Vijesti

Biskup Jezerinac predvodio misno slavlje u Skopaljskoj Gračanici

Utorak, 01. 07. 2014.

Župa Skopaljska Gračanica, proslavila je patron Srce Marijina 28. lipnja sv. misom u 11 koju je predvodio vojni biskup Juraj Jezerinac u koncelebraciji šesnaest svećenika. Na početku je župnik don Tadija Ivoš pozdravio vjernike iz Skopaljske doline koji su ispunili župnu Crkvu da i naglasio da ga raduje da su došli da mole zaštitu i zagovor Srca Marijina, jer ova Skopaljska dolina je jedno veliko srce. Uputio je pozdrav svećenicima bugojanskog dekanata na čelu s dekanom mons. Markom Tomićem. Zatim je izrekao dobrodošlicu biskupu naglasivši da je svjetionik ne samo Crkve nego i svega Hrvatskoga naroda i cijele Domovine.

Prije svete mise biskup je pozdravljajući vjernike zahvalio župniku na pozivu i kardinalu Vinku Puljiću na otvorenosti srca da predvodi misno slavlje. Zatim je rekao da u majčinskoj blizini dijete se osjeća sigurnim, te da smo tako i mi kao vjernička zajednica izabrali Blaženu Djevicu Mariju da nam bude majkom i zaštitnica u našem životu.

Na kraju sv. mise župnik je zahvalio predvoditelju i rekao, kako mu neće reći s Bogom, jer je s Njime i došao, nego doviđenja i da nam dođe opet. Što je narod pozdravio pljeskom. Nakon objeda sa svećenicima na poziv župnika iz Bistrice don Mate Križanca biskup je posjetio crkvu sv. Terezije od Djeteta Isusa, zatim na poziv župnika fra Vinka Markovića crkvu Uznesenja BDM u Uskoplju, te na poziv župnika fra Zorana Tadića crkvu sv. Ante u Bugojnu. Biskup je ostao zadivljen vjerom naroda Skopaljske doline.
 

Homilija biskupa Jezerinca

Draga braćo svećenici, dragi očevi i majke, dragi mladi i draga djeco! Jučer smo slavili svetkovinu Presvetog Srca Isusova, a danas slavimo blagdan Srca Marijina koja je patron vaše župe. Isus Krist je neodjeljiv od svoje majke Marije. Zato je lijepo što je majka Crkva odredila da se uz svetkovinu Srca Isusova slavi i blagdan Srca Marijina.

Srce Marijino prvi puta se spominje u Sv. Pismu kad je starac Šimun rekao Mariji kako će mač boli probosti njezino srce. I doista se to dogodilo na samom početku Isusovog rođenja, kad je bježala u Egipat s Josipom da spasi Isusa iz Herodove ruke. Vrhunac boli bio je kad je stajala pod križem Isusovim.

Godine l855. ustanovljen je blagdan Srca Marijina za cijelu katoličku Crkvu, a sveti papa Ivan Pavao II. godine l996. uveo je taj blagdan kao obvezatan. Dobro je prisjetiti se nekih događaja koji su dali posebni pečat ovom Marijinom blagdanu. Svakako, nezaobilazni je događaj Marijinog ukazanja u Fatimi godine l917. kad se Marija ukazala djeci Franji, Jacinti i Luciji.

Marija se ponovno ukazala 1925. godine s Bezgrešnim srcem, tražeći pobožnost njezinom Srcu. Marija je pozvala djecu da mole krunicu, da obavljaju pobožnost prvih subota u mjesecu, primajući pričest. Papa je potaknuo tu pobožnost uvjeren da će se na taj način moći Crkva oduprijeti bezboštvu koje je sve više nadiralo, i pripremiti put prema miru. Marija je razgovarala s djecom o velikim događajima 20. stoljeća. Govorila je o miru i ratovima. I ona je jasno rekla da su grijesi svijeta uzrok nesreća, da su ratovi posljedica grijeha.

Braćo i sestre! Najodgovorniji ljude govore da se čovječanstvo nalazi u velikim opasnostima, ali nikako ne nalaze put prema rješenju i put prema miru (usp. Rim 3,17). Zašto ne nalaze put? Apostol Pavao odgovara na to pitanje: „Nema straha Božjeg pred njihovim očima“ (Rim 3, 17). Strah Božji je jedan od darova Duha Svetoga. Imati strah Božji znači bojati se da ne uvrijedimo Boga, jer je On ljubav. I zato je takav strah blagoslovljen. On pretpostavlja vjeru u Boga Isusa Krista. Dag Hammasskjold, neporočan i čestit tajnik Ujedinjenih naroda, jednom je rekao: „Istina je. Kada čovjek prestane vjerovati u raj, zemlju pretvara u pakao“. Mi smo toga svjedoci.

Braćo i sestre! Najveće dobro za čovjeka i za čovječanstvo je mir. Problem je što čovjek u svojoj oholosti želi odbaciti Boga iz svoga života. Štoviše, niječe čak i grijeh. Ljudi govore da grijeha nema. S druge strane svjedoci smo koliko upravo grijeh razara društvo i obitelj.

Da bismo se mogli othrvati grijehu Isus Krist nam je uoči svoje smrti dao svoju Majku, da nam bude zagovornicom i pomoćnicom u borbi protiv zla. Svjedok te Oporuke bio je sv. Ivan koji je zapisao: „Kad Isus vidje majku i kraj nje učenika kojega je ljubio, reče majci: „Ženo! Evo ti sina!“ Zatim reče učeniku; „Evo ti majke!“… I od toga časa uze je učenik k sebi“: (Iv 19, 26-27). U tom je trenutku postala i Majka Crkve.

Hrvati su početkom 7 stoljeća prihvatili Isusa Krista i njegovu majku za svoju majku. O tome postoje brojni dokumenti. Marija je Majka Crkve i svakog pojedinog člana, koji je krštenjem ušao u Kristovu Crkvu. I Marija je od prvih početaka sudjelovala u životu Crkve, kao i Crkve u hrvatskom narodu, kao duhovna majka. I mi smo to osjetili kao narod i zato smo je nazvali „Najvjernijom Odvjetnicom i zagovornicom; „Dušom duše Hrvatske“. Marija se tijekom povijesti ukazivala pojedinim osobama tako da Ona predstavlja otvorena vrata prema Bogu, kako kaže papa Benedikt XVI.

Najočitiji primjer njezinog ukazanja bilo je ukazanje Luciji u Fatimi, kad je preko nje pozvala vjernike da časte njezino Bezgrešno Srce. Ta će se pobožnost još više razviti nakon ukazanja Srca Isusovog Sv. Mariji Alacouque. Ona je napisala „Čini mi se da nema kraćeg puta da dospijemo do savršenstva i da nema sigurnijeg sredstva za spasenje, nego li je posveta Božjem Srcu.“ Papa Leon XIII. posvetio je cijelu Crkvu Srcu Isusovom, a Pijo XII. Marijinom Bezgrešnom Srcu.

Papa Ivan Pavao II takvu je posvetu izvršio l984. i 2000. godine. Nije to bio neki čin iz nekog običaja, samo da se nešto učini, nego je to bila i stvarna odluka tada katoličkog svijeta da svoj život još više usmjere prema Srcu Kristovom i Srcu Isusove majke Marije, a to znači da odgovornije žele živjeti svoju vjeru. Te su posvete imale uvijek velike učinke na duhovnom području.

U čemu se sastoji posveta Srcu Marijinom?

  • Posvetiti se Marijinom Srcu znači svjesno je prihvatiti za svoju duhovnu majku i zaštitnicu.
  • Posvetiti se Marijinom Srcu znači staviti se pod Njezinu zaštitu.
  • Posvetiti se Marijinom Srcu znači predati se Njezinom vodstvu.
  • Posvetiti se Njezinom Srcu znači slijediti Njezin primjer savršena života, jer je Ona bila najsavršenija Isusova učenica i vjerna slušateljica, razmišljajući o svakoj Njegovoj riječi.
  • Posvetiti se Srcu Marijinom znači živjeti duhom vjere, ljubavi, poniznosti, poslušnosti.
  • Posvetiti se Srcu Isusovom znači boriti se protiv svakoga pa i najmanjega grijeha.
  • Posvetiti se Marijinom Srcu znači biti Marijinim suradnikom da poput Nje, molitvom i žrtvom, doprinesemo spasenju svijeta.

Stoga će Marijin štovatelj biti i vjerni molitelj, slušatelj ne samo Riječi Božje nego i primatelj sakramenata, posebno svete ispovijedi i svete Pričesti, uvjeren u njihovu snagu u borbi protiv grijeha.

Braćo i sestre, dragi štovatelji Bezgrešnog Srca Marijina! U današnji Marijin blagdan uvode nas i današnja čitanja. Prvo čitanje govori o Juditi, koja je simbol Blažene Djevice Marije. Kao što je Judita spasila svoj narod tako je i Marija postala suradnicom spasenja, koje nam je donio Isus Krist. „Stoga trebamo dovijeka zahvaljivat našoj nebeskoj Juditi, Majci Božjoj, što je pobijedila Sotonu“, poručuje blaženi Stepinac. Kao što je Judita bila žena vjere tako je i Marija, zahvaljujući vjeri, sudjelovala u spasenju ljudskoga roda.

Današnje evanđelje spominje ženu, koja je, slušajući Isusa kako govori, uskliknula: "Blažena utroba koja te je nosila i prsi koje si sisao". Žena je bila očito ponesena osjećajem i željom da ima takvoga sina. Dok se žena zaustavlja na onom što je ljudsko, Isus usmjerava na duhovno, evanđeosko, božansko: "Još blaženiji oni koji slušaju riječ Božju i čuvaju je". Marija je prva vjernica i Isusova učenica. Ona je radosno prihvatila Božju riječ, kad je rekla: "Neka mi bude po Tvojoj Riječi“. „Čitanje evanđelja je put prema vjeri, prema Isusu Kristu. Ono uvijek prelazi u molitvu, rekao je papa Benedikt XVI (Ratzinger, Bog i svijet, str. 269.)

Braćo i sestre! Samo svijest da smo beskrajno ljubljeni može nam pomoći da nadvladamo osobne i sve druge teškoće. Stoga je važno razmišljati da nas Marija uistinu voli kao svoju djecu, i da nam želi pomoći.

Papa Benedikt XVI lijepo je to pisao u jednoj od svojih knjiga. Između ostalog piše kako je jednoga dana ušao u glasovito zavjetnu kapelu u Altottingenu. „Posvuda su gorjele svijeće i bilo je pomalo hladno. U kapeli su bile gotovo same žene. Molile su zajedno i pjevale pjesme posvećene Majci Božjoj. Molile su „Zdravo Kraljice, Majko milosrđa“! Kad su molile "K tebi uzdišemo tugujući i plačući u ovoj suznoj dolini", osjetio sam da nisam sam. Ovdje ima netko tko te voli, tko te poznaje tko te razumije. To je Marija, koja ima srca za svaku dušu, koju danas slavimo kao Bezgrešno Srce.

Braćo i sestre! Došli smo ovdje u crkvu Marijina srca. Uvjereni smo da nas ona voli i razumije. Povjerimo svoje srce Mariji da ono bude nalik na njezino i Isusovo srce. Zato i molimo: Isuse blaga i ponizna srca učini srce naše po srcu Tvome. Slatko Srce Marijino bude moje spasenje. Amen..

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Magnum principium (20. 09. 2017.)

Apostolsko pismo u obliku motu propria vrhovnog svećenika Franje kojim se unose promjene u kan. 838 Zakonika kanonskog prava

Naše ljudsko dostojanstvo i dobrobit duboko su povezani s našom brigom za čitav stvoreni svijet (01. 09. 2017.)

Zajednička poruka pape Franje i ekumenskog patrijarha Bartolomeja prigodom proslave III. Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenom svijetu, 1. rujna 2017.

Škola i vjeronauk pred izazovom obrazovne reforme (01. 09. 2017.)

Poruka predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku školske i katehetske godine 2017./2018.

Primiti, zaštititi, promicati i integrirati migrante i izbjeglice (23. 08. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2018. (14. siječnja 2018.)

Okružno pismo biskupima o kruhu i vinu za euharistiju (18. 07. 2017.)

Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu

Ne ljubimo riječima, već djelima (26. 06. 2017.)

Papina poruka za 1. svjetski dan siromašnih, 19. studenoga 2017.

Misija u srcu kršćanske vjere (16. 06. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski misijski dan 2017. (22. listopada)

Zajednička Izjava komisija „Iustitia et pax” BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije (08. 05. 2017.)

Izjava komisija „Iustitia et pax" BK BiH, HBK i SŠK

Poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2017. (16. 04. 2017.)

Zagreb, Veliki ponedjeljak 2017.

“Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1, 49) (31. 03. 2017.)

Papina poruka za 32. svjetski dan mladih (9. travnja 2017.)

Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini (03. 03. 2017.)

Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka

Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu (22. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (28. svibnja 2017.)

Božja riječ je dar. Drugi su dar (08. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za korizmu 2017.

“Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi” (Tit 2, 11). (19. 12. 2016.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana

U misiji pod vodstvom Duha (09. 12. 2016.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan molitve za duhovna zvanja 2017. (7. svibnja )

Ad resurgendum cum Christo (Da bi se suuskrslo s Kristom) (25. 10. 2016.)

Naputak Kongregacije za nauk vjere o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja

Arhiva vijesti

Linkovi