Propovijedi i poruke

52. Hrvatsko hodočašće Crnoj Gospi u Einsiedeln

Četvrtak, 14. 06. 2018.

Post 3, 9-15; 2 Kor 4, 13 – 5, 1; Mk 3, 20-35

 

Draga braćo i sestre

Poštovani i dragi vjernici

1. Došli smo Majci. Tko bi mogao izreći što majka znači za svakoga od nas? Ona nam je darovala život, hranila nas je, pratila u odrastanju. Majčinska ljubav je spremna žrtvovati vlastiti život da bi spasila život djeteta. Majci se možemo povjeriti. Majka uvijek ima riječ utjehe. Ako to sve vrijedi za zemaljske majke, koliko li više i uzvišenije za našu nebesku Majku Mariju!

Ovo je hodočašće prilika da Mariji zahvalimo za sve dobro što smo doživjeli i da je zamolimo za pomoć u onome što nas muči i opterećuje. Majci Mariji možemo povjeriti svoje neuspjehe i promašaje, bez straha, otvoreno i iskreno. Marijina majčinska briga očituje se također preko brojnih svetišta diljem svijeta. Time Marija na osobit način ulazi u povijest i zbivanja jednoga naroda ili jednoga kraja.[2] Naš hrvatski narod odlikuje se velikom ljubavlju i pobožnošću prema Blaženoj Djevici Mariji, o čemu svjedoče brojna svetišta, crkve i zavjetne kapele diljem lijepe naše Domovine. Došavši u Švicarsku, naši su Hrvati odmah prepoznali dom svoje Majke Marije u Einsiedelnu i iz godine u godinu rado hodočaste ovamo. Ove godine po pedeset i drugi put.

Dolazak u ovo Gospino svetište prigoda je da svoje brige i probleme, svoje sumnje i tjeskobe, a prije svega svoje grijehe, položimo preko Marije u Božje ruke. Zamolimo Blaženu Djevicu Mariju da onom moći, koju joj je Bog dao, razriješi tolike čvorove u našem životu koji nas opterećuju i guše, kako bismo mogli ispuniti Božju volju u svome životu.

 

2. Biblija dobro poznaje stanje čovjekove izgubljenosti. Prvo čitanje nam govori o posljedicama grijeha prvih ljudi. Adam prebacuje krivnju na Evu, Eva na zmiju. No, ovdje se ne radi samo o traženju krivca za propust. Posrijedi je puno više od toga. Grijeh nije komunikacijski problem ili nesporazum. Ne može ga se svesti na promašaj, pogrješku ili neuspjeh u odnosu na neke zadane ciljeve. Grijeh ne možemo ograničiti na psihološku ili sociološku dimenziju. Grijeh je duhovna stvarnost jer se temelji na izboru koji čovjek čini kao slobodna osoba. Grijeh narušava naš odnos prema Bogu i bližnjemu jer ne poštuje red ljubavi zbog sebične navezanosti na osobe ili stvari. Gdje nema vjere, gdje nema priznanja da u svome postojanju potpuno ovisimo o Bogu, gdje manjka ljubav i odgovornost prema Bogu i bližnjemu, tu se skriva zmija-sotona, prerušava se kako ga čovjek ne bi prepoznao.

 

No, Bog nas ne ostavlja, ide za nama i zove nas: „Gdje si?“ (Post 3, 9). Štoviše, kako ističe Katekizam „poput liječnika koji istražuje ranu prije nego li je liječi, Bog svojom Riječju i svojim Duhom baca živo svjetlo na grijeh“ (KKC 1848). Samo svjetlom vjere možemo raspoznati i imenovati grijeh i začetnika grijeha. Samo svjetlom vjere ozdravljaju narušeni međuljudski odnosi. Bog nam dolazi ususret i u najvećoj tami naviješta spasenje: „Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: On će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu“ (Post 3, 15). Tko je taj neimenovani potomak Žene, On koji će sotoni glavu satirati? Vjernička tradicija prepoznala je u ovome retku Knjige Postanka navještaj nadolazećega Mesije. Crkveni oci kažu da je ovo obećanje „protoevanđelje“, praevanđelje, prva radosna vijest. Mi vjerujemo da je obećani Mesija naš Gospodin Isus Krist, pobjednik nad zlom i grijehom po svojoj ljubavi i milosrđu u žrtvi križa i slavi uskrsnuća.

 

3. Međutim, Isus izaziva podjele. Današnje evanđelje pokazuje kako se ljudi protive Isusu. Evanđelje spominje dvije skupine. Jedni mu se izravno suprotstavljaju. Oni odbacuju Isusovu poruku, smatraju ga neprijateljem i mrze ga. Stoga smišljaju klevete i laži, optužuju ga da je od Zloga, od Beelzebula, traže kako ga uhvatiti i osuditi.

S ovime se suočavamo i u suvremenom svijetu. Kršćani su danas najprogonjenija vjerska zajednica. Svakodnevno nam stižu vijesti s Bliskog Istoka, iz Azije i Afrike o ubijanjima, progonima i mučenjima kršćana. Dok naša braća i sestre u tim zemljama krvlju svjedoče za Krista, mi kršćani na Zapadu suočavamo se s drugačijim protivštinama. U zapadnoj kulturi prevladava duh individualizma i relativizma. Teži se za sebičnim zadovoljenjem potreba pod svaku cijenu, odbacuje se vrijednost žrtve, preziru se dom i obitelj, nema smisla za zajedništvo. Niječe se svaki čvrst identitet, a potiču se labavi i neobvezujući profili. Kada kršćani u svome okruženju zastupaju naravne i evanđeoske poglede na život, spolnost, brak i obitelj, onda ih se osuđuje – baš kao i Isusa – da su predstavnici mračnoga i nazadnog doba. Bez obzira na sve suprotne glasove, kršćanin je dužan svjedočiti za istinu Evanđelja, u kojem se god okruženju našao, bilo u Kini ili Švicarskoj, bilo u Einsiedelnu ili Pekingu. Uvijek u svom tijelu dopunjamo što nedostaje patnjama Kristovim za Tijelo njegovo, za Crkvu (usp. Kol 1, 24).

 

4. No, postoji i druga skupina Isusovih protivnika koje nije lako prepoznati. Evanđelist kaže da dolaze Isusovi rođaci. Oni nastupaju kao da se brinu za Njega, a zapravo ga žele odvratiti od Njegova poslanja. Oni ne prepoznaju Isusovu jedinstvenost, nego ga pokušavaju držati pod kontrolom.

Ovakav pristup postoji i danas. Papa Franjo govori o „svjetovnoj duhovnosti“ koju možemo opisati pojmovima gnosticizma i pelagijanizma.[3] O tome smo danas već nešto govorili. Ovdje ćemo samo nadodati sljedeće: Takvi ljudi predstavljaju se kao kršćani ali zapravo oduzimaju snagu evanđeoskoj poruci jer je svode na čisto povijesnu ili sociološku dimenziju, na neobvezatan i općenit govor o humanizmu. Oni ne vide da je Evanđelje Božja riječ koja nas dovodi u pitanje i poziva na obraćenje, nego ograničavaju vjeru i Crkvu na izvanjski običaj, folklor, kulturno-umjetničku baštinu ili na dobrotvornu organizaciju koja je ustrojena kao svako drugo ljudsko udruženje. Papa Franjo pak naglašava da je „povijest Crkve slavna ukoliko je povijest žrtve, nade, svakodnevne borbe, života koji se potpuno daje u služenju, u ustrajnosti u mučnim poslovima“.[4]

 

5. Drugo čitanje iz Poslanice Korinćanima dodatno rasvjetljuje našu ljudsku egzistenciju. Sveti Pavao govori o „nutarnjem“ i „izvanjskom“ čovjeku. Izvanjski čovjek se raspada, a nutarnji se iz dana u dan obnavlja (usp. 2 Kor 4, 16). Izvanjsko je ono što zapažamo osjetilima: čovjek se rađa, razvija se i raste, ima određenu psihofizičku konstituciju, na kraju umire. Osim ovoga biološkog i psihološkog vida života, ima i onaj teološko-antropološki vid: nutarnji čovjek, to je cjeloviti čovjek, duša i tijelo, u kojem djeluje Duh Sveti.

Izvanjski čovjek vođen je naravnim potrebama i sklonostima koje po sebi nisu zle, ali su zbog istočnoga grijeha iskrivljene. Izvanjski čovjek povodi se za društvenim strujanjima, podložan je napastima Zloga. Izvanjski čovjek tako postaje rob požude i nalazi se u napetosti i procjepu, u „trajnoj shizofreniji“, kako kaže papa Franjo.[5] Vođen različitim i suprotstavljenim požudama, izvanjski čovjek je u stalnom nemiru, nikada nije zadovoljan.

Nutarnji čovjek pak pročišćen je milosnim darovima Duha Svetoga koji sve njegove misli, riječi, djela i osjećaje usmjeruje prema dobru. Na taj se način naravne sklonosti usavršuju i postaju krjeposti.

 

6. Naš biološki i psihološki život može biti obilježen poteškoćama – bolešću, stresom, tjeskobom – ali ono odlučujuće je duhovni život: Kakav sam čovjek? Koja je moja temeljna životna opcija? U čemu je smisao moga života? Računam li s djelovanjem Duha Svetoga? Slijedim li Njegove poticaje koje mi daje preko Svetoga Pisma, sakramenata i nauka Crkve?

Vi živite ovdje u Švicarskoj u društvu velikoga blagostanja, ali često i u okolnostima koje čovjeka reduciraju samo na onu izvanjsku dimenziju, a da ga ne ispunjaju iznutra. Ovo hodočašće Gospi u Einsiedeln lijepa je mogućnost i poticaj da obnovite svoj duhovni život. Danas se često javlja napast da tražimo duhovnost izvan Crkve, da poput jelovnika sami iskombiniramo duhovnu hranu. Istina je da vjera treba biti osobna, ali ne privatizirana i individualizirana. „Vjera dolazi po poruci“ (Rim 10, 17), to jest po slušanju, kaže sv. Pavao. To znači da nam je vjera darovana. Vjera nije nešto što po svome nahođenju izrađujemo, nego nešto što po Crkvi primamo. Isus Krist je ustanovio Crkvu kako bi ona iz naraštaja u naraštaj prenosila vjeru koju je od Njega primila. Ako vjerujemo u Isusa, onda ćemo vjerovati i u Crkvu, jer je ona Njegovo Tijelo prožeto Duhom Svetim da uvodi ljude u vršenje Očeve volje. Ne bojte se: širom otvorite vrata Kristu! Dozvolite Kristu da uđe u vašu dušu, u vaše domove. Neka bude prostora i vremena za zajedničku obiteljsku molitvu, nedjeljnu svetu misu, redovitu osobnu i tajnu ispovijed pred svećenikom. Ne vjerujte onima koji sve to omalovažavaju. Vjerujte Crkvi! Vjerujte Kristu!

 

7. Blažena Djevica Marija u potpunosti je izvršila Božju volju i zato postaje „uzor vjere i ljubavi“[6], pa i još više od toga: Marija je naša „majka u redu milosti“.[7] Bog je htio da Isus uđe u svijet preko Marije, ponizne Djevice iz Nazareta. On hoće također da preko Marije uđe u svako ljudsko srce. Upoznavajući Mariju učimo kako se u potpunosti predati Bogu i Njegovoj svetoj volji. Učimo se poniznosti, predanosti i vjernosti. Učvršćujemo nadu, umnožavamo vjeru i usavršavamo ljubav.

Mariji, majci Crkve i majci naše vjere, uputimo žarko molitvu:[8]

 

Pomozi, Majko, našoj vjeri!

Otvori nam srce da primimo Očevu Riječ, Isusa Krista.

Probudi u nama želju da idemo Njegovim putem.

Pomozi nam da se u potpunosti predamo Njemu,

da vjerujemo u Njegovu ljubav,

osobito u trenutcima kušnje i križa, kako bi naša vjera sazrela.

Izmoli nam darove Duha Svetoga

da u miru i radosti ispunimo Očevu volju

u sve dane našega život.

Amen.

 

 



[1] Propovijed msgr. Jure Bogdana, vojnog ordinarija u RH, u nedjelju 10. lipnja 2018., u benediktinskoj bazilici u Einsiedelnu u Švicarskoj,  na 52. hrvatskome hodočašću.

[2] Usp. Papa Franjo, Apostolska pobudnica Evangeliigaudium, br. 286.

[3] Usp. Papa Franjo, Apostolska pobudnica Evangeliigaudium, br. 94.

[4] Usp. Papa Franjo, Apostolska pobudnica Evangeliigaudium, br. 96.

[5] Papa Franjo, Enciklika Laudato si', br. 118.

[6] Katekizam Katoličke Crkve, br. 967.

[7] Drugi vatikanski sabor, Dogmatska konstitucija Lumen gentium, br. 61.a

[8] Usp. Papa Franjo, Enciklika Lumen fidei, br. 60.

Arhiva propovijedi i poruka

2018: siječanj, veljača (4) , ožujak (4) , travanj (3) , svibanj (7) , lipanj (4) ,

2017: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj (4) , svibanj (7) , lipanj (2) , srpanj, kolovoz (1) , rujan (3) , listopad (1) , studeni, prosinac,

2016: siječanj, veljača (2) , ožujak (2) , travanj, svibanj (2) , lipanj, srpanj (1) , kolovoz (6) , rujan (1) , listopad (2) , studeni (5) , prosinac (1) ,

2015: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj (1) , kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2014: siječanj, veljača, ožujak, travanj (1) , svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2013: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj (1) , lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2012: siječanj, veljača (1) , ožujak (1) , travanj, svibanj (2) , lipanj (1) , srpanj, kolovoz, rujan, listopad (2) , studeni, prosinac (2) ,

2011: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac (3) ,

2010: siječanj, veljača (1) , ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac,

2009: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2008: studeni (1) , prosinac,

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Hajdete i vi u osamu i otpočinite malo – Mihael (19. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Izjava Komisije »Iustitia et pax« Hrvatske biskupske konferencije (17. 07. 2018.)

Izazovi migrantske krize u europskom prostoru

Poče ih slati – Mihael (12. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju – Mihael (05. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Dvanaesta i trinaesta nedjelja kroz godinu - Mihael (20. 06. 2018.)

{image:1:medium}

Savjest – čuvar čovjekova dostojanstva i slobode (18. 06. 2018.)

Izjava Komisije „Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije       

Poruka Svetoga Oca Franje za 2. svjetski dan siromaha, 18. studenoga 2018. (17. 06. 2018.)

„Jadnik vapi, a Gospodin ga čuje“

Deseta i jedanaesta nedjelja kroz godinu – Mihael (07. 06. 2018.)

{image:1:medium}

Deveta nedjelja kroz godinu i Presveto Srce Isusovo-Mihael (01. 06. 2018.)

{image:1:medium}

Presveto Trojstvo i Tijelovo - Mihael (25. 05. 2018.)

{image:1:medium}

Sedma vazmena nedjelja – Mihael (10. 05. 2018.)

{image:1:medium}

Poruka pape Franje za 60. međunarodno vojno hodočašće u Lourdes (09. 05. 2018.)

Svim nazočnim hodočasnicima i njihovim obiteljima, Sveti Otac iz sveg srca udjeljuje apostolski blagoslov.

Propovijed varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, 8. svibnja 2018. u Krašiću (08. 05. 2018.)

Povodom 120. obljetnice rođenja bl. kardinala Alojzija Stepinca

Priopćenje Stalnog vijeća HBK (08. 05. 2018.)

„Politička zajednica i Crkva, svaka na svome  osebujnom području, jedna o drugoj neovisne su i autonomne.“

Poruka biskupa Petanjka za Nedjelju turizma (08. 05. 2018.)

„Neka vas i sve vaše goste, u životu i radu, na odmoru i na putu, prati Božji blagoslov.“

 

Šesta vazmena nedjelja i Uzašašće - Mihael (03. 05. 2018.)

{image:1:medium}

Poruka za Dan posvećenja klera 2018. (03. 05. 2018.)

 

 

 

„Dragi svećenici, neka ljepota ovoga dana, posvećenog Srcu Isusovu, učini da u nama poraste želja za svetošću.“

Priopćenje Komisije „Iustitia et pax“ HBK o arbitražnom sporu s Republikom Slovenijom (02. 05. 2018.)

I priopćenje o održavanju usmene rasprave 2. svibnja 2018. o slovenskom zahtjevu za mišljenjem Europske komisije

Peta vazmena nedjelja - Mihael (25. 04. 2018.)

{image:1:medium}

Četvrta vazmena nedjelja – Mihael (19. 04. 2018.)

{image:1:medium}

Gospodin nas i danas poziva (13. 04. 2018.)

Poruka splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića, predsjednika Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja, za Nedjelju Dobrog Pastira - 2018.

Poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2018. (13. 04. 2018.)

{image:1:large}

Uskrsnuli Krist – nada naša

Treća vazmena nedjelja - Mihael (13. 04. 2018.)

{image:1:medium}

Poziv biskupa BK BiH na molitvu krunice (30. 03. 2018.)

Molimo i za sve ono čime će nas Bog obnoviti, ohrabriti i učiniti postojanima na našim korijenima da uvijek budemo prepoznatljivi kao kršćani.

Poruka Svetoga Oca Franje za 33. Svjetski dan mladih (29. 03. 2018.)

»Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga«(Lk 1, 30)

Druga vazmena nedjelja - Mihael (29. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Sveto vazmeno trodnevlje - Mihael (28. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Šesta korizmena nedjelja - Mihael (23. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Peta korizmena nedjelja - Mihael (13. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Četvrta korizmena nedjelja - Mihael (09. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Treća korizmena nedjelja - Mihael (01. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Druga korizmena nedjelja - Mihael (22. 02. 2018.)

{image:1:medium}

Prva korizmena nedjelja - Mihael (16. 02. 2018.)

{image:1:medium}

Moći u Crkvi: Vjerodostojnost i čuvanje (15. 02. 2018.)

Uputa Kongregacije za kauze svetih

Da ne ohladni ljubav mnogih (usp. Mt 24,12) (14. 02. 2018.)

Korizmena poslanica biskupa Josipa Mrzljaka uz „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“, 26.02. – 04.03. 2018. godine

Poruka Svetog Oca Franje za korizmu 2018. (06. 02. 2018.)

»Razmahat će se bezakonje i ohladnjeti ljubav mnogih« (Mt 24, 12)

Poruka pape Franje za 52. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (02. 02. 2018.)

"Istina će vas osloboditi" (Iv 8, 32)

Uzvišenost, ljepota i snaga majčinskoga odgoja (01. 02. 2018.)

Poruka biskupa Mate Uzinića , predsjednika Vijeća HBK za život i obitelj, uoči Dana života 2018.(prva nedjelja u veljači).

Poruka pape Franje za 26. Svjetski dan bolesnika [11. veljače 2018.] (26. 01. 2018.)

""Evo ti sina!... Evo ti majke!" I od toga časa uze je učenik k sebi" (Iv 19, 26-27).

Siromaštvo i zajedništvo (25. 01. 2018.)

Poruka prigodom Dana posvećenog života 2018.

Primiti, zaštiti, promicati i integrirati (15. 01. 2018.)

Pismo biskupa Pere Sudara, predsjednika Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu, u povodu Svjetskog dana selilaca i izbjeglica

„ Dijete nam se rodilo, sin nam je darovan „ (06. 01. 2018.)

Božićna poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana

Poruka pape Franje za 55. Svjetski dan molitve za duhovna zvanja (07. 12. 2017.)

  Slušati, razlučivati, živjeti Gospodinov poziv

22. travnja 2018.

Poruka biskupa Josipa Mrzljaka uz Nedjelju Caritasa (06. 12. 2017.)

.

Poruka biskupa Ivice Petanjka pomorcima i ribarima za sv. Nikolu (05. 12. 2017.)

“Unutarcrkveni dijalog, suradnja i suodgovornost” (30. 11. 2017.)

Program 58. teološko-pastoralnog tjedna; Zagreb, 23. do 25. siječnja 2018.

 

“Migranti i izbjeglice - muškarci i žene u potrazi za mirom” (30. 11. 2017.)

Poruka svetoga oca Franje za 51.  Svjetski dan mira 1. siječnja 2018.

Magnum principium (20. 09. 2017.)

Apostolsko pismo u obliku motu propria vrhovnog svećenika Franje kojim se unose promjene u kan. 838 Zakonika kanonskog prava

Naše ljudsko dostojanstvo i dobrobit duboko su povezani s našom brigom za čitav stvoreni svijet (01. 09. 2017.)

Zajednička poruka pape Franje i ekumenskog patrijarha Bartolomeja prigodom proslave III. Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenom svijetu, 1. rujna 2017.

Škola i vjeronauk pred izazovom obrazovne reforme (01. 09. 2017.)

Poruka predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku školske i katehetske godine 2017./2018.

Primiti, zaštititi, promicati i integrirati migrante i izbjeglice (23. 08. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2018. (14. siječnja 2018.)

Okružno pismo biskupima o kruhu i vinu za euharistiju (18. 07. 2017.)

Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu

Ne ljubimo riječima, već djelima (26. 06. 2017.)

Papina poruka za 1. svjetski dan siromašnih, 19. studenoga 2017.

Misija u srcu kršćanske vjere (16. 06. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski misijski dan 2017. (22. listopada)

Zajednička Izjava komisija „Iustitia et pax” BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije (08. 05. 2017.)

Izjava komisija „Iustitia et pax" BK BiH, HBK i SŠK

Poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2017. (16. 04. 2017.)

Zagreb, Veliki ponedjeljak 2017.

“Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1, 49) (31. 03. 2017.)

Papina poruka za 32. svjetski dan mladih (9. travnja 2017.)

Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini (03. 03. 2017.)

Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka

Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu (22. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (28. svibnja 2017.)

Božja riječ je dar. Drugi su dar (08. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za korizmu 2017.

“Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi” (Tit 2, 11). (19. 12. 2016.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana

U misiji pod vodstvom Duha (09. 12. 2016.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan molitve za duhovna zvanja 2017. (7. svibnja )

Ad resurgendum cum Christo (Da bi se suuskrslo s Kristom) (25. 10. 2016.)

Naputak Kongregacije za nauk vjere o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja

Arhiva vijesti

Linkovi

Događanja

Nedjeljne svete mise u kapeli Vojnog ordinarijata

Svake nedjelje u 10 sati 

Novi naslovi arhiva

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 2.(77) - 2018.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 1.(76) - 2018.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 4. (75) - 2017.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 3. (74) - 2017.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 2. (73) - 2017.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 1. (72) - 2017.

više...