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (02. 02. 2018.)

"Istina će vas osloboditi" (Iv 8, 32)

Uzvišenost, ljepota i snaga majčinskoga odgoja (01. 02. 2018.)

Poruka biskupa Mate Uzinića , predsjednika Vijeća HBK za život i obitelj, uoči Dana života 2018.(prva nedjelja u veljači).

Poruka pape Franje za 26. Svjetski dan bolesnika [11. veljače 2018.] (26. 01. 2018.)

""Evo ti sina!... Evo ti majke!" I od toga časa uze je učenik k sebi" (Iv 19, 26-27).

Siromaštvo i zajedništvo (25. 01. 2018.)

Poruka prigodom Dana posvećenog života 2018.

Primiti, zaštiti, promicati i integrirati (15. 01. 2018.)

Pismo biskupa Pere Sudara, predsjednika Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu, u povodu Svjetskog dana selilaca i izbjeglica

„ Dijete nam se rodilo, sin nam je darovan „ (06. 01. 2018.)

Božićna poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana

Poruka pape Franje za 55. Svjetski dan molitve za duhovna zvanja (07. 12. 2017.)

  Slušati, razlučivati, živjeti Gospodinov poziv

22. travnja 2018.

Poruka biskupa Josipa Mrzljaka uz Nedjelju Caritasa (06. 12. 2017.)

.

Poruka biskupa Ivice Petanjka pomorcima i ribarima za sv. Nikolu (05. 12. 2017.)

“Unutarcrkveni dijalog, suradnja i suodgovornost” (30. 11. 2017.)

Program 58. teološko-pastoralnog tjedna; Zagreb, 23. do 25. siječnja 2018.

 

“Migranti i izbjeglice - muškarci i žene u potrazi za mirom” (30. 11. 2017.)

Poruka svetoga oca Franje za 51.  Svjetski dan mira 1. siječnja 2018.

Magnum principium (20. 09. 2017.)

Apostolsko pismo u obliku motu propria vrhovnog svećenika Franje kojim se unose promjene u kan. 838 Zakonika kanonskog prava

Naše ljudsko dostojanstvo i dobrobit duboko su povezani s našom brigom za čitav stvoreni svijet (01. 09. 2017.)

Zajednička poruka pape Franje i ekumenskog patrijarha Bartolomeja prigodom proslave III. Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenom svijetu, 1. rujna 2017.

Škola i vjeronauk pred izazovom obrazovne reforme (01. 09. 2017.)

Poruka predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku školske i katehetske godine 2017./2018.

Primiti, zaštititi, promicati i integrirati migrante i izbjeglice (23. 08. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2018. (14. siječnja 2018.)

Okružno pismo biskupima o kruhu i vinu za euharistiju (18. 07. 2017.)

Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu

Ne ljubimo riječima, već djelima (26. 06. 2017.)

Papina poruka za 1. svjetski dan siromašnih, 19. studenoga 2017.

Misija u srcu kršćanske vjere (16. 06. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski misijski dan 2017. (22. listopada)

Zajednička Izjava komisija „Iustitia et pax” BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije (08. 05. 2017.)

Izjava komisija „Iustitia et pax" BK BiH, HBK i SŠK

Poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2017. (16. 04. 2017.)

Zagreb, Veliki ponedjeljak 2017.

“Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1, 49) (31. 03. 2017.)

Papina poruka za 32. svjetski dan mladih (9. travnja 2017.)

Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini (03. 03. 2017.)

Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka

Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu (22. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (28. svibnja 2017.)

Božja riječ je dar. Drugi su dar (08. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za korizmu 2017.

“Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi” (Tit 2, 11). (19. 12. 2016.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana

U misiji pod vodstvom Duha (09. 12. 2016.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan molitve za duhovna zvanja 2017. (7. svibnja )

Ad resurgendum cum Christo (Da bi se suuskrslo s Kristom) (25. 10. 2016.)

Naputak Kongregacije za nauk vjere o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja

Arhiva vijesti

Linkovi

Događanja

Nedjeljne svete mise u kapeli Vojnog ordinarijata

Svake nedjelje u 10 sati 

Novi naslovi arhiva

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 3. (78) - 2018.broj 3.(78) - 2018.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 2.(77) - 2018.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 1.(76) - 2018.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 4. (75) - 2017.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 3. (74) - 2017.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 2. (73) - 2017.

više...