Povijest Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj

Sveta Stolica i Republika Hrvatska su, nakon uspješno završenih pregovora, 19. prosinca 1996. godine u Zagrebu potpisale Ugovor o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika Oružanih snaga i Redarstvenih službi Republike Hrvatske. Sveta Stolica je poslije razmjene ratifikacijskih instrumenata 9. travnja 1997. godine u Vatikanu dekretom Qui Successimus Zbora za biskupe od 25. travnja 1997. godine osnovala Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj. Dopisom Apostolske nuncijature u Hrvatskoj od 20. ožujka 1998. obaviješten je mons. Juraj Jezerinac da od 7. ožujka te godine više ne nosi naslov naslovnog biskupa Strumice nego “Vescovo Ordinario Militare per la Croazia”, a dekretom Omnium Ecclesiarum sollicitudine Zbora za biskupe, od 22. rujna 1998. godine, odobren je Statut Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj. Istodobno je Vojni ordinarijat Zboru za biskupe prikazao Pravilnik o ustrojstvu i djelovanju Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj, koji je potpisan u Zagrebu 3. prosinca 1998. godine od predsjednika HBK i ministara MORH-a i MUP-a. A 4. prosinca u Ministarstvu obrane potpisan je dokument Ustroj Vojnog ordinarijata za MORH. Isti takav dokument za MUP potpisan je u Ministarstvu unutarnjih poslova 13. prosinca 1999. Tim dokumentima Vojni ordinarijat u RH ispunio je sve uvjete za svoje osamostaljenje u kabinetima ministara obrane i unutarnjih poslova.

Temeljem dokumenata Vojnog ordinarijata Vojnu biskupiju u RH sačinjavaju:

a) vojnici i pripadnici redarstvenih službi te druge osobe stalno zaposlene u oružanim snagama i redarstvenim službama Republike Hrvatske;

b) članovi njihovih obitelji, tj. bračni drugovi i njihova djeca, pa i ona koja su punoljetna ako žive s roditeljima u istom domu, kao njihova rodbina i ostale osobe koje s njima dijele isto prebivalište;

c) kadeti vojnih škola i škola redarstvenih službi, kao i oni koji obavljaju službu u vojnim ustanovama ili ustanovama redarstvenih službi;

d) svi vjernici, muškarci i žene pa bili i članovi neke redovničke ustanove, koji stalno obavljaju službu koju im je povjerio Vojni ordinarij ili im je za nju dao svoju suglasnost.

Ipak, povijesno gledajući, briga Crkve za vojnike i policajce na području Republike Hrvatske započela je daleko prije potpisivanja navedenoga Ugovora o dušobrižništvu katoličkih vjernika između Svete stolice i Vlade Republike Hrvatske. Već 24. rujna 1991., u početku agresije na Republiku Hrvatsku, predsjednik Republike upućuje Predsjedniku biskupske konferencije zamolbu da bi se pobrinuo za duhovnu skrb branitelja koji su u tim danima kao dragovoljci s krunicom u ruci odlazili na prvu crtu braniti Domovinu. Te godine, 7. listopada, Predsjednik biskupske konferencije odgovara da su “hrvatski biskupi zaključili da se imenuje Ravnateljem dušobrižništva vojnika u Republici Hrvatskoj pomoćni biskup zagrebački mons. Juraj Jezerinac”. Za sada imamo saznanja da je u vrijeme Domovinskog rata 1991.-1995. oko 160 svećenika bilo uključeno u pastoral branitelja.

Odmah po uspostavi Vojnog ordinarijata, s ustoličenjem Vojnog ordinarija na vojno-redarstvenom hodočašću u Mariji Bistrici u listopadu 1997. te imenovanjem generalnog vikara u listopadu 1997. godine, započeti su intenzivni posjeti ustrojbenim cjelinama hrvatske vojske i redarstvenih snaga, čime se, među ostalim, kroz razgovor nastojalo uočiti kakav profil svećenika očekuje hrvatska vojska i policija. Paralelno s time započeti su razgovori s nad/biskupima i provincijalima o njihovoj spremnosti da stave na raspolaganje dovoljan broj svećenika za pastoralni rad Vojnog ordinarijata. Zahvalni smo na spremnosti svim nad/biskupima i provincijalima koji su ponudili svoje svećenike za naš pastoralni rad. U veljači (upravo 10. veljače, na dan preminuća tada Sl. Božjeg Alojzija Stepinca) 1998. godine izdani su prvi dekreti o osnutku vojno-redarstvenih kapelanija te imenovani prvi vojni kapelani. Kapelanije su započele s radom 1. ožujka te godine. Tada je već bio dogovoren broj kapelanija - 24 za HV i 2 za redarstvene snage - te da će svaka kapelanija imati pomoćnika vojnog kapelana - diplomiranog teologa. Također, temeljem članka 4. t. 4 Ugovora, u nekim ustrojbenim cjelinama postavljeni su kapelani na skraćeno radno vrijeme.

Prezbitersko vijeće i Vijeće savjetnika osnovano je u ožujku 1999. godine, a statuti tih vijeća su odobreni. Prezbitersko vijeće ima 11 članova. Od toga svećenici biraju, raspoređeni po okruzima, svoja četiri predstavnika, biskup - Vojni ordinarij slobodno imenuje četiri člana a tri člana su članovi Prezbiterskog vijeća po službi koju obavljaju: generalni vikar, vikar za pastoral i kancelar. Vijeće savjetnika od šest svećenika - članova Prezbiterskog vijeća - imenuje slobodno Vojni ordinarij.

Za svećenike se priređuju seminari koje organizira Vojni ordinarijat četiri puta godišnje te zajedničke duhovne vježbe, a kapelani ujedno sudjeluju i na međunarodnim seminarima koji su predviđeni za vojne dušobrižnike. Odaziv na te susrete je potpun.

Povezanost Vojnog ordinarijata RH s drugim vojnim ordinarijatima u svijetu (ima ih 37) ostvaruje se osobnim kontaktima i posjetima Vojnog biskupa i generalnog vikara inozemstvu, ili po posjetima predstavnika stranih vojnih ordinarijata našem Vojnom ordinarijatu. Osobito dobre odnose imamo s francuskim, njemačkim, talijanskim, austrijskim, poljskim, mađarskim i američkim vojnim ordinarijatima. A one države koje još nisu ostvarile ugovor sa Svetom Stolicom te se nadaju uspostavi svojega vojnog ordinarijata pozivaju nas i mole za savjet kako da ostvare trajnu duhovnu skrb u svojim oružanim snagama.

U svim kapelanijama održavaju se redovite pouke za uvođenje odraslih u kršćanstvo. Postupak je takav da svaki koji to zaželi upućuje pismenu zamolbu, koja se zajedno s dopisom dostavlja Vojnom ordinarijatu koji otpisom daje dopuštenje da započne katekumenat koji traje najmanje godinu dana. Također se u kapelanijama obavljaju redovite kateheze za vojnike i redarstvenike. Od kada je Hrvatska vojska započela sudjelovati u mirovnim misijama po svijetu vojni kapelani sudjeluju u pripremama vojnika za tu djelatnost. Od listopada 2006. godine u misiji ISAF u Afganistanu sudjeluje i vojni kapelan.

Radi boljeg uvođenja u duhovni život vojnika i časnika organiziraju se za njih duhovne vježbe, koje traju tri dana. Velik je broj sudionika na tim duhovnim vježbama. Prve su održane za časnike HRZ i PZO 21. ožujka 1999. godine u Puli i od tada se odvijaju svake godine u proljetnom i jesenskom turnusu. U deset godina obavilo je duhovne vježbe više od 7000 naših vjernika: generala - admirala, visokih časnika, časnika, dočasnika, vojnika, policajaca i državnih službenika.

Jedno od važnijih sredstava u pastorizaciji hrvatske vojske i redarstvenih snaga jest pastoral hodočašća. Ona se obavljaju na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Na regionalnoj razini hodočasti se u poznata marijanska svetišta. Na nacionalnoj razini već 14 godina hrvatska vojska i policija hodočaste svake godine na prvu nedjelju u listopadu u nacionalno svetište u Mariju Bistricu. Tu se oko svojega biskupa te drugih biskupa i svećenika okuplja veliki broj vojnika i redarstvenika te djelatnika obaju Ministarstava. Hrvatska vojska i policija dosad je već 15 puta sudjelovala također na Međunarodnom vojnom hodočašću u Lurdu, koje se upriličuje redovito u svibnju. Prvi put je 1993. godine krenula skupina od 24 branitelja, koji su požli na hodočašće sa prve crte bojišnice. Danas taj prelazi 1800 hodočasnika godišnje. Zato se u ovoj godini slavlja s radošću pripremamo za 15. hodočašće u Mariju Bistricu. Pastoral hodočašća ima svoj sadržaj prije hodočašća, za vrijeme njegova trajanja i poslije hodočašća. Prije hodočašća održavaju se kateheze u svezi s hodočašćem. Za vrijeme hodočašća slavljenjem sakramenta pomirenja i sv. Mise nastoji se što dublje doživjeti stvarnost vjere. Poslije hodočašća kroz katehezu i život u zajednici nastoji se živjeti od hodočašća.

Sveti Zbor za bogoštovlje i disciplinu sakramenata svojim je otpisom od 9. ožujka 2000. javio da je Sveta Stolica Blaženu Djevicu Mariju - Gospu Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta odredila za zaštitnicu Vojne biskupije u Hrvatskoj i da će se svake godine 5. kolovoza slaviti kao svetkovina na cijelom području Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj.

Već od osnutka Vojnog ordinarijata intenzivno se radilo na pripremama za gradnju sjedišta Vojnog ordinarijata. Kamen ugaoni postavljen je 23. travnja 1999. godine. Izgradnja zgrade se otegla pa je blagoslov sjedišta Ordinarijata na zagrebačkom Ksaveru obavljen tek 5. kolovoza 2003. Svečanu sv. Misu, u koncelebraciji s gotovo svim hrvatskim nad/biskupima, te obred blagoslova zgrade predvodio je tajnik Kongregacije za biskupe mons. Francesco Monterisi, a u njegovoj pratnji bio je mons. Martin Vidović, sadašnji nuncij u Republici Bjelorusiji. S blagoslovom zgrade završilo je privremeno razdoblje rada Vojnog ordinarijata, u kojem su uredi bili smješteni u vojarni ” Vukovarskih branitelja” na Črnomercu u Zagrebu. Prigodom blagoslova zgrade postavljen je u perivoju Vojnog ordinarijata spomenik papi Ivanu Pavlu II. Kapela u sjedištu Ordinarijata dovršena je tek godinu dana poslije, a uređena je umjetničkim radovima akademskog kipara Kuzme Kovačića i akademskog slikara Josipa Botterija-Dinija. Svečanost posvete oltara i blagoslova kapele bila je 10. lipnja 2004. na svetkovinu Tijelova.

U kapelanijama se grade crkve-kapele ili se postojeći prostori prilagođuju u bogoslužne. Neke kapelanije dobivaju prava mala arhitektonska remek-djela, gdje se okupljaju vojnici i policajci.

Caritas Vojnog ordinarijata otac biskup osnovao je 19. ožujka 2002.

Nastupom preustroja HV i Vojni je ordinarijat doživio preustroj smanjenjem broja kapelanija od 29 na 22.

Među značajne datume za Vojni ordinarijat spada i 5. kolovoza 2006. godine, kad su prigodom proslave dana Vojne biskupije postavljeni u perivoju Ordinarijata kipovi Bi. Alojzija Stepinca i Franje kardinala Kuharica. Otvorena je istoga dana i galerija sa stalnim postavom klasika naivnog slikarstva Mije Kovačića. U sjedištu Ordinarijata obličen je također galerijski prostor u kojem se nekoliko puta godišnje izlažu djela hrvatskih renomiranih umjetnika.

Vojni ordinarijat polaže veliku nadu u rad i kršćansko svjedočenje Kristovih vjernika laika. Pri Vojnom ordinarijatu postoji Odjel Ministarstva obrane za potporu Vojnom ordinarijatu, a Ministarstvo unutarnjih poslova ima Odjela za suradnju s Vojnim ordinarijatom. Ujedno Vojni biskup i generalni vikar susreću se s najodgovornijima u Ministarstvima, koji svesrdno pomažu da se što bolje može organizirati pastoral za vojnike i redarstvenike. U tom je smislu, kako je već rečeno, predviđeno i postupno se ostvaruje da svakom vojnom kapelanu bude pomoćnik jedan časnik - laik koji je završio studij teologije, kojega postavlja ministarstvo uz dekret Vojnog ordinarija.

Vojni ordinarijat je uvjeren da svojim pozitivnim radom, uz druge važne čimbenike Hrvatske vojske i policije, može također pomoći smanjenju teških poroka našeg vremena kao što su droga, alkohol i druge ovisnosti.

Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj razmjerno je mlada biskupija, koja ima tek deset godina. Vojna je biskupija na našem području još uvijek jedna velika novost te je otvorena svim pozitivnim prijedlozima, ali i svjesna posebnosti uljudbe i povijesti hrvatskog naroda te zna da ne treba nikoga oponašati već da, stalno osluškujući i promatrajući kako to drugi rade, može ponosno kročiti svojim putem, koji već pokazuje razloge nade.

Vojni ordinarijat temelji svoj rad na sljedećim dokumentima:

  1. Kanonsko pravo (CIC)
  2. Ugovor o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske
  3. Statut Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj
  4. Pravilnik o ustrojstvu i djelovanju Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj
  5. Apostolska konstitucija pape Ivana Pavla II. o duhovnoj skrbi za vojnike “Spirituali militum curae”
  6. Pravilnik o unutarnjem redu MORH-a - Vojni ordinarijat
  7. Posebni dio Pravilnika o ustrojstvu i djelovanju Vojnog ordinarijata u RH za Ministarstvo unutarnjih poslova.

Mons. Josip Šantić, generalni vikar

Iz "Obavijesti" Vojnog ordinarijata, broj 15, listopad 2003., posebno izdanje:

Otvaranje zgrade Vojnog ordinarijata 5. kolovoza 2003.

Uvod

Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj osnovan je od Svete Stolice radi duhovne skrbi za katolike u vojno-redarstvenim snagama. Njegov hod započeo je 1997. godine - 25. travnja osnivanjem i 3. listopada ustoličenjem vojnoga biskupa. Kroz to vrijeme vojni su svećenici zajedno sa svojim biskupom nastojali u svome radu učiniti maksimum, što se reflektiralo u prihvaćanju njihovih dobrih ideja, kao npr. kateheza, duhovnih vježbi itd.

Ono što se osjećalo kao manjak bilo je nepostojanje mjesta za susretanja i okupljanja vjernika i svećenika oko svoga biskupa. Upravo zato zgrada, sjedište Vojnoga ordinarijata, došla je kao dar da bi se crkvenost Vojne biskupije mogla još bolje očitovati. Jer sada svećenici i vjernici hrvatske Vojne biskupije znaju gdje im je dom, gdje im je kuća. Već prvi dani poslije otvorenja i blagoslova zgrade potvrdili su istinitost te tvrdnje.

Ovim posebnim, svečanim izdanjem službenoga glasila Vojnog ordinarijata u RH htjeli bismo zahvaliti svima onima, znanima i neznanima, koji su dali svoj doprinos da se omogući još dublje zajedništvo Vojne biskupije te svima onima koji su pridonijeli izgradnji i dovršetku zgrade Vojnog ordinarijata.

Posebno smo pak zahvalni izaslanstvu Svete Stolice na čelu s mons. Francescom Monterisijem, tajnikom Zbora za biskupe, kao i svim biskupima i svećenicima koji su uveličali naše slavlje. Posebna hvala ide i načelniku GS OS RH generalu zbora Josipu Luciću, izaslaniku ministrice obrane, te ravnatelju policije Ranku Ostojiću, izaslaniku ministra unutarnjih poslova, što su svojim govorima pokazali i potvrdili da su oba Ministarstva na istoj razini razmišljanja o poslanju Vojnog ordinarijata u vojno-redarstvenim snagama RH.

Ovim posebnim brojem našega glasila također želimo slikom i riječju onima koji nisu mogli biti nazočni prikazati bar dio radosti koju su doživjeli sudionici toga velikog događaja. A onima koji su u slavlju sudjelovali, vjerujemo, ovo može biti krasna uspomena na te divne trenutke.

Ovaj svečani broj Obavijesti ujedno želi biti dokument sadašnjosti koja ulazi u povijest, a od koje će djelatnici Vojnog ordinarijata i vjernici Vojne biskupije živjeti u budućnosti i za budućnost. Još jednom svima iskreno zahvaljujemo uvjereni da će svi oni koji su pridonijeli ostvarenju ovoga djela biti ponosni u svojemu životu radi djela koje su učinili.

Mons. Josip Šantić
generalni vikar

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Okružno pismo biskupima o kruhu i vinu za euharistiju (18. 07. 2017.)

Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu

Ne ljubimo riječima, već djelima (26. 06. 2017.)

Papina poruka za 1. svjetski dan siromašnih, 19. studenoga 2017.

Misija u srcu kršćanske vjere (16. 06. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski misijski dan 2017. (22. listopada)

Zajednička Izjava komisija „Iustitia et pax” BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije (08. 05. 2017.)

Izjava komisija „Iustitia et pax" BK BiH, HBK i SŠK

Poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2017. (16. 04. 2017.)

Zagreb, Veliki ponedjeljak 2017.

“Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1, 49) (31. 03. 2017.)

Papina poruka za 32. svjetski dan mladih (9. travnja 2017.)

Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini (03. 03. 2017.)

Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka

Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu (22. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (28. svibnja 2017.)

Božja riječ je dar. Drugi su dar (08. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za korizmu 2017.

“Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi” (Tit 2, 11). (19. 12. 2016.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana

U misiji pod vodstvom Duha (09. 12. 2016.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan molitve za duhovna zvanja 2017. (7. svibnja )

Ad resurgendum cum Christo (Da bi se suuskrslo s Kristom) (25. 10. 2016.)

Naputak Kongregacije za nauk vjere o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja

Arhiva vijesti

Linkovi