ISTINA, PRAVDA, SOLIDARNOST I SLOBODA PRETPOSTAVKE DA ISUSOV MIR POSTANE I TRAJE KAO DRUŠTVENA STVARNOST
60. Međunarodno vojno hodočašće; Bazilika svete Krunice, Lourdes, 18. svibnja 2018.
Propovijed msgr. Tome VUKŠIĆA, vojnog ordinarija u Bosni i Hercegovini
Dragi hodočasnici, štovatelji Majke Božje!
Dragi vjernici!
Kao sudionici Međunarodnoga vojnog hodočašća, zajedno s pripadnicima mnogih vojska iz svijeta, okupili smo se u ovom Marijinu svetištu, u mjesecu svibnju koji je posvećen upravo Gospi, da njezina Sina Isusa, Kralja mira, po zagovoru Njegove Majke, Kraljice mira, molimo za mir na zemlji. K tomu, ovo jubilarno vojno hodočašće odvija se pod geslom „Pacem in terris“ (Mir na zemlji). Te su riječi preuzete iz pjesme, koju su anđeli pjevali kad se Isus rodio: „Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima.“ (Gloria in excelsis Deo, et pax in terra hominibus.) To su također riječi, kojima je svoju snažnu okružnicu o miru 1963. godine naslovio papa Ivan XXIII. Stoga se čini vrlo prikladnim ovo razmatranje posvetiti upravo temi mira, kako ga poima i vjeruje kršćanska vjera, te istaknuti barem neke misli crkvenoga nauka o toj velikoj vrednoti, za kojom žudi svaki normalan čovjek, i povezati ih sa sadašnjim stanjem u svijetu i krajevima iz kojih dolazimo.
1. Sveta Pisma su izdaleka najavila budući dolazak Marijinoga Sina, Spasitelja svijeta, te su za njega, po Izaiji proroku, unaprijed kazala: “Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vječni, Knez mironosni. Na plećima mu je vlast” (Iz 9,5). A kad se to obećanje ispuni, odnosno kad se rodi Kralj mira, nastaje novo stanje, koje Izaija prorok opisuje riječima: “Narod, koji je u tmini hodio, svjetlost vidje veliku; one, što mrklu zemlju obitavahu, svjetlost jarka obasja” (Iz 9,1).
U Isusovoj legitimaciji piše da je Bog i čovjek, Knez mironosni, koji ima svu vlast. To pak znači, da je po njemu Bog postao čovjek. Premostio je jaz između nevidljivoga i vidljivoga, između Nebesa i Zemlje, između Boga i čovjeka, i došao tako blizu. U njemu se Bog počovječio samo zato da bi svakomu čovjeku ponudio mogućnost pobožanstvenjenja. Odnosno, Bog je sišao na zemlju jedino stoga da bi čovjek uzašao na nebesa.
Iako mu je na plećima vlast, kako kaže Sveto pismo, On je u svojoj promisli izabrao, da se rodi u špilji i da bude položen u jasle. Stoga se s pravom nameće pitanje: Kako objasniti taj neobično ponizan način Njegova dolaska? Na to pitanje odgovor se može naći samo u Isusu, koji je Svevladar upravo po tome, što je toliko jak, da se može odreći svake vidljive moći. Pri tomu, odricanje od moći ne ugrožava njegovo boštvo niti njegovo svevladarstvo. Jer, dragulj je uvijek dragulj, gdje god se nalazio. Njegovo je prirodno mjesto, istina, u draguljarnici, ali najviše blista odbačen u kontrastu prljavštine. Tako nekako, odbačeni Bog na smetlištu štale blistao je još više. Njegova sila je u snazi, da se odrekne svakoga oblika ovosvjetske moći. On je božanski moćan upravo zato što je ljudski nezaštićen. On svoju svemoć očituje tako što se ne boji izgledati posvema nemoćan! I drugo, čistoća čobanske duše i bezazlenost Božjih stvorenja, među kojima se Isus rodio, Njegov je prirodni zavičaj i stan, jer On je sama čistoća i dobrota. K tomu, On je i Knez mironosni! Pa zar je čudo što se rodio tamo, gdje vlada mir ljudskih duša i sloga među njegovim stvorenjima!?
2.Prorok Izaija je, kao što smo već čuli, Isusa navijestio kao kneza mironosnoga (usp. Iz 9,5). A sveti Pavao kaže, da je On mir naš, koji je od dvoga učinio jedno, koji je razorio neprijateljstvo kao pregradu razdvojnicu, koji uspostavlja mir i stvara novoga čovjeka, koji čovjeka pomiruje s Bogom, koji je došao navijestiti mir onima blizu i onima daleko (usp. Ef 2,14-17).
Iz Evanđelja pak znademo da je, dok je Isus bio na ovomu svijetu, mir bio trajna oznaka Njegova postojanja, djelovanja i propovijedanja među ljudima. Od početka do kraja. Tako, da spomenemo samo neke ključne trenutke, već kod njegova rođenja anđeli navješćuju: “Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima miljenicima njegovim!” (Lk 2,14). Kasnije, za vrijeme svoga javnoga djelovanja, On svojim učenicima naređuje mir kao znak međusobnoga pozdravljanja i blagoslova kada kaže: “U koju god kuću uđete, najprije recite: ‘Mir kući ovoj'” (Lk 10,5). A u poznatom govoru, za vrijeme Posljednje večere, neposredno prije rastanka od svojih učenika, on im ostavlja mir kao baštinu i zadaću riječima: “Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. Dajem vam ga, ali ne kao što svijet daje” (Iv 14,27). I na kraju, kad se, nakon uskrsnuća, ukazuje svojim učenicima, on ih pozdravlja: “Mir vama!” (Lk 24,36; Iv 20,19; 20,21; 20,26).
Taj Isusov mir se ne može poistovjetiti sa svakim oblikom izostanka nemira. Jer Njegov mir je mnogo više od toga. On je drukčiji od svačijega drugoga na ovomu svijetu. On počinje u čovjekovoj savjesti i uvijek je izraz obraćenja i čovjekova nastojanja da bude sličan Isusu. On je plod procesa, koji je obilježen čovjekovom nestalnošću i krhkošću, našim udaljavanjima od Njega i približavanjima k Njemu, padovima i ustajanjima, kletvom i molitvom. Isusov mir je, dakle, vrlo nježna biljka koju, u “gladnim poljima” naših života, treba brižno i stalno zalijevati rosom Isusova blagoslova. On je dar Božji, a ne zaslužena nagrada. I da ne bi bilo dvojbe da je tako, Isus sam za svoj mir kaže: “Dajem vam ga, ali ne kao što svijet daje” (Iv 14,27). Taj mir je uvijek plod Duha Božjega, jednako kao i ljubav, radost, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost (usp. Gal 5,22-23). Po tom zakonu Duha životvorca i svetosti čovjek biva oslobođen zakona grijeha i smrti – to jest smiren (usp. Rim 8,2). Tako čovjek postaje kristolik, kao Isus Krist, koji je pobjednik nad grijehom i smrću. I kao što je pobjeda nad smrću drugo ime za vječni mir, Božji mir, pa zato za drage pokojnike izgovaramo molitvenu želju da počivaju u Miru Božjemu, tako je pobjeda nad grijehom uvjet za društveni mir, što su dva krila Isusova mira. Pobjeda nad smrću i pobjeda nad grijehom! Odnosno, sve dok u čovjeku ne umre grijeh, dotle Isusov mir, na društvenoj razini, ostaje dobro koje tek treba doći.
3. Na društvenom planu, Isusova poruka mira, dakle, također je vrlo snažna. Njegov mir je prvenstveno vrlina i velika krepost, stanje uma, duše i savjesti, koja se ostvaruje kao konkretna odgovornost za drugoga, kao okretanje dobročinstvu, solidarnosti, poštenju, slozi, povjerenju i pravdi. On je stanje duha, po kojemu je čovjek spreman biti ranjavan na putu mira, a ne u ratu. A suprotno ponašanje, poznato kao “oko za oko”, ako bi ga se primijenilo, dovelo bi samo do toga da cijeli svijet postane moralno slijep i posvema nasilan. Pri tomu, jasno nam je da se društveni mir, kojega propovijeda kršćanstvo, ne sastoji samo od odsustva sukoba i rata. Odnosno, uvjereni smo, da će svako društvo i cijeli svijet doživjeti pravi povijesni mir tek kada moć ljubavi u čovjeku nadvlada ljubav prema moći.
Spomenuta načela vrijede za sva vremena, krajeve i ljude, ali u konkretnim situacijama različita su područja njihove primjene i stupanj hitnosti. A primijenjena na naše krajeve u ovom trenutku, ta načela prvenstveno traže hitan prestanak proizvodnje nove mržnje i pothranjivanja stare, kraj diskriminacije, uspostavu društvene pravde, jednakost pred zakonom, zajednicu ljudi jednakih šansi i mogućnosti za bolju budućnost kroz iskreni dijalog. A u danima kada neki ponovno spominju čak oružje, ta pravila su još veća egzistencijalna potreba, jedini način i put za izgradnju pravednoga mira, sredstvo za postizanje društvenoga sklada, lijek za ozdravljenje rana iz teške prošlosti te pomoć za osnaživanje vlastitoga poziva i svijesti svih vjernika, a navlastito katolika, da moraju biti moralna vertikala društva. Upravo zbog svega toga potrebno je ponovno podsjetiti na osnovne misli katoličkoga nauka o uređenu suživotu i društvenom miru, kako su izložene u okružnici „Pacem in terris“.
Prvo, svaki čovjek, a posebice onaj koji je pomiren sa samim sobom i s Bogom, na osobnoj i društvenoj razini je „nositelj vlastitih prava i obveza, što proizlaze, neposredno i istovremeno, iz njegove naravi: prava i obveza koja su opća, nepovrediva i neotuđiva“[1]. Prava, koja treba poštivati, i obveza koje treba vršiti.
To je vrlo važno zato što je istovremenost i ravnoteža između poštivanja tuđih prava i vršenja svojih obveza najbolja zaštita mira i garancija njegova trajanja. Jer, apsolutiziranje prava, bez vršenja obveza, na pojedinačnoj razini vodi u vrlo opasan psihološki subjektivizam, a na društvenoj u anarhiju. I naspram tomu, apsolutiziranje obveza, bez poštivanja prava, vodi u hladni objektivizam a društvo u diktaturu.
Drugo, kad se pitanje međusobnih odnosa ravna dosljednim poštivanjem prava i vršenjem obveza, „ljudska bića se otvaraju duhovnim vrednotama i razumiju što su istina, pravda, djelatna ljubav i sloboda“[2], kao bitni uvjeti za stvaranje pravednoga mira i njegovo održavanje.
Uz to, katolički je nauk također da su i političke zajednice, ali i pojedine narodne grupe u njima, također subjekti prava i obveza, te da se i njihovi međusobni odnosi i suživot moraju ravnati po ista četiri načela: istine, pravde, solidarnosti i slobode. To jest „isti moralni zakon, koji ravna odnose među pojedinim ljudskim bićima, ravna također odnose među političkim zajednicama“[3]. Naime, svaki dobro uređeni suživot temelji se na istini, ostvaruje se po pravdi, oživljava ga i održava ljubav i događa se u slobodi[4]. To je moralni red kojemu je pravi Bog objektivni temelj[5].
4. Blažena Djevica Marija je Bogorodica! To je osnovna katolička vjerska istina o Gospi. Odnosno, ona je pod svojim srcem kroz devet mjeseci čuvala i nosila, te potom i rodila Boga i Čovjeka, Isusa Krista, našega Spasitelja. I baš u tomu, da je ona Majka Božja jest svo Gospino dostojanstvo i čast. U tomu je također izvor i početak svakoga oblika čašćenja, koje joj iskazuju Crkva kao zajednica vjere i svaki pojedini kršćanin ponaosob. I drugo, u tomu, da je Gospa darovala Spasitelja svakom čovjeku i cijelomu svijetu jest njezino izvršeno poslanje, što je razlog naše zahvalnosti i nadahnuće svima da nastavimo Marijin primjer donošenja i darivanja Boga ljudima.
Od 1958. godine u ovom svetištu vojnici i drugi vjernici se okupljaju svake godine u mjesecu svibnju, da joj zahvale što je, svojom suradnjom s voljom Božjom, svijetu rodila Spasitelja, Kralja mira, Kneza mironosnoga. Vjeruju da je ona, baš zato što je majka Kralja mira, s pravom nazvana Kraljicom mira, te ju zato mole, da svojim zagovorom isprosi svakom čovjeku Božju milost obraćenja i duhovnoga mira, kao temelj i polazište onoga društvenog.
Kao što je Isus živio u svijetu ali nije bio od svijeta, odnosno nije se ponašao kako je svijet očekivao, tako je i njegova majka Marija živjela s ljudima, ali drukčije. To isto Isus, kako čitamo u Ivanovu evanđelju (Iv 17,11-19), očekuje od svojih sljedbenika, uključujući nas danas ovdje okupljene.Taj odlomak je dio Isusove molitve, koju je izgovorio neposredno prije negoli se zaputio “na drugu stranu potoka Cedrona” gdje je bio Getsemanski “vrt u koji uđe Isus i njegovi učenici” (Iv 18,1). To jest izrekao ju je, kao neku vrstu vlastite oporuke neposredno prije svoje smrti. Kao Isusovi potomci i nasljedovatelji, kršćani taj Isusov zavjet trebaju izvršiti, jer pošteni potomci izvršavaju posljednje želje onih koji su ih rodili.
Kršćani, dakle, žive s ljudima u svijetu i dijele njihove tjeskobe, radosti i napore, ali drukčije, jer bi pri tomu uvijek trebali biti svjedoci Isusove istine: da jesu u svijetu ali da nisu od svijeta. Njihova je oznaka da žive u svijetu, ali njihova je zadaća da žive drukčije, to jest da posvećuju sebe i druge u Isusovoj istini. Zato Isus moli Boga Oca za njihovo posvećenje, da bi mogli izvršiti svoje poslanje: “Posveti ih u istini: tvoja je riječ istina. Kao što ti mene posla u svijet tako i ja poslah njih u svijet. I za njih posvećujem samog sebe da i oni budu posvećeni u istini” (Iv 17,17-19).
Svjesni da smo poslani u svijet i svjesni svoje obveze, da živimo drukčije od svijeta, te svoga poslanja, koje se sastoji upravo u tomu da budemo svjedoci Isusove istine, na tu nakanu danas, zajedno s Kraljicom mira, ponavljamo molitvu anđela: “Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima miljenicima njegovim!” (Lk 2,14). Po Kristu Gospodinu našemu. Amen!
[1]Pacem in terris, 5.
[2]Pacem in terris, 25.
[3]Pacem in terris, 47.
[4]Usp. Pacem in terris, 18.
[5]Usp. Pacem in terris, 20.
2019: siječanj (1) , veljača (1) , ožujak (4) , travanj, svibanj (1) , lipanj (2) , srpanj, kolovoz (2) , rujan (1) , listopad (6) , studeni (2) ,
2018: siječanj, veljača (4) , ožujak (4) , travanj (3) , svibanj (7) , lipanj (4) , srpanj, kolovoz (2) , rujan (11) , listopad (5) , studeni, prosinac,
2017: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj (4) , svibanj (7) , lipanj (2) , srpanj, kolovoz (1) , rujan (3) , listopad (1) , studeni, prosinac,
2016: siječanj, veljača (2) , ožujak (2) , travanj, svibanj (2) , lipanj, srpanj (1) , kolovoz (6) , rujan (1) , listopad (2) , studeni (5) , prosinac (1) ,
2015: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj (1) , kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,
2014: siječanj, veljača, ožujak, travanj (1) , svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,
2013: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj (1) , lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,
2012: siječanj, veljača (1) , ožujak (1) , travanj, svibanj (2) , lipanj (1) , srpanj, kolovoz, rujan, listopad (2) , studeni, prosinac (2) ,
2011: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac (3) ,
2010: siječanj, veljača (1) , ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac,
2009: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,
2008: studeni (1) , prosinac,
Vojni ordinarijat u RH (01) 46706 60 (59) 46706 62 vojni.ordinarijat@morh.hr
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
Poruka pape Franje za V. Svjetski dan molitve za skrb o stvorenome svijetu
Poruka nadbiskupa Đure Hranića, predsjednika Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku školske i katehetske godine 2019./2020.
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
Poslanica msgr. Jure Bogdana, vojnoga ordinarija, povodom proslave Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnog Zavjeta – zaštitnice Vojnoga ordinarijata, Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 24. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“ 5. kolovoza 2019.
{image:1:medium}
{image:1:medium}
Poruka pape Franje za Svjetski dan misija 2019.
{image:1:medium}
{image:1:medium}
Poruka pape Franje za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2019.
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
Poruka pape Franje za 56. Svjetski dan molitve za zvanja (Nedjelja Dobrog Pastira, 12. svibnja 2019.)
{image:1:medium}
{image:1:medium}
Predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak uputio je poslanicu za Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini 18. – 24. ožujka 2019.
{image:1:medium}
{image:1:medium}
Poruka Svetoga Oca Franje za korizmu 2019.
{image:1:medium}
Poruka pape Franje za 53. Svjetski dan sredstava društvene komunikacije [2019.]
{image:1:medium}
PRIOPĆENJE
{image:1:medium}
CONFERENTIA EPISCOPORUM CROATIAE
{image:1:medium}
Poruka za Dan života 2019. Mate Uzinića, dubrovačkog biskupa, predsjednika Vijeća HBK za život i obitelj
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
Poruka pape Franje za 27. Svjetski dan bolesnika [11. veljače 2019.]
Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana, Božić 2018.
Poruka svetoga oca Franje za 52. svjetski dan mira 1. siječnja 2019.
{image:1:medium}
{image:1:medium}
Poruka varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka za Nedjelju Caritasa – 16. prosinca 2018.
{image:1:medium}
Poruka Predsjednika Odbora HBK za pastoral pomoraca šibenskog biskupa Tomislava Rogića pomorcima i ribarima o blagdanu sv. Nikole 2018.
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
{image:1:medium}
Papa Franjo
Pravna, radna i socijalna sigurnost - jamstvo dostojanstva čovjeka u hrvatskom društvu
{image:1:medium}
Plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 57. u nizu, održano je pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića u Zagrebu od 9. do 11. listopada 2018.
Poruka predsjednika Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskupa Đure Hranića na početku školske i katehetske godine 2018./2019., upućena 22. kolovoza svećenicima, redovnicima i redovnicama, katehetama i vjeroučiteljima, djeci, mladima i roditeljima.
„Turizam i digitalna transformacija"
Izazovi migrantske krize u europskom prostoru
Izjava Komisije „Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije
„Jadnik vapi, a Gospodin ga čuje“
Svim nazočnim hodočasnicima i njihovim obiteljima, Sveti Otac iz sveg srca udjeljuje apostolski blagoslov.
Povodom 120. obljetnice rođenja bl. kardinala Alojzija Stepinca
„Politička zajednica i Crkva, svaka na svome osebujnom području, jedna o drugoj neovisne su i autonomne.“
„Neka vas i sve vaše goste, u životu i radu, na odmoru i na putu, prati Božji blagoslov.“
„Dragi svećenici, neka ljepota ovoga dana, posvećenog Srcu Isusovu, učini da u nama poraste želja za svetošću.“
I priopćenje o održavanju usmene rasprave 2. svibnja 2018. o slovenskom zahtjevu za mišljenjem Europske komisije
Poruka splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića, predsjednika Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja, za Nedjelju Dobrog Pastira - 2018.
{image:1:large}
Uskrsnuli Krist – nada naša
Molimo i za sve ono čime će nas Bog obnoviti, ohrabriti i učiniti postojanima na našim korijenima da uvijek budemo prepoznatljivi kao kršćani.
»Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga«(Lk 1, 30)
Uputa Kongregacije za kauze svetih
Korizmena poslanica biskupa Josipa Mrzljaka uz „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“, 26.02. – 04.03. 2018. godine
»Razmahat će se bezakonje i ohladnjeti ljubav mnogih« (Mt 24, 12)
"Istina će vas osloboditi" (Iv 8, 32)
Poruka biskupa Mate Uzinića , predsjednika Vijeća HBK za život i obitelj, uoči Dana života 2018.(prva nedjelja u veljači).
""Evo ti sina!... Evo ti majke!" I od toga časa uze je učenik k sebi" (Iv 19, 26-27).
Poruka prigodom Dana posvećenog života 2018.
Pismo biskupa Pere Sudara, predsjednika Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu, u povodu Svjetskog dana selilaca i izbjeglica
Božićna poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana
Slušati, razlučivati, živjeti Gospodinov poziv
22. travnja 2018.
.
Program 58. teološko-pastoralnog tjedna; Zagreb, 23. do 25. siječnja 2018.
Poruka svetoga oca Franje za 51. Svjetski dan mira 1. siječnja 2018.
Apostolsko pismo u obliku motu propria vrhovnog svećenika Franje kojim se unose promjene u kan. 838 Zakonika kanonskog prava
Zajednička poruka pape Franje i ekumenskog patrijarha Bartolomeja prigodom proslave III. Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenom svijetu, 1. rujna 2017.
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB
Izdvojeno
Obratite se! Približilo se kraljevstvo nebesko! - Mihael (06. 12. 2019.)
Bdijte da budete pripravni! - Mihael (29. 11. 2019.)
Gospodine, sjeti me se kada dođeš u kraljevstvo svoje - Mihael (21. 11. 2019.)
Trideset i druga i trideset i treća nedjelja kroz godinu – Mihael (07. 11. 2019.)
Sin Čovječji dođe potražiti i spasiti izgubljeno-Mihael (31. 10. 2019.)
Trideseta nedjelja kroz godinu-Mihael (25. 10. 2019.)
Bog će obraniti svoje izabrane koji vape k njemu (17. 10. 2019.)
Ne nađe se nijedan koji bi se vratio i podao slavu Bogu, osim ovoga tuđinca - Mihael (11. 10. 2019.)
Ne možete služiti Bogu i bogatstvu - Mihael (19. 09. 2019.)
Na nebu će biti radost zbog jednog obraćena grešnika (13. 09. 2019.)
Tko se ne odrekne svega što posjeduje, ne može biti moj učenik - Mihael (06. 09. 2019.)
Izaberimo, dakle, život! (02. 09. 2019.)
Crkva postoji kad postoji za druge (28. 08. 2019.)
Dvadeset i prva i dvadeset i druga nedjelja kroz godinu – Mihael (23. 08. 2019.)
Nisam došao mir dati, nego razdjeljenje - Mihael (17. 08. 2019.)
Uznesenje Blažene Djevice Marije - Velika Gospa - Mihael (09. 08. 2019.)
»Hvala Bogu koji nam daje pobjedu po Gospodinu našem Isusu Kristu!« (1 Kor 15, 57) (02. 08. 2019.)
Što si pripravio, čije će biti? - Mihael (31. 07. 2019.)
Ufanje ubogih neće biti zaludu (11. 07. 2019.)
XIV. – XVII. nedjelja kroz godinu – Mihael (05. 07. 2019.)
Kršteni i poslani: Kristova Crkva u misiji u svijetu (27. 06. 2019.)
Dvanaesta i trinaesta nedjelja kroz godinu-Mihael (21. 06. 2019.)
Duhovi, Presveto Trojstvo, Tijelovo - Mihael (08. 06. 2019.)
Ne radi se samo o migrantima (04. 06. 2019.)
Neka budu savršeno jedno-Mihael (30. 05. 2019.)
Šesta vazmena nedjelja Uzašašće - Mihael (24. 05. 2019.)
Četvrta i peta vazmena nedjelja - Mihael (10. 05. 2019.)
Isus istupi, uzme kruh i dade im, a tako i ribu-Mihael (01. 05. 2019.)
Nakon osam dana dođe Isus – Mihael (26. 04. 2019.)
Sveto vazmeno trodnevlje - Mihael (17. 04. 2019.)
Nedjelja Muke Gospodnje, Cvjetnica - Mihael (14. 04. 2019.)
Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen - Mihael (05. 04. 2019.)
Hrabrost da se preuzme rizik za Božje obećanje (05. 04. 2019.)
Ovaj tvoj brat bijaše mrtav i oživje - Mihael (28. 03. 2019.)
Ako se ne obratite, svi ćete slično propasti-Mihael (21. 03. 2019.)
“Budite složni i živite u miru” (15. 03. 2019.)
Dok se molio, izgled lica mu se izmijeni-Mihael (15. 03. 2019.)
Duh ga je vodio pustinjom, gdje bijaše iskušavan-Mihael (07. 03. 2019.)
»Doista, stvorenje sa svom žudnjom iščekuje ovo objavljenje sinova Božjih« (Rim 8, 19) (26. 02. 2019.)
Sedma i osma nedjelja kroz godinu Pepelnica – Mihael (22. 02. 2019.)
„‘Udovi smo jedni drugima’ (Ef 4, 25). Od social network comunities do ljudskih zajednica“ (19. 02. 2019.)
Blago vama, siromasi! Jao vama, bogataši! (15. 02. 2019.)
Komisija Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“ (14. 02. 2019.)
Oni ostaviše sve i pođoše za Njim-Mihael (07. 02. 2019.)
Pismo biskupa HBK patrijarhu SPC Irineju (06. 02. 2019.)
Isus, kao ni Ilija i Elizej, nije poslan Židovima-Mihael (31. 01. 2019.)
Savjest u svjetlu zakona ljubavi (26. 01. 2019.)
Danas se ispunilo ovo pismo-Mihael (25. 01. 2019.)
Priopćenje s XXI. zajedničkog zasjedanja HBK i BK BiH (22. 01. 2019.)
Isus učini prvo znamenje u Kani Galilejskoj-Mihael (17. 01. 2019.)
Blagdan krštenja Gospodinova - Mihael (10. 01. 2019.)
»Besplatno primiste, besplatno dajte!« (Mt 10, 8) (10. 01. 2019.)
“I riječ tijelom postade i nastani se među nama” (Iv 1, 14) (30. 12. 2018.)
Dobra politika je u službi mira (30. 12. 2018.)
Četvrta nedjelja došašća i Božić-Mihael (21. 12. 2018.)
Što nam je činiti? - Mihael (13. 12. 2018.)
Podijeli s onim koji nema (13. 12. 2018.)
Približuje se vaše otkupljenje - Mihael (06. 12. 2018.)
Sveti Nikola znak providnosti i učitelj dobrote (04. 12. 2018.)
Približuje se vaše otkupljenje - Mihael (29. 11. 2018.)
Ti kažeš: Ja jesam Kralj – Mihael (22. 11. 2018.)
Trideset i druga i trideset i treća nedjelja kroz godinu - Mihael (10. 11. 2018.)
Ljubi!...Ovo je prva zapovijed – Mihael (31. 10. 2018.)
Sinoda o mladima bila je dobra berba i obećava dobro vino (29. 10. 2018.)
Izjava Komisije »Iustitia et pax« Hrvatske biskupske konferencije (24. 10. 2018.)
Dvadeset i deveta i trideseta nedjelja kroz godinu; Svi Sveti – Mihael (19. 10. 2018.)
Priopćenje s 57. zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije (13. 10. 2018.)
“Duh solidarnosti u Europi” (17. 09. 2018.)
Poruka pape Franje za Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu 2018. (04. 09. 2018.)
Gdje je Bog velik, velik je i čovjek (23. 08. 2018.)
Poruka Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj povodom Svjetskog dana turizma 2018. (08. 08. 2018.)
Izjava Komisije »Iustitia et pax« Hrvatske biskupske konferencije (17. 07. 2018.)
Savjest – čuvar čovjekova dostojanstva i slobode (18. 06. 2018.)
Poruka Svetoga Oca Franje za 2. svjetski dan siromaha, 18. studenoga 2018. (17. 06. 2018.)
Poruka pape Franje za 60. međunarodno vojno hodočašće u Lourdes (09. 05. 2018.)
Propovijed varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, 8. svibnja 2018. u Krašiću (08. 05. 2018.)
Priopćenje Stalnog vijeća HBK (08. 05. 2018.)
Poruka biskupa Petanjka za Nedjelju turizma (08. 05. 2018.)
Poruka za Dan posvećenja klera 2018. (03. 05. 2018.)
Priopćenje Komisije „Iustitia et pax“ HBK o arbitražnom sporu s Republikom Slovenijom (02. 05. 2018.)
Gospodin nas i danas poziva (13. 04. 2018.)
Poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2018. (13. 04. 2018.)
Poziv biskupa BK BiH na molitvu krunice (30. 03. 2018.)
Poruka Svetoga Oca Franje za 33. Svjetski dan mladih (29. 03. 2018.)
Moći u Crkvi: Vjerodostojnost i čuvanje (15. 02. 2018.)
Da ne ohladni ljubav mnogih (usp. Mt 24,12) (14. 02. 2018.)
Poruka Svetog Oca Franje za korizmu 2018. (06. 02. 2018.)
Poruka pape Franje za 52. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (02. 02. 2018.)
Uzvišenost, ljepota i snaga majčinskoga odgoja (01. 02. 2018.)
Poruka pape Franje za 26. Svjetski dan bolesnika [11. veljače 2018.] (26. 01. 2018.)
Siromaštvo i zajedništvo (25. 01. 2018.)
Primiti, zaštiti, promicati i integrirati (15. 01. 2018.)
„ Dijete nam se rodilo, sin nam je darovan „ (06. 01. 2018.)
Poruka pape Franje za 55. Svjetski dan molitve za duhovna zvanja (07. 12. 2017.)
Poruka biskupa Josipa Mrzljaka uz Nedjelju Caritasa (06. 12. 2017.)
Poruka biskupa Ivice Petanjka pomorcima i ribarima za sv. Nikolu (05. 12. 2017.)
“Unutarcrkveni dijalog, suradnja i suodgovornost” (30. 11. 2017.)
“Migranti i izbjeglice - muškarci i žene u potrazi za mirom” (30. 11. 2017.)
Magnum principium (20. 09. 2017.)
Naše ljudsko dostojanstvo i dobrobit duboko su povezani s našom brigom za čitav stvoreni svijet (01. 09. 2017.)
Arhiva vijesti
Linkovi
broj 3.(82) - 2019.
broj 2.(81) - 2019.
broj 1.(80) - 2019.
broj 4.(79) - 2018.
broj 3.(78) - 2018.
broj 2.(77) - 2018.