Propovijedi i poruke

Svetkovina sv. Marka Križevčanina

Subota, 08. 09. 2018.

Homilija zagrebačkog pomoćnog biskupa Ivana Šaška
na svetkovinu sv. Marka Križevčanina, mučenika, zaštitnika bjelovarsko-križevačke biskupije,
u petak 7. rujna na Trgu J. J. Strossmayera u Križevcima

Mudr 3, 1-9; Ps 124(123) 2-5.7b-8; 1Pt 4, 12-19; Lk 9, 23-26

 

1. Odlazeći točno prije trideset godina na studij u Rim, znao sam da je iz ovoga našeg prigorskog kraja, nakon školovanja u Grazu, sličnim putem prošao i bogoslov Marko iz Križevaca, da bi četiri godine živio, učio, rastao u zvanju kao član Papinskoga zavoda 'Germanicum et Hungaricum', koji je postao i mojim rimskim domom.

Bilo je poticajno za nas koji smo dolazili iz Hrvatske pod komunističkom vlašću, susresti i osjetiti duhovnu povezanost s tada blaženim Markom Križevčaninom. Meni je bila draga pomisao da je on u svojim očima ponio slike istoga rodnog kraja, u svojim traženjima nosio čežnje oblikovane istim zavičajem, izražavane istim jezikom i duhom, istim nadama i vjerom. U molitvama, u susretima s likovnim prikazima, svečarski, prigodno ili usputno, bio je prisutan, zazivan, razmatran.

Osim toga, istim su nadahnućem bili nošeni i drugi pitomci, tisuće 'germaničara' iz cijele Europe, od kojih su neki postali novim uzorom predanosti Bogu, među kojima je nama najbliži i najdraži kardinal Alojzije Stepinac. Bila mi je dirljiva ta blizina, taj trag koji premošćuje stoljeća; svjedočanstvo koje izrasta jedno iz drugoga i dovodi do današnjega slavlja u kojemu se spajaju pogledi iz prošlosti i naša sadašnjost.

2. Sljedeće godine napunit će se točno četiri stoljeća od mučeništva svetoga Marka (1619.-2019.). Gotovo je neizbježno pitati se: Što je to vrijedno što se prenosi i pamti stoljećima?

Vidimo da se čak i događaji iz bliže prošlosti danas lako zamagle, činjenice iskrive i obescijene, a spomen zanemari. Jednako tako, nije teško pokazati da je Crkva ustrajna u čuvanju spomena te da je u njoj najdublje ukorijenjen spomen mučenika.

Sigurno bismo rado znali puno detalja, okolnosti i odnosa iz života svetoga Marka, ali nam je tijekom četiriju stoljeća predaje koja živi među vjernicima, u povezanosti s Božjom riječju i s našim životima, preneseno bitno. A što nam je rekla ta riječ na koju smo naviknuti svake godine, slušajući nešto tako protivno redovitomu mnijenju i teško shvatljivo suvremenosti koju živimo?

Zar ne zvuče kao tlapnja ili kao 'opijum' (kako su donedavno i kako još i danas neki nazivaju vjeru) riječi Knjige Mudrosti da su duše pravednika u Božjoj ruci, da ih se ne dotiče nikakva muka i da su oni u miru? Što je preduvjet da bi se razumjelo veličanje onih koji žive slušajući Boga, a ne slijede pravila zemaljskoga nadmetanja? Kako se radovati pogrdama zbog Kristova imena? Zašto se odreći sebe; izgubiti život? Nije li lakše odreći se Boga i svidjeti se ljudima?

3. Braćo i sestre, došli smo ponovno čuti odgovor Marka koji je rođen i odrastao na ovoj hrvatskoj grudi; koji je živio zemaljske dane baš tu, gdje je Bog i nama povjerio otajstvo života. Drago nam je povezati živote ljudi s događajima, mjesta na kojima su rasli, na kojima su učinili nešto lijepo, na kojima je ili očito ili jedva vidljivo ostao pečat njihove prisutnosti.

I dok je malo prije odzvanjala riječ Evanđelja u nama i među nama; dok je dopirala do raznih mjesta ovdje u Križevcima i puno dalje (nošena radijskim prijenosom), ne zaboravimo da je ta ista Božja riječ prožela život Marka Križevčanina, čujna i vidljiva u crkvi svetoga Križa, življena po redovnicima, tumačena u poukama duhovnika, učitelja i roditelja, nošena u srcima onih koji su branili domovinu od navale Turaka i koji su upravo u to vrijeme podizali obrambeni gradski zid, a nakon što je tursko nasilje (prije predesetak godina) razrušilo i spalilo križevački Gornji grad. U najranijim godinama Marko je ovdje osjetio prijetnju na obrambenoj crti, ali jednako tako i prvu pobjedu hrvatskih branitelja kod Siska 1593. S druge strane, živio je u doba snažnih previranja i lomova u Crkvi, praćenih političkim nemirima i sukobima.

U Marku je živjela i rasla ista riječ: Tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti. Nema koristi od posjedovanja cijeloga svijeta, bez pronalaska sebe u Bogu, bez susreta s vječnošću…

4. Upravo to, dragi vjernici, jest stvarna razdjelnica. Upravo to je ključ razumijevanja svega što danas slavimo i kao kršćani nastojimo živjeti. Bez vjere u dar besmrtnosti po Kristovu križu i uskrsnuću, ovo naše slavlje bila bi velika ispraznost; bez vjere u vječnost bilo bi to površno zavaravanje i duboka prijevara samih sebe. Ostali bismo tamo gdje ostaju one društvene manifestacije i – kako se običava reći – 'obilježavanja' koja ne računaju s vječnošću; štoviše, žele ju ukloniti. U kršćanskim slavljima ne obilježavamo mi, nego slavimo što smo mi obilježeni darom Isusa Krista; što nam je darovana vječnost.

Slušajući današnju Božju riječ u svjetlu vječnosti u kojemu je nadahnuta i pisana, sve postaje drukčijim i smislenim. Onima koji ne vjeruju u vječnost čini se da pravedni umiru uzalud i njihova smrt, njihovo trpljenje kao nesreća, ali pogled vjere vidi mir i radost, susreće nadu besmrtnosti. Ta mudrost jamči da će oni koji se uzdaju u Gospodina „spoznati istinu", steći milost i milosrđe.

Jednako je i s riječima apostola Petra. Samo s vjerom u vječnost, s vjerom da Duh Božji počiva u nama, prihvatljiva je riječ o radosti u patnjama, o klicanju u slavi. Ta vjera prihvaća Božju volju, jer zna da je u njegovim rukama i da on sve vodi prema dobru.

Evanđeoska riječ uistinu je ludost, ako nije prihvaćena vjerom u vječnost. Pa tko to još ima u nekome svojem životnom, gospodarskom, političkom programu istaknuto nošenje križa – danomice? Tko bi to u današnjoj društvenoj javnosti očekivao neke sljedbenike i uspjeh promičući zalaganje u žrtvi za bližnje, bez obećanja ugleda, koristi, utjecaja? Doduše, čuju su i takve riječi, ali one ostanu flatus vocis, kao nešto što je tek lijepo čuti u okviru sasvim drugih zakonitosti međusobnih odnosa.

5. Ali, Križevci, naša hrvatska kultura i ono što je ostalo vrijedno spomena, raslo je na kršćanskoj nesebičnosti, ukorijenjenoj u vjeri u vječnost. Svatko se u to može uvjeriti, upravo danas kada se neki metaforički, a neki stvarno trude tu jezgru iščupati iz hrvatskoga bića.

Velika je to pouka za nas. Povijest nas uči, a ovdje ju i da hoćemo ne možemo zanemariti, da je pouzdanje u Gospodina i odaziv Bogu donosio dragocjene plodove, a odmicanje od njega teškoće i nemir. Lako je vidljivo da darovanost čovjeka nasljedovanjem Isusa Krista i vjera u vječnost čini čudesna djela. Dar i vječnost – nosivi stupovi svjedočanstva svetih, na dobro čovjeka i svijeta. Njima se uvijek suprotstavlja sebičnost i navezanost na zemaljsko. To je donijelo najviše zla u Crkvi i u narodu.

U kršćanskome daru i vjeri u vječnost ne radi se o bijegu od svijeta i o nemaru za svijet. To jasno možemo vidjeti iz činjenice da su upravo najveći darovi dostojanstvu čovjeka proizišli iz kršćanske vjere u vječnost. Kršćanin voli svijet ljubavlju koja svijet vidi u povezanosti s vječnim. Kršćanska zauzetost za čovjeka i za prolazno proizlazi iz vjere da je Bog gospodar, da je Otac i mrtvima i živima te da te dvije stvarnosti nisu odvojene. Kad god ih je netko razdvojio, okrnjio je smisao otajstva života.

6. Mefisto u Goetheovu „Faustu" izgovara rečenicu koja sažima bit protivljenja Bogu: „Ich bin der Geist, der stets verneint!" (usp. Goethe, Faust, 1338-1344) „Ja sam duh koji trajno niječe; ja sam onaj koji sve poriče." Taj protivnik Boga od početka niječe postojanje; izgovara ne čovjeku i svijetu. I onda kada se čini da svojom primamljivošću zaslužuje povjerenje, nakana mu je razoriti ljepotu života s Bogom.

Kada je kršćanstvo u pitanju, danas se čuje izravan odgovor koji niječe kršćanske vrijednosti, a još je prisutniji neizravan odgovor koji u sebi sadrži „ali". Redovito se pojavljuje zaprjeka, u obliku sumnje, ubačenoga nemira koji otežava oduševljenost.

Tom malom riječju ali onemogućuje se razgovor, no jednako tako i povjerenje. To je onaj ali koji zapravo znači ne. Onaj tko uvijek i svemu govori ali, u biti niječe. „Ja sam duh koji trajno niječe." To nije jednoznačni odgovor koji vodi na stratišta, nego skriveni izražaj neslaganja, bez hrabrosti za otvoreno sučeljavanje i bez spremnosti za otvoreno suglasje. Mefisto dodaje: Sve što postoji tek je vrijedno da bude uništeno. Drugim riječima: ništa što postoji nije vrijedno.

Za Boga i njegov Duh sve je vrijedno da bude zaštićeno, brižno čuvano, jer iz njega dolazi i jer je on sve stvorio. Kao što čitamo u poslanici svetoga Pavla: „Sin Božji, Isus Krist, koga mi… vama navijestismo nije bio 'Da!' i 'Ne!', nego u njemu bijaše 'Da!'" (2Kor 2, 19)

7. Sveti Marko je ispovjedio tu vjeru i svoju riječ prihvaćanja čvrsto vezao uz Krista i Crkvu. Nama su itekako poznati odgovori koji su pomiješani s riječju: ali: Vjerujemo u Boga, ali, zar nema toliko razloga da sumnjamo u njegovo postojanje i u njegovu dobrotu; vjerujemo u Isusa Krista, ali nije li on ipak samo čovjek koji s našim današnjim životom nema puno veze; vjerujemo u Duha Svetoga i u Katoličku Crkvu, ali zar nije Crkva daleko od svetosti i vjerodostojnosti?

Ne čujemo li danas, braćo i sestre, u hrvatskome društvu rečenice poput sljedećih: Treba biti vjernik, ali za svaki slučaj ipak je dobro paziti da se ta vjera previše ne ističe. Kršćanstvo je dobro, to je naša povijest; pomoglo nam je kad nam je bilo teško, ali sada je drugo vrijeme, ali nije ga dobro ugrađivati u gospodarski, politički, kulturalni život, jer će nam prigovoriti da nismo moderni. Kršćanstvo ne uči ništa loše, ali nije dobro previše vjerskoga u odgoju i obrazovanju. Znamo da čovjek ne živi samo od rada, ali kako ćemo preživjeti ako ne radimo nedjeljom… Koliko pogubnih ali koji ne dopuštaju hrvatskomu čovjeku i društvu da živi radost i ljepotu dara i istine o vječnosti koja se nalazi duboko u nama!

Bez obzira kako bilo, postoje životni trenutci u kojima ne možemo odgovoriti s ali; postoje izazovi pred kojima se očekuje ne samo naša jasna riječ, nego životni stav; onaj, naime, koji zovemo vjerom, temeljnom odrednicom ljudskoga postojanja.

8. Slaveći svetoga Marka Križevčanina pred sobom imamo izniman primjer življene vjere, kršćanina sazdanoga od pouzdanja u Boga koje nije moglo poljuljati mnoštvo niječnih odgovora, mnoštvo ali njegovih progonitelja. Prema prikazima mučeništva čini se da su mu dali ponudu: Marko, tvoj zemaljski život imamo u svojim rukama, ali možeš se spasiti, ako prihvatiš ponude: odricanja, prihvaćanja položaja, bogatstva…

I danas je moguće svaku životnu stvarnost i trenutak provjeriti mjerom vječnosti i darovanosti, što postavlja određena pitanja: Mogu li riječi, odluke, ponašanja izdržati tu provjeru?

Kako izgleda obitelj, razgovori, odnosi između supružnika, roditelja i djece, kada ih se stavi pred vječnost? Kako izgledaju društveni odnosi, ciljevi, poslovi, kada ih se ne mjeri korišću koja brzo propadne, nego vječnošću koja ne stavlja u prvi plan umišljenost i oholost? Kako izgledaju zakoni, odredbe u koje je ugrađena vječnost? Jesu li naši zakoni takvi i misli li se uopće na to kada ih se prihvaća i njima daje svoj glas? Računaju li s istinom vječnosti programi odgoja i obrazovanja? Odiše li sadašnja hrvatska kultura dahom vječnosti koji joj je omogućio da izrazi najljepše; očituje li nadahnuće životom ili prihvaća veličanje umiranja s mnoštvom suptilnih ali koji se razlijevaju u porama svakidašnjice? Vječnost vrlo brzo otkrije tragove ideologija koje zatvaraju pogled i guše slobodu, ponajprije slobodu savjesti.

Jasno je da se ni na demografska pitanja ne može dobiti konačan odgovor bez prihvaćanja logike dara i bez pogleda prema vječnosti. Jednako je i s gospodarstvom koje se mora odlučiti na težnjom prema zemaljskomu probitku ili prema vrjednotama dara i vječnosti. Život koji polazi i završava u prolaznome ima svoj izražaj u sebičnosti, a onaj koji polazi od dara i vidi vječnost puninu nalazi u ljubavi, jer je ljubav satkana od dara i vječnosti.

Usudimo li se svjedočiti ili se stidimo Kristovih riječi i njega samoga, kada treba pitati o vječnosti i o darovanosti, kada treba skinuti krinku sa sebičnosti i prolaznoga probitka? Ako vjerujemo u vječnost s Kristom, ona će nam uvijek dati snagu toga dara.

Molimo svetoga Marka da svojim zagovorom rasprši naše sumnje; da odgovor da Bogu bude snažniji od tolikih ali koji se uvlače u naš život.

Ovdje u euharistiji Bog nam govori da nam je sve darovao. Nema više ničega što bi bilo veće. Nema snažnijega argumenta za nas. Božji Sin koji se predaje u smrt za nas, da nas ništa ne bi razdvojilo od Božje ljubavi. To je radosna vijest koju je živio svaki mučenik. I zbog toga je tako privlačna: jer je jednostavna i istinita, svakomu dostupna i oslobađajuća.

Naši su stari to prepoznali. I nama danas snagom vjere govore: ugradite u život svoje zajednice, svoga Grada ljepotu kršćanske kulture izrasle iz Božje ljubavi koji je u Sinu izrekao svoj da, i uveo nas u vječni život sa sobom.

Amen.

Arhiva propovijedi i poruka

2018: siječanj, veljača (4) , ožujak (4) , travanj (3) , svibanj (7) , lipanj (4) , srpanj, kolovoz (2) , rujan (11) , listopad (3) ,

2017: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj (4) , svibanj (7) , lipanj (2) , srpanj, kolovoz (1) , rujan (3) , listopad (1) , studeni, prosinac,

2016: siječanj, veljača (2) , ožujak (2) , travanj, svibanj (2) , lipanj, srpanj (1) , kolovoz (6) , rujan (1) , listopad (2) , studeni (5) , prosinac (1) ,

2015: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj (1) , kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2014: siječanj, veljača, ožujak, travanj (1) , svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2013: siječanj (1) , veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj (1) , lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2012: siječanj, veljača (1) , ožujak (1) , travanj, svibanj (2) , lipanj (1) , srpanj, kolovoz, rujan, listopad (2) , studeni, prosinac (2) ,

2011: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac (3) ,

2010: siječanj, veljača (1) , ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni (1) , prosinac,

2009: siječanj, veljača, ožujak (1) , travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac (1) ,

2008: studeni (1) , prosinac,

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Dvadeset i deveta i trideseta nedjelja kroz godinu; Svi Sveti – Mihael (19. 10. 2018.)

{image:1:medium}

Što imaš, prodaj i idi za mnom – Mihael (12. 10. 2018.)

{image:1:medium}

Što Bog združi, čovjek neka ne rastavlja-Mihael (04. 10. 2018.)

{image:1:medium}

Dvadeset i peta i Dvadeset i šesta nedjelja kroz godinu-Mihael (21. 09. 2018.)

{image:1:medium}

Ti si pomazanik - Krist…Sin čovječji treba da mnogo trpi - Mihael (13. 09. 2018.)

{image:1:medium}

Gluhima da je čuti, nijemima govoriti – Mihael (07. 09. 2018.)

{image:1:medium}

Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske-Mihael (30. 08. 2018.)

{image:1:medium}

Gdje je Bog velik, velik je i čovjek (23. 08. 2018.)

Poruka predsjednika Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskupa Đure Hranića na početku školske i katehetske godine 2018./2019., upućena 22. kolovoza svećenicima, redovnicima i redovnicama, katehetama i vjeroučiteljima, djeci, mladima i roditeljima.

Poruka Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj povodom Svjetskog dana turizma 2018. (08. 08. 2018.)

„Turizam i digitalna transformacija"

Osamnaesta, devetnaesta i dvadeseta nedjelja kroz godinu, Velika Gospa - Mihael (01. 08. 2018.)

{image:1:medium}

Razdijeli onima koji su posjedali koliko su god htjeli – Mihael (27. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Hajdete i vi u osamu i otpočinite malo – Mihael (19. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Izjava Komisije »Iustitia et pax« Hrvatske biskupske konferencije (17. 07. 2018.)

Izazovi migrantske krize u europskom prostoru

Poče ih slati – Mihael (12. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju – Mihael (05. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Dvanaesta i trinaesta nedjelja kroz godinu - Mihael (20. 06. 2018.)

{image:1:medium}

Savjest – čuvar čovjekova dostojanstva i slobode (18. 06. 2018.)

Izjava Komisije „Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije       

Poruka Svetoga Oca Franje za 2. svjetski dan siromaha, 18. studenoga 2018. (17. 06. 2018.)

„Jadnik vapi, a Gospodin ga čuje“

Deseta i jedanaesta nedjelja kroz godinu – Mihael (07. 06. 2018.)

{image:1:medium}

Deveta nedjelja kroz godinu i Presveto Srce Isusovo-Mihael (01. 06. 2018.)

{image:1:medium}

Presveto Trojstvo i Tijelovo - Mihael (25. 05. 2018.)

{image:1:medium}

Sedma vazmena nedjelja – Mihael (10. 05. 2018.)

{image:1:medium}

Poruka pape Franje za 60. međunarodno vojno hodočašće u Lourdes (09. 05. 2018.)

Svim nazočnim hodočasnicima i njihovim obiteljima, Sveti Otac iz sveg srca udjeljuje apostolski blagoslov.

Propovijed varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, 8. svibnja 2018. u Krašiću (08. 05. 2018.)

Povodom 120. obljetnice rođenja bl. kardinala Alojzija Stepinca

Priopćenje Stalnog vijeća HBK (08. 05. 2018.)

„Politička zajednica i Crkva, svaka na svome  osebujnom području, jedna o drugoj neovisne su i autonomne.“

Poruka biskupa Petanjka za Nedjelju turizma (08. 05. 2018.)

„Neka vas i sve vaše goste, u životu i radu, na odmoru i na putu, prati Božji blagoslov.“

 

Šesta vazmena nedjelja i Uzašašće - Mihael (03. 05. 2018.)

{image:1:medium}

Poruka za Dan posvećenja klera 2018. (03. 05. 2018.)

 

 

 

„Dragi svećenici, neka ljepota ovoga dana, posvećenog Srcu Isusovu, učini da u nama poraste želja za svetošću.“

Priopćenje Komisije „Iustitia et pax“ HBK o arbitražnom sporu s Republikom Slovenijom (02. 05. 2018.)

I priopćenje o održavanju usmene rasprave 2. svibnja 2018. o slovenskom zahtjevu za mišljenjem Europske komisije

Peta vazmena nedjelja - Mihael (25. 04. 2018.)

{image:1:medium}

Četvrta vazmena nedjelja – Mihael (19. 04. 2018.)

{image:1:medium}

Gospodin nas i danas poziva (13. 04. 2018.)

Poruka splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića, predsjednika Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja, za Nedjelju Dobrog Pastira - 2018.

Poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2018. (13. 04. 2018.)

{image:1:large}

Uskrsnuli Krist – nada naša

Treća vazmena nedjelja - Mihael (13. 04. 2018.)

{image:1:medium}

Poziv biskupa BK BiH na molitvu krunice (30. 03. 2018.)

Molimo i za sve ono čime će nas Bog obnoviti, ohrabriti i učiniti postojanima na našim korijenima da uvijek budemo prepoznatljivi kao kršćani.

Poruka Svetoga Oca Franje za 33. Svjetski dan mladih (29. 03. 2018.)

»Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga«(Lk 1, 30)

Druga vazmena nedjelja - Mihael (29. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Sveto vazmeno trodnevlje - Mihael (28. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Šesta korizmena nedjelja - Mihael (23. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Peta korizmena nedjelja - Mihael (13. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Četvrta korizmena nedjelja - Mihael (09. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Treća korizmena nedjelja - Mihael (01. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Druga korizmena nedjelja - Mihael (22. 02. 2018.)

{image:1:medium}

Prva korizmena nedjelja - Mihael (16. 02. 2018.)

{image:1:medium}

Moći u Crkvi: Vjerodostojnost i čuvanje (15. 02. 2018.)

Uputa Kongregacije za kauze svetih

Da ne ohladni ljubav mnogih (usp. Mt 24,12) (14. 02. 2018.)

Korizmena poslanica biskupa Josipa Mrzljaka uz „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“, 26.02. – 04.03. 2018. godine

Poruka Svetog Oca Franje za korizmu 2018. (06. 02. 2018.)

»Razmahat će se bezakonje i ohladnjeti ljubav mnogih« (Mt 24, 12)

Poruka pape Franje za 52. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (02. 02. 2018.)

"Istina će vas osloboditi" (Iv 8, 32)

Uzvišenost, ljepota i snaga majčinskoga odgoja (01. 02. 2018.)

Poruka biskupa Mate Uzinića , predsjednika Vijeća HBK za život i obitelj, uoči Dana života 2018.(prva nedjelja u veljači).

Poruka pape Franje za 26. Svjetski dan bolesnika [11. veljače 2018.] (26. 01. 2018.)

""Evo ti sina!... Evo ti majke!" I od toga časa uze je učenik k sebi" (Iv 19, 26-27).

Siromaštvo i zajedništvo (25. 01. 2018.)

Poruka prigodom Dana posvećenog života 2018.

Primiti, zaštiti, promicati i integrirati (15. 01. 2018.)

Pismo biskupa Pere Sudara, predsjednika Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu, u povodu Svjetskog dana selilaca i izbjeglica

„ Dijete nam se rodilo, sin nam je darovan „ (06. 01. 2018.)

Božićna poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana

Poruka pape Franje za 55. Svjetski dan molitve za duhovna zvanja (07. 12. 2017.)

  Slušati, razlučivati, živjeti Gospodinov poziv

22. travnja 2018.

Poruka biskupa Josipa Mrzljaka uz Nedjelju Caritasa (06. 12. 2017.)

.

Poruka biskupa Ivice Petanjka pomorcima i ribarima za sv. Nikolu (05. 12. 2017.)

“Unutarcrkveni dijalog, suradnja i suodgovornost” (30. 11. 2017.)

Program 58. teološko-pastoralnog tjedna; Zagreb, 23. do 25. siječnja 2018.

 

“Migranti i izbjeglice - muškarci i žene u potrazi za mirom” (30. 11. 2017.)

Poruka svetoga oca Franje za 51.  Svjetski dan mira 1. siječnja 2018.

Magnum principium (20. 09. 2017.)

Apostolsko pismo u obliku motu propria vrhovnog svećenika Franje kojim se unose promjene u kan. 838 Zakonika kanonskog prava

Naše ljudsko dostojanstvo i dobrobit duboko su povezani s našom brigom za čitav stvoreni svijet (01. 09. 2017.)

Zajednička poruka pape Franje i ekumenskog patrijarha Bartolomeja prigodom proslave III. Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenom svijetu, 1. rujna 2017.

Škola i vjeronauk pred izazovom obrazovne reforme (01. 09. 2017.)

Poruka predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku školske i katehetske godine 2017./2018.

Primiti, zaštititi, promicati i integrirati migrante i izbjeglice (23. 08. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2018. (14. siječnja 2018.)

Okružno pismo biskupima o kruhu i vinu za euharistiju (18. 07. 2017.)

Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu

Ne ljubimo riječima, već djelima (26. 06. 2017.)

Papina poruka za 1. svjetski dan siromašnih, 19. studenoga 2017.

Misija u srcu kršćanske vjere (16. 06. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski misijski dan 2017. (22. listopada)

Zajednička Izjava komisija „Iustitia et pax” BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije (08. 05. 2017.)

Izjava komisija „Iustitia et pax" BK BiH, HBK i SŠK

Poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2017. (16. 04. 2017.)

Zagreb, Veliki ponedjeljak 2017.

“Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1, 49) (31. 03. 2017.)

Papina poruka za 32. svjetski dan mladih (9. travnja 2017.)

Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini (03. 03. 2017.)

Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka

Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu (22. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (28. svibnja 2017.)

Božja riječ je dar. Drugi su dar (08. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za korizmu 2017.

“Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi” (Tit 2, 11). (19. 12. 2016.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana

U misiji pod vodstvom Duha (09. 12. 2016.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan molitve za duhovna zvanja 2017. (7. svibnja )

Ad resurgendum cum Christo (Da bi se suuskrslo s Kristom) (25. 10. 2016.)

Naputak Kongregacije za nauk vjere o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja

Arhiva vijesti

Linkovi

Događanja

Nedjeljne svete mise u kapeli Vojnog ordinarijata

Svake nedjelje u 10 sati 

Novi naslovi arhiva

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 3. (78) - 2018.broj 3.(78) - 2018.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 2.(77) - 2018.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 1.(76) - 2018.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 4. (75) - 2017.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 3. (74) - 2017.

više...

Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 2. (73) - 2017.

više...