Propovijedi i poruke

Misno slavlje pred Spiljom ukazanja

Četvrtak, 18. 05. 2017.

Homilija msgr. Jure Bogdana, vojnog ordinarija u RH

Obrazac mise: Blažena Djevica Marija, Slika i Majka Crkve, (I); Post 3, 9-15.20; Ps Jud 13, 18 bcde, 1 Pt 15, 9d; Iv 19, 25-27;

Poštovani i dragi vjernici, draga braćo i sestre

1. Petak je poslije podne. Skoro je 15 sati. Golgotska drama je na svome vrhuncu. Posljednje su minute Isusova zemaljskog života. U posljednjim trzajima života visi na križu, njegovo tijelo, puno modrica, krvi i znoja. Gotovo da ga se ne može ni prepoznati… Snažan muškarac u naponu životne snage – sa svoje 33 godine, hrve se s teškim bolima i smrću koja neminovno dolazi… Borba života i smrti! Za mnoge jedan je od tolikih koji se borio za visoke ideale ali ga je nemilosrdna ruka onih kojima je mrsio krugove odvela na križ. Za neke je, jedincati i neponovljivi čovjek s kojim su se identificirali i sad ne razumiju što se ovo zbiva. Tama sve više obuzima horizonte svjetla. Uskoro će i sunce pomrčati! S lijeve i desne njegove vise osuđeni razbojnici a tik uz njegov križ priljubila se Gospa - njegova majka, i sestra njegove majke - njegova tetka, Marija Kleofina, Marija Magdalena i Ivan. Izdaljega sve promatraju pobožne žene i svjetina. Smrknuti i nemilosrdni vojnici, egzekutori, nakon što su razdijelili njegove haljine budno stražare da sve bude izvršeno po rimskoj pravdi i zakonu, ali priželjkuju da se sve čim prije završi, jer se događa uoči Pashe pa bi i oni malo odmorili. Svjestan svega Isus gleda svoju majku i kraj nje učenika kojega je ljubio, i upućuje im posljednje riječi, kazuje svoju posljednju želju, izručuje oporuku. Majci: „Ženo! Evo ti sina!“ I zatim reče učeniku: “Evo ti majke!”(Iv 19, 27). Riječi su ovo koje su se duboko usjekle u memoriju Crkve i trajno je prate do danas i tako će biti do svršetka ljudske povijesti… Ivan je ovdje predstavnik Crkve i od toga časa (Mariju), “uze je k sebi” (Iv 19, 27).

2. U evanđeoskim izvješćima Blažena Djevica Marija je u prvome redu predstavljena kao “Isusova majka”. Evanđelisti Marko, Luka i Ivan nazivaju je tim jednostavnim naslovom (Mk 3, 31; Lk 2, 48; Iv 2, 1-12; 19, 25). Time je određena – definirana njezina uloga u djelu spasenja.

Njezino majčinstvo – Bogomajčinstvo je dragovoljno. To jasno proizlazi iz izvješća o navještenju u Nazaretu (Lk 1, 26-38). Kad je prosvijetljena vjerom i Božjim Duhom shvatila da je Božjim promislom i planom ona odabrana za materinstvo Božjega Sina, u potpunoj slobodi prihvaća Božji plan. Ona je službenica Gospodnja poput Abrahama, Mojsija i proroka. Njezino je služenje u slobodi kao i njihovo, samo još u većoj mjeri.

A kad je rodila Isusa u Betlehemu, uloga majke i odgojiteljice Isusove dolazi do punog izražaja. Zajedno s Josipom brine se za dijete, nosi ga u hram na prikazanje Gospodinu, da izrazi ono predanje za koje nije još sposobna njegova ljudska svijest. Sveti Luka i Ivan daju nam u svojim izvješćima naslutiti njezinu ulogu u procesu Isusova ljudskog sazrijevanja. U dvanaestoj godini, kao punopravan Izraelac, Isus jasno obznanjuje Mariji i Josipu da on pripada štovanju svoga nebeskog Oca.

I kad je Isus odrastao ona uvijek ostaje Majkom i nadasve vjernicom koja slijedi njegovo djelo. Diskretna, svjesna njegove uloge i poslanja, prati ga majčinskom brigom i ljubavlju. I u Kani Galilejskoj na Marijinu molbu da su gosti ostali bez vina ona diskretno i izravno majčinski intervenira. Sve do Golgote ona Isusa prati majčinskim srcem kao Božja vjernica i podanica. Ona je biblijska žena naviještena u Genezi - u prvim redcima Svetoga pisma koju Bog otima nasrtajima Zmije – Sotone (Otk 12, 13-16). Ona je protuslika Eve prevarene od Zmije i njezina je uloga nezamjenjiva u povijesti spasenja.

3. Od Golgotskog križa Kristovi vjernici, osim Isusove majke u njoj očima vjere i srca gledaju i osjećaju svoju majku kojoj se utječu nazivajući je različitim imenima. Dovoljno je samo pomisliti na lauretanske litanije i nazivlje koja joj Crkva pridaje…

Drugi vatikanski sabor nije eksplicitno Mariju proklamirao kao Majku Crkve ali je slijedom učenja pape Benedikta XIV. iz 1748. godine očito prihvatio sadržaj o Marijinome majčinstvu Crkve. I papa Leon XIII. tvrdi da je Marija u punini istine Majka Crkve. Pavao VI. je 21. studenoga 1964. godine, nakon završetka treće sjednice II. vatikanskoga sabora, u misnome slavlju ustvrdio da je Marija “Majka Crkve, tj. svega kršćanskoga naroda, i vjernika i pastira, koji je nazivaju ljubljenom majkom. Isti papa je odredio da je tim imenom “Majkom Crkve” vjernički puk časti još više kao Bogorodicu. Od tada sveopća Crkva s još većim žarom i zamahom ističe Marijinu majčinsku ulogu u životu kršćanskih vjernika, u životu Crkve.

U povijesti je naziv Marije majke Crkve bio rijedak. Vjernici su je zazivali nadasve kao Majku Božju, Majku vjernika, Majku našu… Upravo svi ti izrazi u sebi izriču majčinski odnos Djevice s Crkvom što je već ilustrirano i u nekim epizodama iz Novoga zavjeta.

Sveti Luka evanđelist nas izvješćuje o prisutnosti Majke Božje u zajednici Isusovih učenika u Jeruzalemu (Dj 1, 14). Podcrtava majčinsku ulogu u Crkvi koja nastaje s Marijinom ulogom koju je imala kod rođenja Spasitelja. Dimenzija materinstva postaje tako temeljni element odnosa Marije prema novome narodu otkupljenih.

Otačka literatura obilno govori o ulozi Blažene Djevice Marije u povijesti spasenja. Prema svetome Ireneju Marija je postala uzrok spasenja za sav ljudski rod i čista utroba Djevice “obnavlja čovječanstvo u Bogu”. Sveti Ambrozije tvrdi: “Jedna djevica je rodila spasenje svijeta, jedna djevica je dala život svim stvarima”. Drugi je oci nazivaju Majkom spasenja. A sveti Anselmo će se kasnije obratiti Mariji: “Ti si majka opravdanja i opravdanih, majka pomirenja i pomirenih, majka spasenja i spašenih”. Drugi pak autori ju nazivlju: “Majka milosti” i “Majka života”.

Naziv Majka Crkve očituje duboko uvjerenje vjernika da u Mariji gledaju ne samo Majku Kristovu, nego Majku svih vjernika. Ona koja je prepoznata i priznata kao majka spasenja, majka života, majka milosti, majka spašenih i majka svih živih, s pravom je nazvana Majkom Crkve!

4. Povijest lurdske špilje, povijest lurdskog fenomena od 1858. godine do danas, nije ništa drugo nego majčinski odnos ljubavi i pažnje Blažene Djevice Marije prema svojoj djeci, živim članovima Kristove Crkve. Božjim promislom i dobrotom, ovdje su se na osobit način susreli nebo i zemlja kad se je Bezgrješna Djevica ukazala maloj Bernardici Soubirous. I taj proces nezaustavljivo traje. Ona, Majka spasitelja, Majka Crkve, nezaustavljivo privlači ljude k sebi kako bi ih odvela k Srcu svoga sina, Bogu koji je ljubav, koji ih prihvaća. Amen.

Arhiva propovijedi i poruka

2017: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj (4) , svibanj (7) , lipanj (2) , srpanj, kolovoz (1) , rujan (3) , listopad (1) ,

2016: siječanj, veljača (2) , ožujak (2) , travanj, svibanj (2) , lipanj, srpanj (1) , kolovoz (6) , rujan (1) , listopad (2) , studeni (5) , prosinac (1) ,

2015: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj (1) , kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2014: siječanj, veljača, ožujak, travanj (1) , svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2013: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj (1) , lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2012: siječanj, veljača (1) , ožujak (1) , travanj, svibanj (2) , lipanj (1) , srpanj, kolovoz, rujan, listopad (2) , studeni, prosinac (2) ,

2011: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac (3) ,

2010: siječanj, veljača (1) , ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac,

2009: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2008: studeni (1) , prosinac,

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Magnum principium (20. 09. 2017.)

Apostolsko pismo u obliku motu propria vrhovnog svećenika Franje kojim se unose promjene u kan. 838 Zakonika kanonskog prava

Naše ljudsko dostojanstvo i dobrobit duboko su povezani s našom brigom za čitav stvoreni svijet (01. 09. 2017.)

Zajednička poruka pape Franje i ekumenskog patrijarha Bartolomeja prigodom proslave III. Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenom svijetu, 1. rujna 2017.

Škola i vjeronauk pred izazovom obrazovne reforme (01. 09. 2017.)

Poruka predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku školske i katehetske godine 2017./2018.

Primiti, zaštititi, promicati i integrirati migrante i izbjeglice (23. 08. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2018. (14. siječnja 2018.)

Okružno pismo biskupima o kruhu i vinu za euharistiju (18. 07. 2017.)

Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu

Ne ljubimo riječima, već djelima (26. 06. 2017.)

Papina poruka za 1. svjetski dan siromašnih, 19. studenoga 2017.

Misija u srcu kršćanske vjere (16. 06. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski misijski dan 2017. (22. listopada)

Zajednička Izjava komisija „Iustitia et pax” BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije (08. 05. 2017.)

Izjava komisija „Iustitia et pax" BK BiH, HBK i SŠK

Poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2017. (16. 04. 2017.)

Zagreb, Veliki ponedjeljak 2017.

“Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1, 49) (31. 03. 2017.)

Papina poruka za 32. svjetski dan mladih (9. travnja 2017.)

Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini (03. 03. 2017.)

Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka

Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu (22. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (28. svibnja 2017.)

Božja riječ je dar. Drugi su dar (08. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za korizmu 2017.

“Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi” (Tit 2, 11). (19. 12. 2016.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana

U misiji pod vodstvom Duha (09. 12. 2016.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan molitve za duhovna zvanja 2017. (7. svibnja )

Ad resurgendum cum Christo (Da bi se suuskrslo s Kristom) (25. 10. 2016.)

Naputak Kongregacije za nauk vjere o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja

Arhiva vijesti

Linkovi