Propovijedi i poruke

II. hodočašće hrvatske vojske, policije i branitelja u Sinj

Subota, 30. 07. 2016.

Homilija msgr. Jure Bogdana, vojnog ordinarija u RH

Post 3, 9-15.20; Lk 1, 26-38

1.“Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi”.Ove riječi iz Evanđelja, draga braćo i sestre, izriču najuzvišeniji čin Marijine vjere, Marijinog djela u životu: ovo su riječi apsolutne poslušnosti Bogu. U njima je sadržana gesta koja na najeminentniji način izriče istinu o njezinoj osobi. “Neka mi bude po tvojoj riječi”. “Neka mi bude kako si rekao”, kaže Marija. Drugim riječima: Neka se dogodi sa mnom što je Bog naumio; Neka bude ono što je mislio i htio kad me je stvorio”.

U Marijinom pristanku susreću se i stapaju u jedno Božji spasenjski plan, Božji naum s ljudskim bićem, s osobom i slobodom iste Djevice Marije. To što se odvija u njenom srcu, u njezinom biću u punini je djelo Božje ali i djelo njezine potpune slobode. Ona se predala u ruke Božanskog umjetnika. Predala mu je svoje otvoreno srce tako da je on mogao izvršiti svoje uzvišeno i najveće djelo prema čovjeku: djelo utjelovljenja, djelo svoga spasenjskog plana, otkupljenja palog čovjeka i cijelog čovječanstva. U snazi i po snazi Duha Svetoga, pod Marijinim srcem i Marijinim pristankom, Bog postaje čovjekom. Božji Sin jedinac poprima ljudsku narav, postaje jedan od nas, čovjek, osoba, ljudsko biće. On, Druga božanska osoba, u svome božanstvu začet je u našoj ljudskoj naravi. Nečuveno i nezamislivo.

Sjaj i ljepotu Marijine uronjenosti u Boga, sjaj njezine svetosti kršćanska vjernička zajednica slavi na sve njezine svetkovine i blagdane kroz cijelu liturgijsku godinu. Nije nam poznato je li netko pobrojio sve nazive kojim Crkva stoljećima i danas časti Mariju. Čini se da je neizbrojivo. Ovdje, Majku Božju - Gospu od milosti, častimo pod nazivom “Čudotvorna Gospa Sinjska”. Sjaj i ljepota Marijine svetosti blista u svim njenim svetkovinama, poglavito na blagdan svetkovinu Bezgješnog začeća Blažene Djevice Marije, kojeg slavimo 8. prosinca. Ona je nedotaknuta grijehom, jedina rođena od žene sačuvana od ljage istočnoga grijeha koji duboko pogađa ljudsku narav i ranjava ljudsku slobodu. Marija nije bila ni u jednom trenutku u neprijateljstvu s Bogom, budući da je unaprijed po Kristovim zaslugama, u trenutku svoga začeća bila uzdignuta u posebni stupanj svetosti. Iz ove svetosti procvjetala je u Mariji jedna sloboda, nepomućena sloboda, u punini slobodna – oslobođena.

Prvo čitanje, iz Knjige postanka izvješćuje nas o padu prvog Adama – čovjeka sazdana od zemlje. “Sam Sotona se prerušuje u anđela svjetla” – rekao bi sveti Pavao (v. 2 Kor 11, 14). Zloćudna klica grijeha, zavedenog čovjeka, zlorabeći našu slobodu, uništava ju. Odvodi čovjeka na krivi kolosijek, u samodostatnost, izoliranost, odvojenost od svoga izvora i počela. Knjiga Postanka – knjiga je drame ljudskoga pada i grijeha, navijestit će odmah i nadu koja se ispunja u Lukinom evanđelju: “Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu” (Post 3, 15).

 Što se događa u ljudskoj duši nakon pada praroditelja, nakon grijeha koji je početak, izvor i korijen svih ostalih grijeha, kojeg nazivamo Istočni grijeh, iskonski grijehkoji proistječe od prvog čovjeka i razlijeva se na cijelo čovječanstvo? Koji i kakav dijalog se vodi između Stvoritelja, prvog čovjeka i prve žene, odmah nakon grijeha.

“Da nisi možda jeo sa stabla s kojeg sam ti zabranio jesti?”, pita Bog Adama.Grijeh, u svojoj izvornoj stvarnosti događa se uvijek u slobodi osobe u prvom redu kao čin neposluha, tj. kao voljni čin suprotstavljanja ljudske slobode, ljudske volje Božjoj volji.

Adam i Eva, muškarac i žena, stvoreni su “na sliku i priliku Božju”: od svih vidljivih i nevidljivih stvorenih bića samo je čovjek bogolik, samo je on stvoren na sliku i priliku Božju. Tu je ljudska veličina i tu je temelj našeg dostojanstva.I on kao subjekt, osoba, individuum, pojedinac, svaki i svaka od nas, uvijek jest i ostaje stvorenje koje zavisi o svome Stvoritelju, kao svijetlo od sunca. Zapovijed, dana prvim ljudima, da “ne jedu plodove sa stabla spoznaje dobra i zla” izricala je i stalno podsjećala na stanovita ograničenja ljudskog stvorenog bića, na okvire - moralni sustav unutar kojeg se odvija ljudsko djelovanje. Tu se u ovoj zapovijedi ustanovljuje što je dobro, a što nije dobro, nego je zlo. Bog stvoritelj je jedini i konačni izvor moralnog reda, moralnog poretka upisanog u našu ljudsku narav. “Moralni je zakon djelo Božanske Mudrosti. Možemo ga, u biblijskom smislu, označiti kao očinsku pouku, kao Božju pedagogiju. Propisuje čovjeku putove, pravila životnog ponašanja koja vode k obećanom blaženstvu; zabranjuje stranputice zla koje udaljuju od Boga i od njegove ljubavi. U isto je vrijeme strog u svojim propisima, a sladak u svojim obećanjima” – poučava nas Katekizam Katoličke Crkve u br. 1950. “Neposlušnost“ kao izvorna dimenzija svakog grijeha sastoji se u vrlo preciznom odbijanju ovog izvora, u ljudskoj težnji da postane autonomni izvor i isključivi odreditelj što je to dobro, a što zlo. Podsjetimo se i na sotonski zamamni zov čovjeku “Bit ćete kao bogovi”. Samo mene slušajte, zamamljivo šapće na uho, na srce, na savjest čovjeka sotonski zavodnički glas lažnog anđela svjetla.Ako li Boga nema sve je dopušteno. Ako li se odvojimo od njega čovjek postaje autonoman, vrhovna norma morala i to je najopasnije što se događa i što se ponavlja kroz svekoliku povijest čovječanstva. Živjeti kao da Boga nema.

Neposluh Bogu koji poziva čovjeka u savjesti na dobro, jedna je patološka klica koja se ukorjenjuje u našu ljudsku narav, i na kraju ju uništava. Pogledajte, na temelju ovih tekstova što se događa u čovjeku i u ženi.

Na Božji upit: „Gdje si?“, Adam odgovara: “Čuo sam tvoj glas u vrtu; pobojah se jer sam gol pa se sakrih”. Čovjek u Bogu vidi suparnika od kojeg bježi, plaši se i od njega se brani. Falsificirao je lice samoga Boga i čovjek se nalazi iskorijenjen iz svoga izvora.

“Jer sam gol”: Izvorni sklad u kojem je čovjek živio i funkcionirao je uništen. Izgubljena je zauvijek nutarnja sloboda i sklad kod osobe. Razgolićen je u svome jadu i velikome padu, pred sobom, suprugom Evom, pred svojim Bogom, pred svom četom duhovnih bića anđela i arkanđela.

“Žena koju si mi dao – ona mi je dala sa stabla”:U izvorno zajedništvo između čovjeka i žene ulazi jedna druga sloboda koja je u protivnosti s izvornom slobodom i težnjama čovjeka. Temeljni društveni odnos, onaj između čovjeka i žene, preoblikuje se u gospodarenje jednog nad drugim.

2.Misni tekstovi koje smo uzeli u razmatranje u ovoj svetoj misi, predstavljaju nam na kraju dva moguća načina kako živjeti: „biti i ponašati se kao Adam i Eva“ ili „biti i ponašati se kao Marija“.

S jedne strane imamo slobodu čovjeka iz Edenskog vrta koja ne sluša Božji projekt i program s čovjekom i time negira istinu o dobru vlastite osobe.

S druge pak strane imamo slobodu Djevice iz Nazareta koja ostvaruje Božji projekt o vlastitoj egzistenciji i koja potvrđuje osobu u njezinoj istini i dostojanstvu.

Povijest zla od svoga samog početka i u cijelom svom povijesnom slijedu je oduvijek postavljena unutar otkupiteljskog djela Kristova: “Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu”.“U njemu nas je izabrao prije stvaranja svijeta” (v. Ef 1, 4).

Marija je znak i početak pobjede slobode oslobođene milošću nad slobodom okovane grijehom: Gdje je obilovao grijeh tamo je izobilovala milost. Tamo gdje je u porastu opasnost tamo raste i povećava se mogućnost spasenja.

Naš dolazak ovdje u ovo Gospino svetište dolazak je Marijinu školu. Tri stotine godina ovdje hodočastimo u njezinu školu, školu poslušnosti Božjoj volji u našem životu.

Marijo, Majko naša, Gospe Sinjska čuvaj nas i brani u svim Scilama i Haribdama kroz koje svakodnevno prolazimo mi ovdje okupljeni: svećenici, vojnici, redarstvenici, hrvatski branitelji, svi članovi vjernici naše vojno-redarstvene biskupije, svi vjernici… Svi smo tvoja djeca. Svi smo u školi tvoga Sina. Čuvaj nas i brani u svim našim trenutcima i potrebama, na našoj duši i na našem tijelu. Amen.

Arhiva propovijedi i poruka

2017: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj (4) , svibanj (7) , lipanj (2) ,

2016: siječanj, veljača (2) , ožujak (2) , travanj, svibanj (2) , lipanj, srpanj (1) , kolovoz (6) , rujan (1) , listopad (2) , studeni (5) , prosinac (1) ,

2015: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj (1) , kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2014: siječanj, veljača, ožujak, travanj (1) , svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2013: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj (1) , lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2012: siječanj, veljača (1) , ožujak (1) , travanj, svibanj (2) , lipanj (1) , srpanj, kolovoz, rujan, listopad (2) , studeni, prosinac (2) ,

2011: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac (3) ,

2010: siječanj, veljača (1) , ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac,

2009: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2008: studeni (1) , prosinac,

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Ne ljubimo riječima, već djelima (26. 06. 2017.)

Papina poruka za 1. svjetski dan siromašnih, 19. studenoga 2017.

Misija u srcu kršćanske vjere (16. 06. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski misijski dan 2017. (22. listopada)

Zajednička Izjava komisija „Iustitia et pax” BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije (08. 05. 2017.)

Izjava komisija „Iustitia et pax" BK BiH, HBK i SŠK

Poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2017. (16. 04. 2017.)

Zagreb, Veliki ponedjeljak 2017.

“Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1, 49) (31. 03. 2017.)

Papina poruka za 32. svjetski dan mladih (9. travnja 2017.)

Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini (03. 03. 2017.)

Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka

Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu (22. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (28. svibnja 2017.)

Božja riječ je dar. Drugi su dar (08. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za korizmu 2017.

“Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi” (Tit 2, 11). (19. 12. 2016.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana

U misiji pod vodstvom Duha (09. 12. 2016.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan molitve za duhovna zvanja 2017. (7. svibnja )

Ad resurgendum cum Christo (Da bi se suuskrslo s Kristom) (25. 10. 2016.)

Naputak Kongregacije za nauk vjere o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja

Arhiva vijesti

Linkovi