Propovijedi i poruke

Misno slavlje u bazilici sv. Pija X. u Lourdesu

Subota, 20. 05. 2017.

Homilija msgr. Jure Bogdana, vojnog ordinarija u RH

Dj 16, 1-10; Ps 100 (99), 1 b-2,3.3; Iv 15, 18-21

Prošle smo godine u ovoj bazilici u homiliji razmatrali o obitelji. Prvoga dana našega boravka u Lurdu ove godine, u četvrtak ujutro, na svetoj misi pred Špiljom ukazanja, u središtu našega promišljanja bila je Blažena Djevica Marija, slika i Majka Crkve. Slijed nastavljamo danas govorom o majci, njezinoj nezamjenjivoj ulozi u nastanku života i izgradnji svijeta i čovječanstva. Iako nam ne treba poseban povod za ovu temu, valja svakako spomenuti da smo prošle nedjelje proslavili Majčin dan.

Nadahnuće za svaki govor o našim zemaljskim majkama polazi od uzora svih majki, Majke nad svim majkama, Nebeske Majke. Crpeći s toga divnog i bistrog vrela života i svetosti, Crkva je uvijek govorila i ne prestaje pozivati na čuvanje uzvišenosti i svetosti majčinske uloge.

Bog je u svome promislu majkama namijenio posebnu ulogu u povijesti čovječanstva. I svaka je pojedinačna povijest neizbrisivo obilježena likom majke, izvora i kolijevke života, uzgajateljice i čuvarice života od samoga početka, odgojiteljice i čuvarice moralnih vrjednota.

Majka je prvi dodir sa svijetom, zraka i dah, prva kap života. Majka je prvo i najsnažnije iskustvo ljubavi, prvo biće koje pruža ljubav. Sva su druga iskustva ljubavi tek prisjećanje i podsjetnici na već doživljenu majčinsku ljubav. Od majke se usvaja ljubav i sve potrebno za život najnježnije i najdublje, tako nježno, a neopisivo snažno. Sve su riječi slabe i usporedbe blijede da bi mogle opisati majku. Jedna je riječ ipak toliko snažna i pogađa u samu bit majčinstva: ljubav. Svaka majka nosi ime ljubavi. Dok nosi dijete, majka se posve podređuje, čak i svoj dah usklađuje, diše kako dijete želi, da ne naruši sklad. Osjeća djetetove potrebe i razumije jezik bez riječi, u pogledu i izrazu lica, svakoj gesti. Ima srce osjetljivo na najmanje promjene, najsavršeniji prijamnik i radar.

Majka je ognjište ljubavi. Gdje je majka, ondje je dom. Čitavim je svojim bićem usmjerena na ljubav i život. Majka je najveća svetinja svakoga čovjeka i naroda, jer daruje nešto najviše što se može dati, daruje život iz ljubavi. Nema tako brižne čuvarice od majke, od prvih posrtaja i slabih koračića, do budnoga oka i srca u posvemašnjim brigama za djecu i kada su odrasla. Lakoćom sve rane blaži i iscjeljuje, nježnim poljupcima i riječima iz dubine srca. Pa i njezin prijekor zvuči blago i lako se prihvaća.

Majka je više nego svi pedagoški priručnici s polica svjetskih znanstvenih simpozija i istraživanja. Majka je prvo slovo i lektira, uvod u tajnu života i temelje života, sva znanost ovoga svijeta.

Krasan i dirljiv opis majčine brige i ljubavi prema djetetu, pa i kada je odraslo, nalazimo u crtici Frana Mažuranića pod naslovom «Majka» koja pripovijeda o sinu koji je zdrav i čio otišao u svijet, a vratio se slomljenih krila. Majčinskim okom i srcem koje sve vidi, njegova majka odmah primjećuje velike promjene na njemu, da je blijed i bez osmijeha, nesretan. Ne usuđuje se pitati ga, ali je zamišljena i pokušava odgonetnuti razloge, prisjećajući se prvih koraka i riječi kojima ga je učila, prve molitve koju ga je naučila, kako ga je hranila i odgajala. Mažuranić opisuje: «Noć je. Majka nema mira. Ide k sinu. Spava. S blijedog mu lica iščeznu osmijeh. Starica kleči mu kraj uzglavlja i gleda ga suznim okom, a uvele usne šapću: - Usreći ga, Bože!»

Toliko je blizak i jasan ovaj unutarnji portret majčina lika da ne iziskuje dodatnu interpretaciju, nego evocira duboke uspomene i žive slike. Širok je spektar u kojima se majčine brige i žalosti, tuge zbog djece ozbiljuju, kada preostaju samo suzne oči, tihi uzdasi i molitve Bogu. Majka razumije i ono što dijete ne izgovori i u majčinu je krilu najbolje mjesto za utjehu. Majčino je srce bezdan u čijim se dubinama krije neizmjerna snaga i bezgranična ljubav. Sva ljubav svijeta počinje i završava s majčinom ljubavi.

Zato nikada nije dovoljno isticati ulogu majke u obitelji, Crkvi, društvu. Ali se ne smije zadržati na riječima nego treba svjedočiti, čuvati tajanstveni promisao Božji po kojemu je majka dostojna nositeljica i čuvarica života. Kao što je Marija otvorena srca i puna ljubavi prihvatila Božju riječ i postala svetište ljepote, neokaljani hram, kolijevka Božje ljubavi koja se utjelovila i postala čovjekom, svaka majka koja se otvara životu nježna je i živodajna, sveta kolijevka ljubavi. I nikakve druge vrste zamjenskih kolijevaka, surogata majčinstva, nisu prihvatljive. Sveta kolijevka majčinske ljubavi koja daje život nema alternative.

Možda nikada kao danas ova neraskidiva veza između majke i djeteta nije došla u pitanje, raznim pokušajima i diranjem u samu svetost stvarateljskoga čina, suprotno Božjemu stvarateljskom planu, kojim se nagrađuje i ranjava slika i narav majčinstva, a onda i djeteta.

U rođenju svakoga djeteta uključeno je rođenje majke, jer se majka rađa u istome trenutku kada i dijete, jer prije toga nije bila majka. Bila je žena, ali ne i majka.

U Pismu ženama, sveti papa Ivan Pavao II., pozivajući se na Apostolsko pismo Mulieris dignitatem, naglašava dostojanstvo i prava žena u svjetlu Božje Riječi. Svoje pismo počinje riječima zahvalnosti Presvetomu Trojstvu za «misterij žene», kao i «za svaku ženu, za ono što čini vjekovnu mjeru njezina ženskog dostojanstva, za 'velika Božja djela' koja su se, u povijesti ljudskih generacija, ostvarila u njoj i po njoj» (MD, br. 31).

Nastavlja sveti papa: «Taj hvala Gospodinu za njegov plan o pozivu i poslanju žene u svijetu, postaje konkretan i izravan hvala ženama, svakoj ženi, radi onoga što ona predstavlja u životu čovječanstva. Hvala tebi, ženo-majko, koja si krilo ljudskog bića u radosti i muci toga jedinstvenog iskustva, po kojemu si Božji osmjeh djetetu koje dolazi na svijet, vodilja njegovih prvih koraka, podrška njegovu rastu, uporišna točka na životnom putu. Hvala tebi, ženo-suprugo, koja neopozivo združuješ svoju sudbinu sa sudbinom muškarca u odnosu uzajamnog darivanja, u službi zajedništva i života. Hvala tebi, ženo-kćeri i ženo-sestro, koja obiteljskoj jezgri i cjelokupnom društvenom životu daruješ bogatstva svoje senzibilnosti, intuicije, velikodušnosti i ustrajnosti. Hvala tebi, ženo-radnice, zaposlenoj u svim područjima društvenog života, ekonomskog, kulturnog, umjetničkog, političkog, za doprinos neophodan u razvoju kulture sposobne spojiti razum i osjećaje, u poimanju života uvijek otvorenog smislu za „misterij“, u izgradnji najbogatijih političkih i ekonomskih struktura čovječanstva. ...Hvala tebi, ženo, zbog same činjenice što si žena! S percepcijom svojstvenom tvojoj ženstvenosti, ti obogaćuješ razumijevanje svijeta i doprinosiš punoj istini ljudskih odnosa» (Pismo ženama, 2).

Mnoge su opasnosti koje ruše dignitet žene i majke, kao što i «vrtoglavi tijek suvremenoga ljudskog života može dovesti do zamagljenja i čak do gubitka onoga što je ljudsko» Možda je našemu dobu kao ni jednomu drugom razdoblju povijesti potrebna «ona 'umnost' žene, koja će jamčiti osjetljivost za čovjeka u svakoj prigodi» (MD, br. 30).

Majke su svojevrsni jamac pravoga bogomdanog poretka ljubavi, «civilizacije ljubavi», jer su čitavim svojim bićem usmjerene prema životu, ne pitajući za cijenu.

U medijima se pojavila dirljiva priča o majci koja je, unatoč ozbiljnoj i po život ugrožavajućoj bolesti, silno i po cijenu vlastita života željela roditi dijete. Nakon šezdesetak dana kome, rodila je zdravo dijete, ali je preminula. Ljudski i vjernički gledano to je ljubav bez granica, koja se ne pita vrijedi li život bola i patnje, nego je u službi života kao najveće vrijednosti na ovome svijetu. Život i po cijenu smrti, koliko god se paradoksalno činilo.

Snažan je ovo i svijetao primjer u svijetu koji traži sve moguće načine da otkloni uzroke boli, patnje i muke; u svijetu kojim nezaustavljivo nadire sebičnost, karijerizam i uspjeh; u kulturi smrti i nerađanja, pobačaja zbog najsebičnijih i najprizemnijih razloga. Dokaz je ovo da oko nas i u našemu svijetu, sebičnome i prožetome interesom, ima svijetlih primjera, da ima ljubavi i nesebičnosti, vjere u život i prave vrjednote. Itekako ih ima, ali se teško probijaju kroz gustu maglu trenutnoga i gotovo u pravilu su potisnuti i gurnutu u stranu. O takvima treba govoriti i pisati. Svi smo njihov glas.

Dobriša Cesarić u pjesmi s naslovom «Jedne noći» pjeva:

Te noći pisah sjedeć posve mirno,

Da ne bih majci u susjednoj sobi

Škripanjem stolca u san dirno.

A kad mi koja ustrebala knjiga,

Sasvim sam tiho išao po sagu.

U svakoj kretnji bila mi je briga

Da staričicu ne probudim dragu.

I noć je tekla spokojna i nijema.

A tad se sjetih da je više nema.

Sjetimo se danas u ovome Marijinu svetištu svojih majki i svih majki koje su s vjerom i nadom prihvatile Božji plan i izabrale život. Molimo za majke koje su nas brižno i s puno ljubavi nosile, u radosti rodile i bdjele nad našim posteljama, nad svakim korakom, koje su nas pratile i još uvijek prate molitvama povjeravajući Marijinoj zaštiti. Molimo i za majke nerotkinje koje čeznu za potomstvom, sa svojim suprugom žele i od Boga mole dijete ali iz ovog ili onog razloga nemaju potomstvo. Nažalost, danas je takvih sve više.

Upravo je svjedočanstvo Marijine majčinske ljubavi najsnažnije u našim majkama, jer su crpile snagu na nepresušnome Marijinu vrelu.

Arhiva propovijedi i poruka

2017: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj (4) , svibanj (7) , lipanj (2) , srpanj, kolovoz (1) , rujan (3) , listopad (1) ,

2016: siječanj, veljača (2) , ožujak (2) , travanj, svibanj (2) , lipanj, srpanj (1) , kolovoz (6) , rujan (1) , listopad (2) , studeni (5) , prosinac (1) ,

2015: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj (1) , kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2014: siječanj, veljača, ožujak, travanj (1) , svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2013: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj (1) , lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2012: siječanj, veljača (1) , ožujak (1) , travanj, svibanj (2) , lipanj (1) , srpanj, kolovoz, rujan, listopad (2) , studeni, prosinac (2) ,

2011: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac (3) ,

2010: siječanj, veljača (1) , ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac,

2009: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2008: studeni (1) , prosinac,

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Magnum principium (20. 09. 2017.)

Apostolsko pismo u obliku motu propria vrhovnog svećenika Franje kojim se unose promjene u kan. 838 Zakonika kanonskog prava

Naše ljudsko dostojanstvo i dobrobit duboko su povezani s našom brigom za čitav stvoreni svijet (01. 09. 2017.)

Zajednička poruka pape Franje i ekumenskog patrijarha Bartolomeja prigodom proslave III. Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenom svijetu, 1. rujna 2017.

Škola i vjeronauk pred izazovom obrazovne reforme (01. 09. 2017.)

Poruka predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku školske i katehetske godine 2017./2018.

Primiti, zaštititi, promicati i integrirati migrante i izbjeglice (23. 08. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2018. (14. siječnja 2018.)

Okružno pismo biskupima o kruhu i vinu za euharistiju (18. 07. 2017.)

Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu

Ne ljubimo riječima, već djelima (26. 06. 2017.)

Papina poruka za 1. svjetski dan siromašnih, 19. studenoga 2017.

Misija u srcu kršćanske vjere (16. 06. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski misijski dan 2017. (22. listopada)

Zajednička Izjava komisija „Iustitia et pax” BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije (08. 05. 2017.)

Izjava komisija „Iustitia et pax" BK BiH, HBK i SŠK

Poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2017. (16. 04. 2017.)

Zagreb, Veliki ponedjeljak 2017.

“Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1, 49) (31. 03. 2017.)

Papina poruka za 32. svjetski dan mladih (9. travnja 2017.)

Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini (03. 03. 2017.)

Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka

Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu (22. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (28. svibnja 2017.)

Božja riječ je dar. Drugi su dar (08. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za korizmu 2017.

“Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi” (Tit 2, 11). (19. 12. 2016.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana

U misiji pod vodstvom Duha (09. 12. 2016.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan molitve za duhovna zvanja 2017. (7. svibnja )

Ad resurgendum cum Christo (Da bi se suuskrslo s Kristom) (25. 10. 2016.)

Naputak Kongregacije za nauk vjere o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja

Arhiva vijesti

Linkovi