Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

Hrvatski narod dobio dva nova blaženika

Subota, 05. 11. 2016.

U subotu 5. studenoga kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašenje svetih, u skadarskoj katedrali Sv. Stjepana prvomučenika predsjedavao je slavljem proglašenja blaženima 38 mučenika koji su ubijeni iz mržnje prema vjeri (in odium fidei) u razdoblju od 1946. do 1974. godine, za vrijeme komunističkog režima Envera Hodže. Među biskupima koncelebrantima bili su zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić, požeški biskup Antun Škvorčević i dubrovački biskup Mate Uzinić te biskupi iz BiH Tomo Vukšić i Pero Sudar.

Na svečanoj misi proglašenja blaženim sudjelovalo je i više od osam stotina hodočasnika iz Dubrovačke i Požeške biskupije te Zagrebačke nadbiskupije, uglavnom porijeklom iz Janjeva i Letnice.

Kardinal Amato u homiliji istaknuo je misao pape Franje da mučiteljima treba oprostiti, ali i da trebamo čuvati spomen na naše mučenike. Ne smijemo ih prepustiti zaboravu, nego im se uvijek možemo – i trebamo – obraćati u svojim molitvama, poručio je. Dodajmo ovome da je umjetnik Dragutin Glasnović, pranećak fra Serafina Glasnovića-Kodića, izradio tri relikvijara u kojima će moći novoga blaženika biti pohranjene u župama sv. Nikole u Janjevu i Kistanju te u crkvi Bezgrešnog začeća BDM u zagrebačkoj Dubravi, izvijestio je HKR.

Beatifikacija 38 mučenika predstavlja važan korak u duhovnoj obnovi Albanije koja je dugo vremena bila gotovo potpuno izolirana i gdje su vjera i vjernici bili izloženi najtežim progonima. Nakon završetka II. svjetskog rata, vlast u Albaniji preuzeo je komunistički režim pod vodstvom Envera Hodže koji je 1967. proglasio „prvu ateističku državu na svijetu“. Tadašnji primas Albanije mons. Vincenzo Prennushi odbio je Hodžin zahtjev da osnuje samostojnu Albansku Crkvu, nezavisnu od Rima zbog čega je završio u zatvoru gdje je 1949. i preminuo od posljedica mučenja. Slična sudbina zadesila je i njegovih 37 su-mučenika, slugu Božjih među kojima su bila i dvojica Hrvata – fra Serafin Glasnović-Kodić, rodom iz Janjeva, i don Anton Muzić, rodom iz Vrnavokola župa Letnica. Za vrijeme režima Envera Hodže ukupno je u zatvoru umrlo ili su pogubljeni sedmorica biskupa, 111 svećenika, 10 redovnika i 8 redovnica, a razoreno je 1820 katoličkih, pravoslavnih i muslimanskih bogomolja. One koje nisu srušene prenamijenjene su za druge svrhe. Tijekom svog posjeta Albaniji u rujnu 2014. papa Franjo odao je počast katolicima koji su opstali, vidno dirnut svjedočenjem jedne redovnice i osamdesetogodišnjeg svećenika koji su preživjeli desetljeća progona. „Kako su to uspjeli izdržati“, zapitao se Papa. Svećenik koji je pred Papom iznio svoje svjedočanstvo, o. Ernest Simoni, proveo je mnogo godina u zatvoru i više puta osuđivan je na smrt. Danas ima 88 godina i bit će kreiran kardinalom tijekom konzistorija koji je papa Franjo sazvao za 19. studenoga povodom zaključenja Svete godine milosrđa, izvijestio je Francuski program Radio Vatikana. (izvor: IKA)

Fra Serafin Glasnović-Kodić i don Anton Muzić

Fra Serafin Glasnović-Kodić, rođen je u Janjevu 25. travnja 1893. kao sin Gašpara i Antonije rođ. Rodić. Na krštenju je dobio ime Ivan. Kao redovnik Reda manje braće za prezbitera je zaređen 30. lipnja 1915. Teološki studij započeo je u franjevačkoj bogosloviji u Skadru, a zatim je nastavio u Grazu u Austriji. Obnašao je službu župnika u župama Dushman, Shalë, Prekal, Bushkash, Vukël i na kraju u Lezhë. U svojoj provinciji bio je definitor, ekonom i profesor.

Bio je čovjek velike razboritosti i oštroumnosti. Nakon jednog provincijskog sastanka bio je uhićen i okrutno mučen, zbog lažne optužbe i zavjere. Tijekom mučenja i ispitivanja bio je teško ranjen na dušniku te je poslije nekoliko dana, 11. svibnja 1947., preminuo u franjevačkom samostanu u Lezhë, u Albaniji, koji je već tada bio pretvoren u bolnicu. Živio je 54 godine, kao redovnik 37, a kao svećenik 32. Bolničarka Marie Ndoja, koja ga je njegovala u vrijeme agonije, pokopala ga je kriomice ispod masline u samostanskom vrtu. Nakon njenog svjedočanstva, kosti fra Serafina bile su pronađene 16. rujna 1994. Njegovi posmrtni ostaci sada počivaju u zidinama franjevačke crkve Navještenja Blažne Djevice Marije u Lezhe.

Don Anton Muzić rođen je 12. svibnja 1921. u Vrnavokolu, župa Letnica. Kasnije je prešao u Skadarsku biskupiju. Srednju školu završio je u Papinskom sjemeništu u Skadru, a 1938. odlazi u Rim u sjemenište Propagande za širenje vjere. Nekadašnja Kongregacija za širenje vjere danas se naziva Kongregacija za evangelizaciju naroda. U Rimu ima svoje sveučilište i nekoliko odgojnih zavoda u kojima borave svećenici i bogoslovi iz cijeloga svijeta. Za svećenika je Anton Muzić zaređen u Rimu, 19. ožujka 1945.

Nakon povratka u Albaniju, imenovan je kancelarom nadbiskupije. Komunistički režim uhitio ga je 20. svibnja 1947. i odveo u istražni zatvor gdje je bio neljudski mučen iz razloga jer se nije htio odreći svoje vjere i pripadnosti Katoličkoj Crkvi. Suđenje mu je bilo 14. siječnja 1948., a pet mjeseci nakon oslobođenja umro je u strašnim bolovima, ležeći ispod stepenica na ulazu u zgradu nadbiskupije u Skadru.