Propovijedi i poruke

Proslavljen blagdan zaštitnika Sisačke biskupije

Subota, 03. 06. 2017.

Homilija msgr. Jure Bogdana, vojnog ordinarija u RH

Mudr 3, 1-9; Ps 31 (30), 3cd-4.6ab.7b.8°.17.21ab; 2 Tim 8-13; 3, 10-12; Mt 10, 17-22;

„Duše su pravednika u ruci Božjoj, i njih se ne dotiče muka nikakva“. (…) „Za malo muke zadobili su dobra velika, jer Bog ih je stavio na kušnju i našao da su ga dostojni“ (Mudr 3, 1.5).

Draga braćo i sestre, poštovani i dragi vjernici

1. Svjetski poznato djelo „Bibliotheca Sanctorum“ u kojoj su znanstveno obrađeni i objavljeni životopisi svetaca i blaženika Katoličke Crkve i Istočnih Crkava (1), u desetome svesku donosi popis devetorice svetaca koji su nosili ime Kvirin (2). Zanimljivo je spomenuti da od ove devetorice samo je jedan umro prirodnom smrću (3) a osmorica Kvirina su podnijeli mučeništvo. Među njima je i naš sveti Kvirin, sisački biskup, nebeski zaštitnik grada Siska i Sisačke biskupije, svetac Zapadne i Istočne Crkve.

Za današnje slavlje, duhovno ste se pripremali devetnicom. Čestitam Vam blagdan sv. Kvirina sa željom da njegov primjer postojanosti u kršćanskoj vjeri „sve do prolijevanja krvi“ bude trajni izvor nadahnuća za krjeposni život, svim vjernicima Sisačke Crkve na čelu s Vašim biskupom Vladom.

Osim devetorice svetih Kvirina iz Enciklopedije svetaca, još su dvojica Kvirina poznati u svjetskim razmjerima:

a) Quirinio Publio Sulpicio (Kvirin ili Kvirinije Publije Sulpicije), legat rimskog cara Augusta u Siriji kojeg spominje i evanđelist Luka kad opisuje popis pučanstva i događaj Isusovog rođenja (4). „Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom“ (Lk 2, 2). O Kvirinijevim vojnim sposobnostima i ratnim vještinama i podvizima koje su mu otvorile karijeru do konzula (12. godine prije Krista) izvješćuje rimski povjesničar, govornik i senator Tacit u svojim Analima (5). Geograf i grčki antički povjesničar Strabongovori o Kvirinijevim ratnim uspjesima i razoružanju Omonandežana koji su ubili kralja Aminta iz Galacije (6). Rimski povjesničar Josip Flavije precizira da je Kvirin(ije) bio legat u Siriji od 6 do 12. godine poslije Krista te da je obavio popis pučanstva 37 godina poslije bitke kod Akcije, tj. 759. godine od osnutka Rima, a to znači da je to bilo šeste godine naše ere. Ovaj podatak je dragocjen za preciznije datiranje Isusovog rođenja.

b) Quirin(ije),staro i važno rimsko božanstvo (bog). Jupiter, Mars i Kvirin(ije) trojica su istaknutih rimskih bogova (božanstava). Jedan od sedam rimskih brežuljaka Kvirinal, na kojem se danas nalazi rezidencija talijanskog predsjednika Republike, nazvan je po Kviriniju (Kvirinu), rimskome bogu kojeg se osobito štovalo na tome brežuljku (7). Za pretpostaviti je da je naš sveti biskup Kvirin dobio ime po tome rimskome bogu.

2. O životu sv. Kvirina mučenika, sisačkog biskupa, znademo malo. Najstarija vijest o njegovoj mučeničkoj smrti zabilježena je od sv. Jeronima i to bi bilo 309. godine (8). Neki misle da bi Kvirin podnio mučeništvo 303. godine. Jeronimov martirologij tvrdi da je Kvirin nakon smrti bio pokopan u Mađarskoj u gradu Savaria (Szombathely). Prudencije u jednoj svojoj pjesmi (Peristephanon) kaže da je bio pokopan u Sisku. Jedna vrlo stara „Passio“ nastala poslije Kvirinove smrti tvrdi da je Kvirin bio uhvaćen od Maksima u vrijeme cara Dikolecijana. Nakon bičevanja i teških maltretiranja nije htio žrtvovati poganskim bogovima, poslan je u Panoniju Primu upravitelju Amanciju koji ga je osudio na smrt utapanjem u rijeci s kamenom oko vrata (9).

Spomen na sv. Kvirina biskupa i mučenika, već punih XVII. stoljeća pronosi svijetom slavu drevne Segestice, Sisciae. Njegovo mučeništvo svjedoči o snazi i čvrstoći vjere kršćanske zajednice iz trećeg stoljeća u ovome gradu. Sve to podsjeća nas na prvu evangelizaciju u našim krajevima, na susret antičke filozofije i rimske religije s kršćanskom evanđeoskom porukom. Bio je to susret svjetonazora koji u mnogočemu imaju različite poglede o svijetu, životu i čovjeku. Antički pogled na svijet prožimao je zakonodavstvo i dominirao je u svim strukturama vlasti. Kršćanski pogled na svijet, kršćanska poruka je imala snagu u sebi i bila je snažna ukoliko je bila utjelovljena u svakodnevni život kršćana. Kako nekad tako i danas!

Mučeništvo sv. Kvirina podsjeća nas na brojne ranokršćanske svjedoke vjere iz naših krajeva, Panonije i Ilirika: Siska, Cibalae (Vinkovci), Srijemske Mitrovice, Salone (Solin), Istre, itd…

3. U čemu je bio Kvirinov grijeh? Njegov dosljedan kršćanski život i zauzeto apostolsko djelovanje, ovdje u Sisku među kršćanima i poganima, nisu mogli biti nezamijećeni. Upravo stoga se našao na popisu onih koji su, za vrijeme Dioklecijanova (10)progonstva kršćana, stavljeni na kušnju. Po nalogu namjesnika Maksima, Kvirin je bio uhvaćen. Od njega se tražilo da žrtvuje poganskim bogovima (božanstvima). To bi značilo da se javno odrekne svoje kršćanske vjere. I kad je odbio to učiniti, na njega se sručila sva mržnja s poniženjima, uvredama i mučenjima. Budući da se nije odrekao svoje vjere osuđen je na smrt i bačen je u hladnu rijeku s kamenom oko vrata(11). Suđenjem i izvršenjem smrtne presude uglednome sisačkome biskupu vlast je odlučno htjela poručiti da nema nedodirljivih te da nema nikakva kompromisa s kršćanima. Oni moraju nestati s lica zemlje. Suđenjem biskupu Kvirinu osuđeno je daleko više od jednoga čovjeka. Osuđena je misao, ideja, poruka, sloboda izbora… Osuđen je kršćanski svjetonazor. Osuđena je jedna Crkva!

4. Razmišljajući o mučeništvu papa Benedikt XVI. se pita: „Odakle čovjeku snaga da podnese mučeništvo?“ i odgovara: „Iz dubokog i prisnog sjedinjenja s Kristom, jer mučeništvo i poziv na mučeništvo nisu plod ljudskog napora, već su odgovor na Božju inicijativu i poziv, odgovor njegove milosti, koja ljude čini kadrima prinijeti vlastiti život iz ljubavi prema Kristu i Crkvi. Ako čitamo životopise mučenika ostajemo zadivljeni vedrinom i hrabrošću kojom se hvataju u koštac s mukom i smrću: Božja se snaga u punini očituje u slabosti, u siromaštvu onoga koji se uzda u Njega i polaže jedino u Njega svoju nadu (usp. 2 Kor 12, 9). No važno je istaknuti da Božja milost ne zatire niti guši slobodu onoga koji prigrljuje mučeništvo, već, naprotiv, obogaćuje ga i uzvisuje: mučenik je krajnje slobodna osoba, koja u konačnom činu daruje Bogu sav svoj život te se u najvišem činu vjere, nade i ljubavi, prepušta u ruke svoga Stvoritelja i Otkupitelja; žrtvuje vlastiti život kako bi bio pridružen potpuno Kristovoj žrtvi na križu. Mučeništvo je veliki čin ljubavi u odgovoru na Božju beskrajnu ljubav“ (12).

U prvom misnome čitanju današnjeg blagdana, iz knjige Mudrosti, biblijski pisac izriče duboki smisao i vrijednost života po vjeri, vrijednost mučeništva: „Duše su pravednika u ruci Božjoj, i njih se ne dotiče muka nikakva. Očima se bezbožničkim čini da oni umiru, i njihov odlazak s ovog svijeta kao nesreća;“ (Mudr 3, 1-2; ) „Za malo muke zadobili su dobra velika, jer Bog ih je stavio na kušnju i našao da su ga dostojni“ (Mudr 3, 5). A sveti Pavao u drugoj poslanici učeniku Timoteju poručuje: „Svi koji hoće živjeti pobožno u Kristu Isusu, bit će progonjeni“(2 Tim 8, 11).

5. Jedna od glavnih vrlina - kreposti sv. Kvirina i svih drugih mučenika od staroga Rima do danas, je postojanost, ustrajnost u vjeri do smrti. Kvirin je bio iskreni, uvjereni kršćanin. Živio je iz vjere. A nju je hranio Božjom riječju koju je naviještao u svojoj biskupiji u zgodno i nezgodno vrijeme, cjelovito. Hrabrio je okupljenu kršćansku zajednicu pred moćnim Dioklecijanom i drugim silnicima da ustraju u vjeri, jer je dobro znao prosvijetljen vjerom, da neprijatelji Isusove poruke mogu ubiti tijelo ali ne mogu ubiti dušu. „Smrću se ljudski život mijenja ali ne oduzima“. Čovjek ima svoj početak ali nema svoga kraja. Možemo zamisliti kako su u Kvirinovome srcu odzvanjale riječi sv. Pavla iz poslanice Rimljanima. „Uvjeren sam doista: ni smrt ni život, ni anđeli ni vlasti, ni sadašnjost ni budućnost, ni sile, ni dubina ni visina, ni ikoji drugi stvor neće nas moći rastaviti od ljubavi Božje u Kristu Isusu Gospodinu našem“ (Rim 8, 38-39).

6. Sveci, mučenici nisu prošlost.Gotovo svakodnevno do nas dopiru s raznih strana svijeta, poglavito iz Azije, s Bliskog Istoka i Afrike vijesti o osudama na smrt kršćana zbog toga što vjeruju u Isusa Krista i što su postojani u svome uvjerenju.

Pakistanska katolkinja Asia Bibi osuđena je na smrt zbog navodne blasfemije, bogohuljenja. A ona sama pismeno svjedoči: „Jedini moj zločin, u ovoj mojoj velikoj zemlji koju jako volim, jest to što sam katolkinja“. Sucu koji joj je jednoga dana ušao u ćeliju i ponudio povlačenje presude ako prijeđe na islam, odbila je i rekla: „Osuđena sam zato što sam kršćanka. Vjerujem u Boga i u Njegovu veliku ljubav. Ako ste me vi osudili na smrt zato što volim Boga, ponosno ću žrtvovati svoj život za Njega“ (13). Zar ne zadivljuje i ne nadahnjuje njezina vjera u današnje doba?

Vrlo su nam svježa sjećanja na 26. svibnja o.g., o čemu su izvijestili mediji po svem svijetu kad je napadnut autobus s koptskim kršćanima hodočasnicima u Egiptu. U autobusu su bili većinom žene i djeca koji su hodočastili u poznati koptski samostan svetog Samuela u blizini grada Minya, oko 230 kilometara udaljen od Kaira. Osim maltretiranja i pljačke, desetak zakrabuljenih naoružanih ratnika, prema svjedočanstvima preživjelih, tražilo je da se odreknu kršćanske vjere i prihvate islam. Kad su to odbili započeo je masakr. Ubijeno je 26 koptskih kršćana.

Crkva je od samih početaka prepoznavala one koji su kreposno živjeli kao i one koji su položili svoj život za Boga. Častila ih je i časti kao svece. U nevoljama i tjeskoba, u progonstvima i u svako drugo vrijeme sveci su bili i ostali svjetionici kršćanskoj zajednici. Ako li su oni mogli, zašto ne bismo i mi mogli kršćanski živjeti?

7. Svetci nas pozivaju da slijedimo Isusa i njegovo Evanđelje u današnje doba koje je sve manje sklono Isusovoj poruci. Zar i mi svakodnevno ne doživljavamo kako se sukobljavaju materijalistički pogled na svijet i čovjeka s kršćanskom objavljenom porukom?! Umjesto da se dijaloški traže najbolja rješenja za otvorena pitanja, u Zapadnoj kulturi sve više se pribjegava javnome linču kršćanskih svetinja i službenika. Ne biraju se ni riječi ni sredstva ni metode. U ime slobode govora sve glasniji je govor mržnje prema kršćanima, prema Crkvi. Kršćanski vjernik se znao i znat će i s time nositi. Odgovor je uvijek isti: život po vjeri, suobličen Kristu. Svetost života!

Danas smo puni poštovanja prema vjeri sv. Kvirina i postojanosti u vjeri. Susret s njime, njegovim životom i svjedočanstvom vjere, nadahnuće je i za naš kršćanski život i ustrajnost u vjeri, u zgodno i nezgodno vrijeme. On nas potiče i obvezuje kršćanski živjeti. Pred Bogom i u životu prema Bogu nitko nas ne može zamijeniti, jer nitko umjesto nas ne može za nas vjerovati. Drugi se za nas mogu moliti ali u konačnici mi smo oni koji odlučujemo o svom životu s Bogom.

Bog je ljubav, vječna ljubav, neizmjerna i koja nikada ne gasne i ne dolazi na manje. Ta Božja ljubav razlivena je u srcima našim. Kristov učenik kršćanin jednostavno tom Božjom ljubavlju grije svijet oko sebe. On se trudi ljubiti svoga bližnjega. Isusov učenik zrači oko sebe toplinom i ljudskošću i tako mijenja svoju okolinu. Valja stalno truditi se usklađivatisvoje kršćanstvo koje vjerujemo s našim životom. Životom svjedočiti evanđelje. Danas smo se sabrali ovdje da bismo zamolili Boga da nam dade snage, svoj život usavršavati u molitvi, u sakramentalnomu životu i u napredovanju u svetosti. Zamolimo ga da nam oprosti ako do sada nismo bili kršćani i da nam da snage da ubuduće možemo biti kršćani po mjeri evanđelja. Neka nas Bog obdari svojom milošću i neka nam dade snage da budemo svjetlo svijeta u današnjemu vremenu, kao što je sv. Kvirin bio u svomu vremenu. To će biti najbolja proslava Boga i današnjega sveca i mučenika.

Duše su pravednika u ruci Božjoj, i njih se ne dotiče muka nikakva“. (…) „Za malo muke zadobili su dobra velika, jer Bog ih je stavio na kušnju i našao da su ga dostojni“ (Mudr 3, 1.5).

Tako budi. Amen.

____________________________

(1)  U dva volumena s imenom  Bibliotheca Sanctorum Orientalium, objavljeni su sveci Istočnih Crkava.

(2) Vidi Bibliotheca Sanctorum, X, 1328.-1334.

(3) Kvirin, šesti biskup grada Mastrichta, umro je po svoj prilici 30. travnja 489. Bibliotheca Sanctorum, X, 1328.

(4) „U one dane iziđe naredba cara Augusta, da se provede popis svega svijeta. Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom“ (Lk 2, 1-2). 

(5) Enciclopedia Cattolica, X, 430.

(6) Enciclopedia Cattolica, X, 430-432.

(7) Enciclopedia Cattolica, X, 432.

(8) Bibliotheca Sanctorum, X, 1333.

(9) Neki autori tvrde da je to bila rijeka kod grada Savaria. Agostino Amore piše da je Kvirin utopljen u rijeci Savi. „Dopo tre giorni fu inviato al preside della Pannonia I, Amanzio, che lo condusse a Savaria e lì, non riusciendo a farlo recedere dal suo proposito, lo condannò ad essere gettato nel fiume Sava con una pietra a collo. I cristiani raccolsero il corpo del santo e lo seppellirono poco lungi dalla porta”. Bibliotheca Sanctorum, X, 1333.

(10) Enciclopedia Cattolica, X, 432-433.

(11) Bibliotheca Sanctorum, X, 1333.-1334.

(12) Kateheza pape Benedikta XVI. Na općoj audijenciji, srijeda, 11. kolovoza 2010.

(13) Izvor: www.bitno.net.

Arhiva propovijedi i poruka

2017: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj (4) , svibanj (7) , lipanj (2) , srpanj, kolovoz (1) , rujan (3) , listopad (1) ,

2016: siječanj, veljača (2) , ožujak (2) , travanj, svibanj (2) , lipanj, srpanj (1) , kolovoz (6) , rujan (1) , listopad (2) , studeni (5) , prosinac (1) ,

2015: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj (1) , kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2014: siječanj, veljača, ožujak, travanj (1) , svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2013: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj (1) , lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2012: siječanj, veljača (1) , ožujak (1) , travanj, svibanj (2) , lipanj (1) , srpanj, kolovoz, rujan, listopad (2) , studeni, prosinac (2) ,

2011: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac (3) ,

2010: siječanj, veljača (1) , ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac,

2009: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2008: studeni (1) , prosinac,

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Magnum principium (20. 09. 2017.)

Apostolsko pismo u obliku motu propria vrhovnog svećenika Franje kojim se unose promjene u kan. 838 Zakonika kanonskog prava

Naše ljudsko dostojanstvo i dobrobit duboko su povezani s našom brigom za čitav stvoreni svijet (01. 09. 2017.)

Zajednička poruka pape Franje i ekumenskog patrijarha Bartolomeja prigodom proslave III. Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenom svijetu, 1. rujna 2017.

Škola i vjeronauk pred izazovom obrazovne reforme (01. 09. 2017.)

Poruka predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku školske i katehetske godine 2017./2018.

Primiti, zaštititi, promicati i integrirati migrante i izbjeglice (23. 08. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2018. (14. siječnja 2018.)

Okružno pismo biskupima o kruhu i vinu za euharistiju (18. 07. 2017.)

Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu

Ne ljubimo riječima, već djelima (26. 06. 2017.)

Papina poruka za 1. svjetski dan siromašnih, 19. studenoga 2017.

Misija u srcu kršćanske vjere (16. 06. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski misijski dan 2017. (22. listopada)

Zajednička Izjava komisija „Iustitia et pax” BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije (08. 05. 2017.)

Izjava komisija „Iustitia et pax" BK BiH, HBK i SŠK

Poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2017. (16. 04. 2017.)

Zagreb, Veliki ponedjeljak 2017.

“Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1, 49) (31. 03. 2017.)

Papina poruka za 32. svjetski dan mladih (9. travnja 2017.)

Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini (03. 03. 2017.)

Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka

Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu (22. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (28. svibnja 2017.)

Božja riječ je dar. Drugi su dar (08. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za korizmu 2017.

“Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi” (Tit 2, 11). (19. 12. 2016.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana

U misiji pod vodstvom Duha (09. 12. 2016.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan molitve za duhovna zvanja 2017. (7. svibnja )

Ad resurgendum cum Christo (Da bi se suuskrslo s Kristom) (25. 10. 2016.)

Naputak Kongregacije za nauk vjere o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja

Arhiva vijesti

Linkovi