Propovijedi i poruke

Proslava sv. Nikole, biskupa zaštitnika HRM-a

Utorak, 06. 12. 2011.

Homilija vojnog ordinarija

Sveti Nikola biskup rodio se u Patari, u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji. Nikola je ostao posve mlad bez roditelja. Nakon smrti svojih roditelja podijelio je imanje siromašnima. Ljubav prema siromašnima, posebna je oznaka njegova života. To posebno potvrđuje priča o siromašnim roditeljima koji su imali 3 kćeri, koje nisu mogli opremiti za udaju zbog potrebe velikog miraza. Stoga je otac odlučio prepustiti ih ulici. Sv. Nikola je doznao za njihovo siromaštvo pa je noću ubacio kroz prozor novaca, koliko je bilo dovoljno za miraz jedne djevojke. Tako je postupio još dva puta. Djevojke su se kasnije sretno udale. Odatle potječe običaj da je postao zaštitnikom mladića i djevojaka te da nešto „donese“.(Odatle običaj darivanja djece). Dok je hodočastio brodom u Svetu Zemlju doživio je veliku oluju. Predaja kaže da je Nikola u tom trenutku kleknuo i molio se Bogu. I dogodilo se čudo. Vjetar je odjednom prestao, more se naglo smirilo i ljudi su nastavili svoje putovanje. Nakon hodočašća u Svetu Zemlju, Nikola se vraća u grad Miru, glavni grad pokrajine Licije gdje je bio imenovan biskupom grada Mire. Kao biskup bio je veoma blag, ali uvijek na liniji Evanđelja, koga je sa žarom naviještao.

U vrijeme cara Dioklecijana i Maksimilijana, zakletih neprijatelja kršćanstva, Nikola je ustrajno propovijedao Isusa Krista. Zato ga carski službenici uhvatiše i baciše u tamnicu. U međuvremenu Crkva je dobila slobodu, zahvaljujući caru Konstantinu, koji je 313. godine izdao tzv. Milanski edikt kojim se određuje sloboda vjernicima da mogu javno ispovijedati vjeru. Car Konstantin pustio je Nikolu na slobodu, te se on vraća u grad Miru i nastavlja vršiti biskupsku službu posvećivanja, naučavanja i upravljanja.

U njegovo se vrijeme pojavilo krivovjerje, a širio ga svećenik Arije, naučavajući da Isus nije Bog nego samo savršeni čovjek. Zato je bio sazvan koncil biskupa u Niceji, na kojem se okupilo preko 300 biskupa, među njima i sv. Nikola, te su osudili Arijevu nauku. Iscrpljen napornim radom umire 6. prosinca 327. godine. Pokopan je u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u koji je nekoć bilo položeno njegovo tijelo. Zbog turskih osvajanja tijelo mu je preneseno u talijanski grad Bari gdje se nalaze njegove relikvije.

Braćo i sestre, dragi prijatelji! Vjera u Boga Isusa Krista zaokupila je život sv. Nikole. Tema o vjeri izazvala je u novije vrijeme, posebno u crkvenim krugovima, niz rasprava. Mnogi se pitaju što znači vjerovati i u čemu je bit vjere? Već je papa Ivan Pavao II. pozvao svećenike i vjernike prigodom svoje posjete Poljskoj 9. svibnja 1979. godine na jedan dublji vjerski život. Vjera se razvija; ona prati vrijeme i daje odgovore na pitanja vremena.

U enciklici Christifideles laici, 1988. godine Papa piše: “Kucnuo je čas za pothvat nove evangelizacije”. Riječ je o novim metodama, sadržajima. Istaknuo je da Crkva treba najprije sebe evangelizirati da bi mogla evangelizirati svijet. Riječ je o tome da se ide sve više prema osobnoj i iskustvenoj vjeri. Promatrajući naša vjernička razmišljanja i ponašanja danas od politike do znanosti, čini se da neki dio vjernika danas nema vjere ili je ima veoma malo. Postoji potreba za novim navještajem evanđelja onima koji su već kršteni. Mnogi vjernici misle da vjeruju, ali u stvari svoju kršćansku vjeru dovoljno ne poznaju, a još manje žive.

Često se spominje da u Hrvatskoj ima preko 90 posto vjernika katolika. No, kada je potrebno posvjedočiti konkretno vjeru teško ćete naći istinskog vjernika. Naime, nameće se pitanje: kako je moguće, da mi kao kršćanska i katolička zemlja prihvaćamo zakone koji su u suprotnosti s naukom Katoličke Crkve, što je posebno vidljivo u donošenju i izglašavanju zakona u Hrvatskome Saboru. Mnogi od sabornika pozivaju se na kršćansku vjeru, štoviše neki od njih se nazivaju da su kršćanske orijentacije, kako bi stvorili simpatije Crkve, a u praksi to se ne vidi. Upravo bi oni trebali biti nositelji kršćanskih vrijednosti i odgovorni za društvo i svijet. Nije toliko problem svijeta koliko je problem vjernika u Crkvi. Stoga je posve razumljivo da II Vatikanski sabor je istaknuo: ”Nemali udio u nastanku ateizma mogu imati vjernici, jer treba reći da zanemarivanjem vjerskog odgoja ili pogrešnim izlaganjem nauka ili nedostacima svog religioznog, ćudorednog i društvenog života pravo lice Boga i religije više zakrivaju nego li otkrivaju.”. Riječ je, dakle, o vjeri koja u životu postaje nevjerom.

Dragi prijatelji! Vjere nema bez naviještanja Riječi Božje, a naviještanja nema bez navjestitelja. Sv. Nikola je bio veoma svjestan riječi današnjeg evanđelja koje govori o poslanju 72. učenika: “Žetva je velika, a radnika je malo. Molite dakle gospodara žetve da pošalje radnike u svoju žetvu” (Lk 10, 2). Ovaj veliki broj označuje da je naviještanje evanđelja upravljeno svim ljudima. To znači da evangelizatorsko poslanje ne spada samo na uski krug odabranih ljudi, nego je to zadaća svakog kršćanina.

Vjera može rasti i nestati, budući da je dana u lomljivoj našoj slobodi kao ponuda. Mi ne možemo zanijekati slabosti unutar Crkve, ali nas to ne smije obeshrabriti da odustanemo od našeg daljnjeg nastojanja izgradnje vjere u nama. I dok smo svjedoci negativnih pojava u Crkvi, ne smijemo zaboraviti i drugu stranu, koja nas itekako veseli, a to su često jednostavni ljudi koji su sazreli u svojoj vjeri do velikog stupnja. U susretu s njima možete osjetiti nešto lijepo. Zahvaljujući tim ljudima svijet postaje bogatiji, sretniji. I obratno: njihovom smrću, osjećamo da smo nešto veliko izgubili. Zahvaljujući vjeri društvo postaje drugačije, nesebičnije i obratno: gubitkom vjere društvo postaje nasilnije, grublje, jer nema moralnih korektiva.

Vjera nas potiče i odgaja da se svakodnevno trudimo biti bolji, plemenitiji, biti bliže Bogu, Isusu Kristu. Nije dosta samo vjerovati nego snagom Božjom i vjeru živjeti. U tom smislu poručuje francuski matematičar Louis Chauchy: „Ja sam kršćanin, to znači da vjerujem u Kristovo božanstvo kao Kopernik Descartes, Newton, Leibnitz, Pasckal … kao svi veliki astronomi i matematičari“. A Talijan Guglielmo Marconi, nobelovac, kojemu možemo zahvaliti bežično telefoniranje, pa prema tome i "naraštaj mobitela", poručuje: „Izjavljujem s ponosom da sam vjernik. Vjerujem u moć molitve. Ne vjerujem u to samo kao katolik, nego i kao znanstvenik“. Parafrazirajući njegove riječi želio bih da svatko od vas doživi to isto iskustvo i da može reći: „ Izjavljujem s ponosom da sam vjernik. Vjerujem u moć molitve. Ne vjerujem u to samo kao katolik nego i kao hrvatski mornar“.

Tu je vjeru, dragi mornari, naviještao sv. Nikola biskup. Tu su vjeru naviještali apostoli, posebno apostol Pavao koji zaklinje učenika Timoteja da bude uporan u naviještanju Riječi Božje, „bilo to zgodno ili nezgodno- uvjeravaj, prijeti, zapovijedaj sa svom strpljivošću i poukom“ (2 Tim 4, 2) Zašto? Sv. Pavao odgovara: „ Jer doći će vrijeme kad ljudi neće podnositi zdrava nauka nego će sebi po vlastitim požudama nagomilavati učitelje kako im godi ušima; od istine će uho odvraćati, a bajkama se priklanjati” (2 Tim 4, 3).

Naviještanje evanđelja primarni je zahtjev Crkve. Sv. Pavao će reći: ”Doista, jao meni ako Evanđelje ne navješćujem!” (Kor 9,16) Cilj naviještanja je da ljudi povjeruju Isusu Kristu i da ga nasljeduju poput Sv. Nikole. Stoga, vjera nas stavlja u suodnos s osobom kojoj vjerujemo.

Kršćanski vjerovati znači osloniti se na osobu Isusa Krista. Vjerovati Isusu Kristu znači prije svega prihvatiti svjedočanstvo o njemu, raspetom i uskrsnulom. Ali, braćo i sestre, vjera je Božji dar. Ona ne ovisi o našim sposobnostima Ona je naš odgovor na Božji poziv. Već je sv. Augustin rekao da se vjera ne temelji na ljudskoj sposobnosti, koja je ranjena grijehom, nego na milosti koja liječi čovjeka i usmjerava ga prema susretu s Bogom.

Zato, kršćanski vjerovati uključuje tri stvari: Upoznati Isusa Krista i njegovo spasenjsko djelovanje u povijesti, povjerenje i poslušnost Božjoj riječi te zajedništvo života s Bogom i usmjerenju prema vječnosti. Vjera se hrani molitvom, sakramentima, slušanjem Božje Riječi. Ona je božansko u nama. Sada bolje razumijemo sv. Nikolu putnika koji je činio čudesa zahvaljujući snazi vjere. Svatko od nas može činiti velika djela, ako imamo vjeru sv. Nikole putnika, zaštitnika mornara.

Stoga danas molimo: Gospodine, tvome se milosrđu žarko utječemo: zagovorom svetog biskupa Nikole čuvaj nas od svih opasnosti života da bez zapreke idemo putem spasenja. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

Arhiva propovijedi i poruka

2017: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj (4) , svibanj (1) ,

2016: siječanj, veljača (2) , ožujak (2) , travanj, svibanj (2) , lipanj, srpanj (1) , kolovoz (6) , rujan (1) , listopad (2) , studeni (5) , prosinac (1) ,

2015: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj (1) , kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2014: siječanj, veljača, ožujak, travanj (1) , svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2013: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj (1) , lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2012: siječanj, veljača (1) , ožujak (1) , travanj, svibanj (2) , lipanj (1) , srpanj, kolovoz, rujan, listopad (2) , studeni, prosinac (2) ,

2011: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac (3) ,

2010: siječanj, veljača (1) , ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac,

2009: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2008: studeni (1) , prosinac,

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Zajednička Izjava komisija „Iustitia et pax” BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije (08. 05. 2017.)

Izjava komisija „Iustitia et pax" BK BiH, HBK i SŠK

Poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2017. (16. 04. 2017.)

Zagreb, Veliki ponedjeljak 2017.

“Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1, 49) (31. 03. 2017.)

Papina poruka za 32. svjetski dan mladih (9. travnja 2017.)

Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini (03. 03. 2017.)

Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka

Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu (22. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (28. svibnja 2017.)

Božja riječ je dar. Drugi su dar (08. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za korizmu 2017.

“Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi” (Tit 2, 11). (19. 12. 2016.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana

U misiji pod vodstvom Duha (09. 12. 2016.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan molitve za duhovna zvanja 2017. (7. svibnja )

Ad resurgendum cum Christo (Da bi se suuskrslo s Kristom) (25. 10. 2016.)

Naputak Kongregacije za nauk vjere o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja

Arhiva vijesti

Linkovi

Događanja

Sveta misna slavlja u kapeli Vojnog ordinarijata

SVAKE NEDJELJE U 10 SATI

(IZNIMNO 28. SVIBNJA NEĆE BITI SLAVLJA U KAPELI)

Sveta misa povodom Dana Oružanih snaga RH

28. SVIBNJA 2017.

Zahvalno hodočašće Vojnog ordinarijata u Svetu Zemlju

21. - 27. STUDENOGA 2017.

Novi naslovi arhiva

“Molitvenik - vodič” 25. hodočašća Hrvatske vojske i policije u Lourdes

25. hodočašće Hrvatske vojske i policije, 59. međunarodno vojno hodočašće (PMI), Lourdes, 16. - 23. svibnja 2017.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 1. (72) - 2017.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 5. (71) - 2016.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 4. (70) - 2016.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 3. (69) - 2016.

više...

“Obavijesti”, vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 2. (68) - 2016.

više...