Propovijedi i poruke

69. obljetnica mučeništva bl. Miroslava Bulešića

Srijeda, 24. 08. 2016.

Homilija msgr. Jure Bogdana, vojnog ordinarija u RH

Draga braćo i sestre

Dragi štovatelji bl. Miroslava Bulešića

„Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre donosi obilat rod“.

Uvod. Blagdan bl. Miroslava Bulešića potiče nas na razmišljanje o mučeništvu, o daru vlastitoga života iz vjere. Mučenik nije onaj koji gubi vlastiti život u pokušaju da ga oduzme drugima, nego onaj koji nudi vlastiti život da bi ga drugi imali. Današnje evanđelje nas na to podsjeća: „Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre donosi obilat rod“. Ljudski život je svet jer dolazi od Boga. I on se mora poštovati, od začeća do naravne smrti, i nitko ga nema pravo oduzeti, ni sebi ni drugima.

1. Nakon šezdeset i devet godina od mučeničke smrti bl. Miroslava, pitamo se je li povijest njegova kratkog života i djela aktualna i danas? Ili je to možda samo jedna lijepa uspomena iz mučeničke baštine Crkve, bez značenja za nas, za kršćansku zajednicu uopće.

Prošlo XX. stoljeće u kojem je živio, duboko je bilo označeno autoritarnim režimima (nacizam, fašizam, komunizam). Sva tri ova sustava zavili su svijet u crno. Poslije njih stoje desetci milijuna ljudskih žrtava, deportacija, velika razaranja i ratovi dotad neviđeni u povijesti čovječanstva. I nakon sloma fašizma i nacizma, nakon 1945. godine, Istočnoeuropske zemlje i Sovjetski savez, i neke druge države ostale su pod komunizmom koji je gušio osnovne demokratske slobode svojih građana i iza kojeg stoje milijuni nestalih, ubijenih, deportiranih.

Ne možemo ne spomenuti da se obljetnica smrti i blagdan bl. Miroslava, odvijaju u kontekstu „Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima“, koji se obilježava 23. kolovoza. Obilježavanjem ovog dana Hrvatska se pridružila većini zemalja članica Europske unije u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na razmišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi novi naraštaji mogli iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. „Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima“ ustanovljen je Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine. Parlamenti i vlade svih država članica Europske unije i zemalja povezanih s Europskom unijom pozvani su na usvajanje i provedbu te rezolucije. Svima je preporučeno da oni sami odaberu vrijeme i način obilježavanja. Hrvatska se pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj izabirući 23. kolovoza za dan Europskog sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima. Neke druge europske članice uzele su 27. siječnja za Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. 23 kolovoza podsjeća na crni povijesni dan 23. kolovoza kad je 1939. godine potpisan njemačko-sovjetski sporazum o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop. Javno je poznat kao sporazum o nenapadanju, a tajno je to bio i sporazum o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi.

Nije na nama ovdje ocjenjivati koliko je 23. kolovoza – dan sjećanja obilježen u našoj Domovini, ali nam je drago i podržavamo sve inicijative koje „sine ira et studio“ bez predrasuda, objektivno i znanstveno pristupaju proučavanju ovog razdoblja naše povijesti. Samo nam objektivna istina može donijeti mir. Sve tri velike ideologije (nacizam, fašizam i komunizam), napravile su ogromna zla i u našoj Domovini. S vremenske udaljenosti, iz ljubavi prema istini, koliko god ona bila za nekoga bolna, moramo biti jasni i odlučni u objektivnom sučeljavanju s tragičnom poviješću naših prostora.

Beatifikacija Miroslava Bulešića, njegovo slavlje danas, je snažan iskorak Crkve, protiv struje vremena i obračuna sa spomenutim pogubnim ideologijama. Dakako, kao kršćanski vjernici znademo da beatifikacija nije samo to! Povijest pišu događaji, a ne pobjednici. „Pokoljenja djela sude. Što je čije daju svjema!“ pjevao je davno P. P. Njegoš.

Posebice se danas pokušavamo uživjeti u društveni, kulturni i politički kontekst sredine XX. stoljeća, kad je komunistički sustav u cijeloj Istočnoj Europi i Sovjetskom Savezu, pa tako i u našoj Domovini, svim sredstvima „orkestrirano“, krenuo u obračun s Katoličkom Crkvom pa se u tome ozračju dogodio zločin i ubojstvo bl. Miroslava u Lanišću.

Znademo dobro okolnosti njegove smrti, ometanje dijeljenja sakramenta sv. krizme u više istarskih mjesta i župa te pokušaj ubojstva i samog djelitelja krizme msgr. Jakoba Ukmara i župnika Stjepana Ceka, zastrašivanje vjernika, suđenja itd… Istarski katolici su u tome vremenu pokazali veliku hrabrost, izdržljivost i spremnost trpjeti zbog svojih uvjerenja, ali svoju vjeru nisu zatajili! Nisu se pokolebali. To su izuzetno lijepe stranice iz života Istarske Crkve, ispisane progonstvima i trpljenjem, za vjeru, za svoj kršćanski identitet. Hrvatski vjernici katolici kao i katolici pripadnici drugih naroda u Istri (to su naši očevi, djedovi i bake s ovih prostora), ostavili su nam divan primjer ukorijenjenosti u kršćansku vjeru i ljubav prema Crkvi!

Danas kao i onda, pitamo se zašto su komunističke vlasti bile toliko neprijateljski raspoložene da su našem blaženiku pripremile tako okrutnu smrt pokazujući ne samo da ga doslovno mrze nego istovremeno i da ga se boje?Bojali su se njega živoga. Smrtna presuda mu je smišljena i donesena dok je vrlo zauzeto kao župnik okupljao mlade i stare, na vjeronauk, pozivao na pobožnosti, na sv. misu, pohađao bolesnike, zauzimao se za utamničene i osuđene, spašavao ih od sigurne smrti, djelovao karitativno… Ondašnji ljubitelji komunističke ideologije glasno i bez stida su razmišljali: „Dok je ovaj među nama mi ne možemo računati na uspjeh, na mlade, na svoje projekte“. Bila je ovo borba za ljudske duše! Blaženi Miroslav je živio iz vjere. On je vodio ljude k Bogu i tu je imao velikog uspjeha. Činio je samo dobro i to svima, bogatima i siromašnima, Hrvatima, Talijanima, Slovencima i drugima, vjernicima i nevjernicima. Ispred sebe je imao živog čovjeka koji ima besmrtnu dušu. Kao hrvatski katolički svećenik, s ljudskim i svećeničkim identitetom, znao se izdići iznad svih ideologija i političkih opredjeljenja. Svjestan da je poslan svima, da je pastir za sve. Spasenje je univerzalno za sve ljude. Kristova poruka ljubavi nikoga ne isključuje… I ljudi su cijenili i slijedili ono što je naučavao i živio nadahnut Učiteljem iz evanđelja. I upravo to mu je bio glavni grijeh!

Neprijatelji Crkve su ga se bojali mrtvoga. Pokušali su lažno prikazati njegovu mučeničku smrt ali nisu uspjeli. Njegov sprovod u Lanišću bio je strogo nadziran od ondašnje vlasti. Nisu mogli doći na sprovod mnogi koji su to željeli. Vlasti nisu dopustile da bude pokopan, ovdje u rodnome mjestu, nego u Lanišću. A na uporno traženje njegove majke i obitelji, nakon više godina, njegovi zemni ostatci su diskretno preneseni u rodnu župu Svetvinčenat.

I danas se nastavljaju progonstva prema osobama koje su krive samo zato jer su sljedbenici Isusa iz Nazareta? Zašto, pitamo se? Kakve li nam sve vijesti dopiru iz zemalja s Bliskog Istoka, Azije i Afrike o progonstvima! U svježim sjećanjima i uspomenama nam je obredno ubojstvo na oltaru, katoličkog svećenika u Francuskoj.

Progonstva kršćana odvijaju se danas na različite načine: dok se nastavljaju klasični oblici progona, i mislili smo da je to daleka povijest, danas se dodaju rafinirani oblici progonstva ne manje okrutni, ozakonjeni ali ne i manje nepravedni. Naš stari Zapad nalazi način da pod vidom prava je u tome stručnjak, obolio je od ideoloških promašaja: kontinent prava i pravnih propisa, sve više diskriminira kršćanstvo i ono što Crkva neumorno zagovara, zaboravljajući da je ljudska rasa, ljudska vrsta religiozna rasa, religiozna vrsta. Čovjek je religiozno biće! Zašto se treba bojati jedne vjere koja je sastavni dio čovjeka, koja nužno propovijeda Boga ljubavi, pravde i mira? Zašto se hoće udaljiti vjeru iz javnog života, nadajući se tako da će ju se izbrisati iz ljudskog srca?

To nikad neće biti moguće! „Čovjek će uvijek imati potrebu“ – pisao je Norberto BOBBIO – „istraživati i davati smisao vlastitome životu, našim djelima (…) našem društvu (…) povijesti, cijelome univerzumu; i budući da veliki odgovori nisu u dosegu ljudskoga uma, čovjek ostaje religiozno biće unatoč svim procesima demitizacije, sekularizacije, svih tvrdnji o smrti Boga koje karakteriziraju modernu epohu a još više ovu suvremenu“ (Cattolica conferenza, 1980).

Razni „imperatori“ vladari današnjice mogu razvlastiti Crkvu od svih dobara, diskreditirati ju na sve moguće načine, reducirati joj djelatnost da ne može činiti evanđeoska djela, ali nitko joj neće moći oduzeti Evanđelje, radost njezinog Gospodina.

Mi večeras ovdje razmišljamo o blaženom Miroslavu, dragulju Crkve u Hrvatskoj, svećeniku, gorljivome dušobrižniku, Božjem čovjeku. Razmišljamo također i o ondašnjim vlastodršcima koji su živjeli u iluzijama o vlastitoj moći. Ali svemu dođe kraj pa i njima. Nijedan moćnik na ovoj zemlji ne može zauvijek zaposjesti ljudsko srce, ljudski duh i dušu. Pokušava ju pridobiti kroz promidžbu, obmane, laži, prijetvornosti, neutemeljena obećanja i navodnu demokratičnost.

Čovjekova savjest može neko vrijeme ostati uspavana ali prije ili kasnije dogodi se nešto što ju probudi i obnavlja, budući da je u njenim korijenima neuništiva jezgra: želja za istinom i težnja za dobrom. Ne treba se zavaravati: kršćanstvo će se možda brojčano umanjiti ovdje ili ondje, ali ga se nikada neće uništiti u potpunosti, izbrisati s lica zemlje, jer je Gospodin jasno i odlučno rekao „ne bojte se ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta“, i jer je ljudski duh stvoren za Boga. I ovo je jače od svih progonstava i od svih ideologija krivotvorina koje se uporno šire i promiču i lebde posvuda u zraku.

Danas, na društvenoj sceni u mnogim zemljama, u ime nekih vrijednosti kao što su jednakost, tolerancija, pravo… protežira se i promiče marginalizacija kršćanstva, njegovo potpuno izbacivanje iz javnoga života. Pošto-poto hoće se stvoriti novi svjetski poredak bez Boga, u kojemu, s jedne strane se ističu i hvale različitosti, a s druge strane ih se gazi do potpunoga uništenja. U ime nekih vrijednosti promiče se diktatura manjine i istovremeno beskrupulozno se gaze prava većine. Kamo plovi ovaj brod starog Europskog kontinenta? To vrijedi za stanovnike europskog kontinenta za narode i za cijele nacije. Kad gledamo rezultate Europske unije uočavamo da se je pošlo s dobrim nakanama ali s pogrešnim odlukama. „Prepotentna volja za homogenizacijom, ujednačavanje, sustavno poništenje kulturnoga identiteta, sliče ne jednome hodu u poštovanju prema ujedinjenoj Europi u skladu i solidarnosti, tako potrebnima, nego prije svega jednoj novoj kontinentskoj fondaciji, koju narodi osjećaju teškom i arogantnom, u kojoj kršćanstvo postaje razdorno - „kamen smutnje“ jer ne kleči pred vlastodržcima „suvremenim imperatorima“ – ustvrdio je nedavno kardinal Angelo Bagnasco.

Povijest nam svjedoči, kad se moćnici usredotoče na vlastito preživljavanje radi osobnih ambicija, odbacuje se „Res publica“, i to je trenutak, „ura“ dekadence. Marginalizacija kršćanstva iz javnosti je znak straha. To znači uslijed predrasuda, ne razumjeti da društvo ne može nego od njega imati samo dobro: da, od njega se može imati dobro, ne jer nam može poslužiti nego jer je svijetlo Evanđelja stvorilo europsku civilizaciju i njezin humanizam. Što god se ozbiljnije izučavaju izvori humanizma uvijek se sve više prepoznaje postojanje nečega što je ne samo duhovno nego je striktno kršćansko.

Stječe se dojam da je naš europski kontinent pred izazovima današnjice, izgubljen i uplašen: izgubljen jer ne zna više tko je prerezao njegove kulturne i religiozne korijene toliko i tako da se stidi vlastitih tradicija, vlastitih simbola i vlastitih obreda. Laičnost koja postaje laicizam, nesposobna je interpretirati duh jednog naroda, njegovu povijest, njegov identitet.

Kontinent je uplašen jer odbija prihvatiti sebe samoga, nema što više reći u globalnome dijalogu, ništa osim uobičajenih, nekorisnih i „korektnih“ stereotipa. Govori se o vrijednostima, ali o kakovim vrijednostima? Na čemu su one utemeljene?

Neka nam Gospodin pomogne biti mudri u povratku vrijednostima, mudrosti koja se ne boji Boga, koja gleda Isusa, istinsku nadu.

Neka nam Gospodin pomogne da se povratimo mudrosti, onoj mudrosti koja se boji Boga, koja u Isusu vidi istinsku nadu. Da prizna da je kršćanstvo daleko od bilo kakva mračnjaštva, uvelo u ljudski rod duhovnu slobodu sposobnu podići – (uzdići) cijele narode i nacije. Kriza svijeta je nadasve duhovna kriza (duhovne naravi): ne dopustiti ovo znači ne razumjeti težinu situacije! Moramo se vratiti razmišljanju vlastitom glavom! Vjera ne poništava razum, nego ga traži, stimulira ga, otvara ga realnosti. Traži da ga uvede u povijest, ohrabruje ga da se razbudi od sna i da reagira na lažnost raznih slogana. Bl. Miroslav je stekao snagu za mučeništvo ne sam od sebe nego od Krista. Svaka istinska veličina nastaje iz milosti: nju trebamo zazivati i od nje živjeti.

Blaženi Miroslave, pomozi nam da ostanemo uvijek na tvojoj liniji, na Isusovoj liniji, na liniji Evanđelja. Amen.

Arhiva propovijedi i poruka

2022: siječanj, veljača (1) , ožujak, travanj (2) , svibanj (5) , lipanj, srpanj, kolovoz (1) , rujan (1) ,

2021: siječanj, veljača (2) , ožujak, travanj (3) , svibanj (4) , lipanj, srpanj (1) , kolovoz (1) , rujan, listopad (1) , studeni (1) , prosinac (1) ,

2020: siječanj, veljača, ožujak, travanj (1) , svibanj (6) , lipanj, srpanj, kolovoz (1) , rujan (8) , listopad (2) , studeni, prosinac (1) ,

2019: siječanj (1) , veljača (1) , ožujak (4) , travanj, svibanj (1) , lipanj (2) , srpanj, kolovoz (2) , rujan (1) , listopad (6) , studeni (2) , prosinac,

2018: siječanj, veljača (4) , ožujak (4) , travanj (3) , svibanj (7) , lipanj (4) , srpanj, kolovoz (2) , rujan (11) , listopad (5) , studeni, prosinac,

2017: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj (4) , svibanj (7) , lipanj (2) , srpanj, kolovoz (1) , rujan (3) , listopad (1) , studeni, prosinac,

2016: siječanj, veljača (2) , ožujak (2) , travanj, svibanj (2) , lipanj, srpanj (1) , kolovoz (6) , rujan (1) , listopad (2) , studeni (5) , prosinac (1) ,

2015: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj (1) , kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2014: siječanj, veljača, ožujak, travanj (1) , svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2013: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj (1) , lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2012: siječanj, veljača (1) , ožujak (1) , travanj, svibanj (2) , lipanj (1) , srpanj, kolovoz, rujan, listopad (2) , studeni, prosinac (2) ,

2011: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac (3) ,

2010: siječanj, veljača (1) , ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac,

2009: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2008: studeni (1) , prosinac,

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Sveti arkanđeli Mihael, Gabriel i Rafael - Mihael (29. 09. 2022.)

Ne možete služiti Bogu i bogatstvu - Mihael (15. 09. 2022.)

Na nebu će biti radost zbog jednog obraćena grešnika - Mihael (09. 09. 2022.)

Tko se ne odrekne svega što posjeduje, ne može biti moj učenik - Mihael (02. 09. 2022.)

Koji se uzvisuje, bit će ponižen, a koji se ponizuje, bit će uzvišen - Mihael (26. 08. 2022.)

Doći će s istoka i zapada i sjesti za stol u kraljevstvu Božjem - Mihael (19. 08. 2022.)

20. nedjelja kroz godinu i Velika Gospa - Mihael (12. 08. 2022.)

Srpanj, XIV. - XVIII. nedjelja kroz godinu - Mihael (01. 07. 2022.)

Za tobom ću kamo god ti pošao - Mihael (24. 06. 2022.)

Ti si Krist - Pomazanik Božji! - Mihael (17. 06. 2022.)

Presveto Trojstvo i Tijelovo - Mihael (10. 06. 2022.)

Sedma vazmena nedjelja i Duhovi-Pedesetnica - Mihael (27. 05. 2022.)

Četvrta i peta vazmena nedjelja – Mihael (05. 05. 2022.)

Isus istupi, uzme kruh i dade im, a tako i ribu – Mihael (29. 04. 2022.)

Nakon osam dana dođe Isus - Mihael (22. 04. 2022.)

Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen - Mihael (31. 03. 2022.)

Ovaj tvoj brat bijaše mrtav i oživje - Mihael (25. 03. 2022.)

Blagovijest - Mihael (18. 03. 2022.)

Dok se molio, izgled mu se lica izmijeni - Mihael (11. 03. 2022.)

Osma nedjelja kroz godinu i Pepelnica - Mihael (25. 02. 2022.)

Budite milosrdni kao što je milosrdan Otac vaš - Mihael (18. 02. 2022.)

Blago vama, siromasi! Jao vama, bogataši! - Mihael (11. 02. 2022.)

Oni ostaviše sve i pođoše za njim - Mihael (04. 02. 2022.)

Isus, kao ni Ilija i Elizej, nije poslan Židovima - Mihael (27. 01. 2022.)

Danas se ispunilo ovo Pismo - Mihael (21. 01. 2022.)

Rodio vam se spasitelj - Mihael (24. 12. 2021.)

Otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega? - Mihael (17. 12. 2021.)

Što nam je činiti? - Mihael (10. 12. 2021.)

Svako će tijelo vidjeti spasenje Božje - Mihael (03. 12. 2021.)

Podignite glave, približuje se vaše otkupljenje - Mihael (26. 11. 2021.)

Ti kažeš: ja jesam kralj - Mihael (19. 11. 2021.)

Sabrat će svoje izabranike s četiri vjetra - Mihael (12. 11. 2021.)

Što imaš, prodaj i idi za mnom! - Mihael (08. 10. 2021.)

Mihael 500 (29. 09. 2021.)

Tko nije protiv nas, za nas je - Mihael (23. 09. 2021.)

Tko želi biti prvi, neka bude svima poslužitelj - Mihael (17. 09. 2021.)

Ti si Pomazanik-Krist! ... - Mihael (10. 09. 2021.)

Gluhima da je čuti, nijemima govoriti - Mihael (03. 09. 2021.)

Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske - Mihael (27. 08. 2021.)

Kome da idemo? Ti imaš riječi života vječnoga! - Mihael (21. 08. 2021.)

Velika mi djela učini Svesilni: uzvisi neznatne - Mihael (14. 08. 2021.)

Tražite ljepotu ovog ljeta - Mihael (09. 07. 2021.)

Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju - Mihael (01. 07. 2021.)

Djevojko! Zapovijedam ti, ustani! - Mihael (25. 06. 2021.)

Tko li je ovaj da mu se i vjetar i more pokoravaju? - Mihael (17. 06. 2021.)

Manje od svega sjemenja na zemlji postane veće od svega povrća - Mihael (12. 06. 2021.)

Sotoni je došao kraj - Mihael (07. 06. 2021.)

Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga - Mihael (28. 05. 2021.)

Duh istine upućivat će vas u svu istinu - Mihael (20. 05. 2021.)

Šesta i sedma vazmena nedjelja - Mihael (07. 05. 2021.)

Treća i četvrta vazmena nedjelja - Mihael (16. 04. 2021.)

Nakon osam dana dođe Isus, stane u sredinu i reče: „Mir vama!“- Mihael (09. 04. 2021.)

Muka Gospodina našega Isusa Krista po Marku - Mihael (25. 03. 2021.)

Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, umre, donosi obilat rod - Mihael (19. 03. 2021.)

{image:1:medium}

Bog je poslao Sina na svijet da se svijet spasi po njemu - Mihael (13. 03. 2021.)

{image:1:medium}

Razvalite ovaj hram i ja ću ga u tri dana podići - Mihael (05. 03. 2021.)

{image:1:medium}

Ovo je Sin moj ljubljeni - Mihael (26. 02. 2021.)

{image:1:medium}

Iskušavao ga Sotona, a anđeli mu služahu - Mihael (19. 02. 2021.)

{image:1:medium}

I odmah nesta s njega gube i očisti se - Mihael (11. 02. 2021.)

{image:1:medium}

Ozdravi mnoge koje su mučile razne bolesti - Mihael (05. 02. 2021.)

{image:1:medium}

Učio ih je kao onaj koji ima vlast - Mihael (30. 01. 2021.)

{image:1:medium}

Vidješe gdje stanuje i ostadoše kod njega – Mihael (22. 01. 2021.)

{image:1:medium}

Vidješe gdje stanuje i ostadoše kod njega – Mihael (15. 01. 2021.)

{image:1:medium}

Riječ tijelom postade i nastani se među nama - Mihael (28. 12. 2020.)

{image:1:medium}

Evo začet ćeš i roditi Sina - Mihael (19. 12. 2020.)

{image:1:medium}

Među vama stoji koga vi ne poznate - Mihael (10. 12. 2020.)

{image:1:medium}

Poravnite staze Gospodnje - Mihael (04. 12. 2020.)

{image:1:medium}

Bdijte jer ne znate kad će se domaćin vratiti - Mihael (28. 11. 2020.)

{image:1:medium}

Sjest će na prijestolje slave svoje i razlučiti jedne od drugih - Mihael (19. 11. 2020.)

{image:1:medium}

U malome si bio vjeran, uđi u radost gospodara svoga! - Mihael (12. 11. 2020.)

{image:1:medium}

Evo zaručnika! Iziđite mu u susret! - Mihael (05. 11. 2020.)

{image:1:medium}

Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima - Mihael (30. 10. 2020.)

{image:1:medium}

Ljubi Gospodina, Boga svojega, i svoga bližnjega kao sebe samoga - Mihael (23. 10. 2020.)

{image:1:medium}

Podajte caru carevo, a Bogu Božje (19. 10. 2020.)

{image:1:medium}

Koga god nađete, pozovite na svadbu - Mihael (08. 10. 2020.)

{image:1:medium}

Zar je oko tvoje zlo što sam ja dobar? - Mihael (17. 09. 2020.)

{image:1:medium}

Opraštaj, kažem ti, ne do sedam puta, nego do sedamdeset puta sedam! – Mihael (10. 09. 2020.)

{image:1:medium}

Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe - Mihael (30. 08. 2020.)

{image:1:medium}

“Pruži svoju ruku siromahu” (usp. Sir 7, 32) (23. 06. 2020.)

Poruka Svetoga Oca Franje za IV. svjetski dan siromaha (33. nedjelja kroz godinu, 15. studenoga 2020.)

Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo - Mihael (20. 06. 2020.)

{image:1:medium}

Poruka biskupa Hrvatske biskupske konferencije za parlamentarne izbore 2020. (16. 06. 2020.)

U povodu parlamentarnih izbora, raspisanih za 5. srpnja 2020. godine.

 

Dozva dvanaestoricu svojih učenika i posla ih - Mihael (12. 06. 2020.)

{image:1:medium}

Priopćenje s 60. zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije (10. 06. 2020.)

 

 

»Evo me, mene pošalji!« (Iz 6, 8) (05. 06. 2020.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan misija 2020. (18. listopada 2020.)

Kao što mene posla Otac, i ja šaljem vas: Primite Duha Svetoga - Mihael (28. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Poput Isusa Krista, prisiljeni bježati. Prihvatiti, zaštititi, promicati i integrirati prognanike (26. 05. 2020.)

Poruka pape Franje za 106. svjetski dan selilaca i izbjeglica [27. rujna 2020.]

Oče, proslavi Sina svoga! – Mihael (22. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Ja ću moliti Oca i on će vam dati drugoga Branitelja - Mihael (16. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Ja sam put i istina i život – Mihael (09. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Poruka nadbiskupa Barišića za Nedjelju Dobrog Pastira 2020. (03. 05. 2020.)

Poruka predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za sjemeništa i duhovna zvanja splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića za Nedjelju Dobrog Pastira 2020.

Uskrsna poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana, Uskrs 2020. (15. 04. 2020.)

„Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga tražite! Nije ovdje! Uskrsnu kako reče.“ (Mt 28, 5-6)

Poruka pape Franje Urbi et orbi (12. 04. 2020.)

Svetkovina Uskrsnuća Gospodnjega 2020.

Sveto vazmeno trodnevlje i Uskrs - Mihael (08. 04. 2020.)

{image:1:medium}

Uskrsna poruka biskupa Hrvatske biskupske konferencije (07. 04. 2020.)

 

 

Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje - Mihael (02. 04. 2020.)

{image:1:medium}

Riječi zvanja (02. 04. 2020.)

Poruka pape Franje za 57. Svjetski dan molitve za zvanja, nedjelja Dobrog Pastira, 3. svibnja 2020

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata (30. 03. 2020.)

Dekret o posebnoj nakani koja se dodaje u sveopću molitvu u slavlju Muke Gospodnje samo za 2020. godinu

 

 

 

 

 

»Mladeži, kažem ti, ustani!«(usp. Lk 7, 14) (30. 03. 2020.)

Poruka svetoga oca Franje za 35. svjetski dan mladih 2020.

Ja sam uskrsnuće i život – Mihael (27. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata (26. 03. 2020.)

Dekret u vremenu Covid-19 (II)

Arhiva vijesti

Linkovi