Vijesti

Duhovna obnova za članice Udruge ‘’Žene u Domovinskom ratu’’

Nedjelja, 16. 03. 2014.

Vojni ordinarij Juraj Jezerinac predvodio je, 16. ožujka u kapeli Vojnog ordinarijata, misno slavlje prije početka duhovne obnove za članice Udruge ''Žene u Domovinskom ratu'' koju je predvodio vlč. Zlatko Sudac. Duhovna obnova je završena isti dan klanjanjem pred Presvetim izloženim u kapeli.

Na misi je propovijedao vlč. Zlatko, a biskup se na početku obratio članicama Udruge poručivši im: "Mnoge od vas bile su žrtve ponižavanja na najbrutalniji način. Nasilje nad vama nije uništilo vaše dostojanstvo i vaš ponos, štoviše, postale ste naše prave hrvatske mučenice. Stoga se nemojte nikada osjećati poniženima, ne daj Bože manje vrijednima, jer žrtva nikada ne gubi svoje dostojanstvo, pa ni u okolnostima koji ste prošle. Ljudi koji su počinili takva zvjerstva nemaju u sebi nikakvih moralnih vrijednosti… Sada bolje razumijete što se događa u srcu čovjeka kada napusti Boga. Čovjek tada postaje gori od životinje, rekao je ruski pisac Dostojevski. Hrvatski pisac Matoš poručuje da je samo onaj pravi čovjek u kojem prebiva Bog i da teško duši u kojoj Bog ne prebiva", poručio je biskup. Osvrćući se na sudbine ovih žena biskup je poručio da je taj čin agresora "zločin nad zločinima, veći zločin od ubojstva čovjeka. Stoga vas opravdano boli što se takvi ljudi nisu još našli pred licem pravde i slobodno šetaju našom zemljom, kao da se nije ništa dogodilo… Čovjek je najveća vrijednost. Dok god jedna civilizacija ili jedna politika ili ideologija ne bude imala poštovanje prema čovjeku i prema ženi uvijek je moguće očekivati takve zločine. Takvi zločini još nas više potiču na život po vjeri, na predanost i povjerenje Bogu Isusu Kristu, koji nas je pozvao: 'Dođite k meni svi vi koji ste umorni i opterećeni i ja ću vas odmoriti'. I mi smo se okupili danas u ime Isusovo. Drago mi je da će vam danas uputiti riječ ohrabrenja  i vjere vlč. Zlatko Sudac, koji se često susretao s mnogim žrtvama Domovinskog rata i bio im je melem na rani", poručio je biskup okupljenim ženama.

Velečasni Zlatko je sudionicama duhovne obnove prenio poruku da u svakom ljudskom biću postoji duhovna dimenzija, kvaliteta koja prelazi religiozna opredjeljenja i koja stremi ka inspiraciji, čuđenju, smislu i svrhovitosti, pa čak i u onih koji ne vjeruju u Boga. Ova duhovna dimenzija teži biti u skladu s transcendentnim, traži odgovore na pitanja u svezi vječnog i poglavito se javlja u vrijeme emotivnog stresa, gubitka, žalovanja, tragedija, katastrofa ili smrti.

Važnost duhovne dimenzije ljudskoga bića često najviše dolazi do izražaja prilikom teških iskušenja, a smatramo da jedno od najtežih iskušenja jest nemoćno gledati patnju voljenih i biti sudionikom događaja na koje ne možemo imati utjecaja. Dobro čovjeka utječe na svaku razinu, kao što i svaka razina utječe na čovjeka. Na naše dobro, na cjelokupno ljudsko zdravlje, utječe okolina, ponašanje, misli, uvjerenja, vrijednosti, identitet i duhovnost. Promjena na duhovnoj razini kreira nužno i promjene na ostalim razinama, stoga s pravom kažem da Bog nikada ne kažnjava, oni koji kažnjavaju smo – mi. Stavljajući duhovnost na prvo mjesto dobiva se nov smisao patnje te Snaga i Ljubav za ići dalje.

Osjećaj patnje je vrlo kompleksno iskustvo. Ostavljajući po strani subjektivan osjećaj, bol promatrana posve objektivno sastoji se u globalnoj reakciji koja kod pojedinca izaziva neki štetni podražaj. Čovjek trpi na razne načine koje znanost često ne dohvaća ni svojim najrazvijenijim specijalizacijama. Patnja je nešto šire od bolesti, nešto složenije i dublje,  ukorijenjeno u samu ljudsku narav. Uistinu, valja dobro razlikovati tjelesnu patnju od moralne patnje, jer moralna patnja jest "bol duše" koja zahvaća čitavu osobnost. Ljudska patnja potiče sućut, potiče i poštovanje te, na svoj način, zastrašuje. Patnjom sudjelovati u Kristovu otkupiteljskom djelu najzreliji je evanđeoski pristup shvaćanju patnje, no za takav stav potrebno je imati kristocentričnu duhovnost. Predati patnju Bogu mistika je patnje. Kako god paradoksalno zvučalo, najpozitivniji stav prema svim ljudskim poteškoćama i tragedijama nalazi se u mistici patnje, to jest, u duhovnosti koja se spremna suočiti s tragedijama i patnjom - i prihvatiti je. Logika mistike patnje jest da se osoba ne osjeća žrtvom patnje, nego se prepušta zaštiti Boga koji sve vodi, jer život je vječan. Uzor toga stava je sveti Pavao, koji ovako formulira svoje uvjerenje: "Tko će nas rastaviti od Ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba? Progonstvo? Glad? Golotinja? Pogibao? Mač? ... Siguran sam da nas neće ni smrt, ni život, ni anđeli, ni poglavarstva, ni sadašnjost, ni budućnost, ni sile, ni visina, ni dubina, ni bilo koji drugi stvor moći rastaviti od Ljubavi Božje, koja je u Kristu Isusu, Gospodinu našemu." Patnja i smrt postaju sve više tehnički problem. Smrt više nije egzistencijalna, duboka ljudska metafizička pojava, koja nas upozorava ili poziva na prisebnost, nego problem o kojem se brinu tehničari.

Patnja pripada čovjeku. Ona pripada pravovaljanom bitku čovjeka u ovome svijetu, čak je i Ljubav povezana s patnjom. Patnja i tragedija bude misaoni odnos prema životu i svijetu, veći respekt prema čovjeku, upozoravaju nas da je život vrijedan ne samo kad je čovjek zdrav i uspješan, nego i kad je slab, bolestan, nemoćan i pogođen tragedijama. Patnja dovodi u krizu današnji hedonističko-materijalistički svjetonazor. Itekako se život pokazuje smislen i onda kad nije stvaralački plodonosan, ni bogat doživljajima, a pogotovo tada kad biva ugrožen nepredvidljivim katastrofama. Veličina čovječjeg duha jest u snazi vrjednota čije se ostvarivanje sastoji upravo u tome na koji se način čovjek postavlja prema nekom vlastitom ograničenju. Upravo u načinu ponašanja prema tom sužavanju svojih mogućnosti otvara se novo, vlastito carstvo Vrjednota koje su sigurno i najviše. U tome leži snaga, jer prava je poniznost barem isto toliko znak unutarnje snage kao i odvažnost.

U Ljubavi, koja stoji izvan vremena i prostora, dotiču se nadnaravne stvarnosti koje nadilaze apsolutno sve ljudske patnje i tragedije, poručio je vlč. Zlatko.

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Naše ljudsko dostojanstvo i dobrobit duboko su povezani s našom brigom za čitav stvoreni svijet (01. 09. 2017.)

Zajednička poruka pape Franje i ekumenskog patrijarha Bartolomeja prigodom proslave III. Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenom svijetu, 1. rujna 2017.

Škola i vjeronauk pred izazovom obrazovne reforme (01. 09. 2017.)

Poruka predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku školske i katehetske godine 2017./2018.

Primiti, zaštititi, promicati i integrirati migrante i izbjeglice (23. 08. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2018. (14. siječnja 2018.)

Okružno pismo biskupima o kruhu i vinu za euharistiju (18. 07. 2017.)

Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu

Ne ljubimo riječima, već djelima (26. 06. 2017.)

Papina poruka za 1. svjetski dan siromašnih, 19. studenoga 2017.

Misija u srcu kršćanske vjere (16. 06. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski misijski dan 2017. (22. listopada)

Zajednička Izjava komisija „Iustitia et pax” BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije (08. 05. 2017.)

Izjava komisija „Iustitia et pax" BK BiH, HBK i SŠK

Poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2017. (16. 04. 2017.)

Zagreb, Veliki ponedjeljak 2017.

“Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1, 49) (31. 03. 2017.)

Papina poruka za 32. svjetski dan mladih (9. travnja 2017.)

Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini (03. 03. 2017.)

Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka

Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu (22. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (28. svibnja 2017.)

Božja riječ je dar. Drugi su dar (08. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za korizmu 2017.

“Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi” (Tit 2, 11). (19. 12. 2016.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana

U misiji pod vodstvom Duha (09. 12. 2016.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan molitve za duhovna zvanja 2017. (7. svibnja )

Ad resurgendum cum Christo (Da bi se suuskrslo s Kristom) (25. 10. 2016.)

Naputak Kongregacije za nauk vjere o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja

Arhiva vijesti

Linkovi