Vijesti

Izjava Komisije »Iustitia et pax« Hrvatske biskupske konferencije

Utorak, 17. 07. 2018.

Izazovi migrantske krize u europskom prostoru

Komisija Hrvatske biskupske konferencije »Iustitia et pax« do sada je već nekoliko puta progovorila o migrantskoj krizi i posljedicama koje ona izaziva, ne samo u našoj domovini i širem okruženju, nego i u cijeloj Europskoj uniji. Na osobit način to smo učinili u rujnu 2015. godine, kada smo naglasili da su uglavnom izostala strateška promišljanja o stvarnim uzrocima i načinima rješavanja ove krize, kako na državnoj tako i na europskoj i međunarodnoj razini, premda je prihvat i briga za izbjeglice u prvom redu odgovornost država i vlada, odnosno mjerodavnih državnih tijela. Premda se od tada do danas pomalo smiruje ratna situacija u Siriji, kao i na cijelom području Bliskoga istoka, nastavlja se, iako u manjem broju,dolazak migranata na naše granice. Komisija stoga želi još jedanput svojim promišljanjima pridonijeti senzibiliziranju javnosti za ovaj problem te u duhu evanđelja, koje promiče pravdu i mir, uputiti na neka moguća rješenja kako bi se, prije svega, pomoglo ljudima u potrebi, a istodobno očuvala nacionalna sigurnost te izbjegli mogući incidenti na našim granicama.

 

1. Migracije i seobe. Ove godine navršilo se pet godina otkako je Republika Hrvatska pristupila Europskoj uniji – toj u povijesti jedinstvenoj udruzi država, naroda i građana, zajednici mira i solidarnosti. Kao punopravna članica te međunarodne zajednice pozvana je dijeliti sve ono dobro, ali i poteškoće koje opterećuju tu zajednicu država. Naime, unatoč svim nastojanjima odgovornih, Europska unija još uvijek nije pronašla pravi odgovor na dolazak migranata koji bježe pred ratnim strahotama i progonstvima, ali i siromaštvom i bijedom u pojedinim azijskim i afričkim državama. Možemo stoga govoriti i o svojevrsnoj seobi naroda jer sadašnji val migracija, ponajviše izbjeglica s Bliskoga i Srednjega istoka, ali i progonjenih kršćana iz naftom bogatih područja supsaharskih afričkih zemalja te ekonomskih migranata iz raznih dijelova svijeta, zapljusnuo je Europu.

 

Taj priljev ljudi različitih nacionalnosti i svjetonazora donio je sa sobom i određene kulturološke izazove. U tom smislu zaokupljeni, prije svega, zaštitom vlastite sigurnosti ili traženjem ekonomskih interesa, često ne vidimo u tim nesretnicima ljudska bića poput nas, nego tek strance druge vjere i kulture. Zaboravljamo, međutim, da među njima ima i mnoštvo bliskoistočnih i drugih kršćana, danas najprogonjenijih vjerskih zajednica u svijetu, od kojih neki još uvijek govore jezikom kojim je zborio i naš Gospodin, Isus Krist. Zaboravljamo isto tako da je danas u svijetu, po procjenama UN-a, 68,5 milijuna ljudi otjeranih sa svojih ognjišta i iz domova. Od toga je broja 40 milijuna još unutar svojih država, u izbjeglištvu ih je već 25,4 milijuna, a 3,1 milijun drugih prognanika traži utočište i azil u slobodnim zemljama svijeta.

 

2. Četiri slobode EU-a i »zatvorenost životu«. Građani Republike Hrvatske i Europske unije znaju da se Unija diči »slobodom kretanja« kapitala, robe, usluga i ljudi, ali i to da se te slobode odnose samo na Uniju kao cjelinu, a useljenička politika ne spada u vlastite ovlasti Unije. Osim toga, valja ovdje podsjetiti da su od tih četiriju sloboda samo dvije potpune – sloboda kretanja kapitala i robe, a dvije potonje još uvijek kaskaju na pojedinim područjima. Međutim, zbog podjele ovlasti u Europskoj uniji, koja je još uvijek pretežito ekonomska integracija, moglo se dogoditi i zbilo se da su zemlje poput Njemačke smjele samostalno, prije tri godine, pozivati potencijalne useljenike bez ikakva ograničenja i tako stvoriti kaos na »tranzitnom« europskom jugoistoku.

 

To se dogodilo jer su Europljani općenito, a mi Hrvati osobito, sve manje »otvoreni životu« te se polako, volens-nolens, odriču vlastite budućnosti. Europa sve brže stari pa demografske procjene predviđaju da će joj uskoro nedostajati ljudi da osiguraju gospodarski rast i posebice održivost zdravstvenoga i mirovinskoga sustava. To nije samo njemački problem, nego i hrvatski, a i baltički i talijanski i španjolski… i pred tim teškoćama Europska unija danas traži način da utvrdi zajedničke kriterije useljeničke politike, ali i zaštite svojih vanjskih granica. Pred tim potrebama Unija je danas duboko podijeljena. S jedne strane čuju se glasovi ljudske i kršćanske brižnosti i poziva na ljudska prava, s druge oni nacionalnih potreba i interesa, pa i egoizama, a s treće strahova od ugrožavanja identiteta i vrijednosti ljudi i prostora, pa sve do »najezde terorista«. Sred sadašnje medijske buke, populističke uzbune i političke demagogije, ova izjava teži tek kršćanskomu i građanskomu bistrenju pojmova o pravu i interesima, kao i o identitetu i europskim vrijednostima.

 

3. Integracija ili asimilacija? Političari su nas navikli da na sve teškoće gledamo kroz »nacionalne interese«, a ne kroz kriterije prava i pravičnosti. Ljudska su prava međutim etički i civilizacijski doseg kojemu su kršćanstvo i prosvjetiteljstvo udarili temelje, a naše su crkve od davnih vremena bile skloništa progonjenih i obespravljenih. Bila su »potrebna« dva velika svjetska rata i njihove strahote da kršćani, zajedno s drugim borcima protiv triju totalitarizama dvadesetoga stoljeća, budu među začinjavcima prava na azil i dužnosti zaštite prognanika, najprije načelno, kroz Univerzalnu deklaraciju o pravima čovjeka UN-a (1948.), a zatim konkretno kroz »ženevsku« Međunarodnu konvenciju o statusu izbjeglica (1951.) i zatim »Dublinsku uredbu« Europske unije (2013.), kao i pojedine smjernice EU-a. Međunarodna konvencija, koju je ratificirala i Republika Hrvatska, pruža stoga zaštitu osobama progonjenima zbog rasne, vjerske, nacionalne i socijalne pripadnosti, kao i političkoga mišljenja.

 

Što se pak tiče onih koje su ratovi otjerali s njihovih ognjišta, međunarodna zajednica mora poraditi na tome da im se omogući povratak. Ostaje ipak otvoreno pitanje kako tretirati one ljude kojima su prirodne kataklizme, a sutra će to biti i nepovratne klimatske promjene, onemogućile život na njihovoj djedovini? Drugim riječima, kad se radi o izbjeglicama od rata i prirodnih nepogoda, osobito onih koji traže rada i kruha, ili boljega života izvan svoje domovine zbog siromaštva i bijede, o njima bi se Europljani trebali dogovarati i primati ih u skladu s mogućnostima i potrebama pojedinih država članica. Ali i tu treba poštivati neka civilizacijska i etička načela, kao npr. nerazdvajanje obitelji, nediskriminaciju na građanskom planu te poticanje duha altruizma i solidarnosti.

 

S druge strane, međutim, od svih navedenih triju kategorija valja zahtijevati i očekivati poštivanje običaja i vrijednosti zemalja domaćina, a u isti mah olakšati i njihovo integriranje u društvo organiziranjem tečajeva učenja jezika te upoznavanje s vršenjem građanskih dužnosti. Drugim riječima, nije ni dobro, a ni pravedno zahtijevati njihovu »asimilaciju«, tj. napuštanje, u privatnoj sferi, običaja, vjere, jezika… ali jest opravdano očekivati i dobiti od njih poštivanje zakona i građanskoga reda u javnoj sferi. U tom smislu, nisu prihvatljivi ilegalni prijelazi granica, osobito bez ikakvih dokumenata, jer ugrožavaju nacionalni suverenitet, javni poredak i mir te sigurnost građana, ali ni rješenje koje bi vodilo stvaranju »rezervata« i getoizaciji migranata na rubovima (vanjskim ili unutarnjim) Europske unije.

 

4. »Stranac bijah i /ne/primiste me« (Mt 25, 34-43). Pred ovaj nas izbor u posljednje vrijeme sve češće stavlja papa Franjo ističući taj kristovski imperativ u ova nemirna i tjeskobna vremena. Na osobit način papa Franjo nas upozorava da ne smijemo ostati ravnodušni pred bijedom i nesrećom osoba u potrebi. Što nam je dakle činiti – kao ljudi, kršćani i građani – i što je od svih alternativa stvarno izvedivo? O tome, u jedinstvenom prostoru Europske unije i podijeljenom svijetu, moramo razgovarati, i to što hitnije, jer od sadašnje migrantske krize do mogućih seoba naroda zbog klimatskih promjena ne će proći ni tek jedan naraštaj. Jesmo li svjesni da će bez naše djelatne pomoći i zauzimanja ostati samo dva tragična »rješenja« za ova mutna obzorja: ratovi i/ili pandemije?

 

Zato nam valja već sad poći korak dalje od navedenoga, jednostavnoga razlikovanja prognanika od izbjeglica te ekonomskih migranata, pa kao ljudi i kršćani, kao hrvatski i europski građani, raspravljati i predlagati u okviru Europske unije kako pomoći da drugi ljudi u svijetu mognu ostati ili se vratiti u svoje domovine. Uz gospodarski, potrebno je u svijetu raditi na integralnom, cjelovitom razvoju kako bi se spriječili uzroci nasilnih migracija. Upravo na takav cjeloviti razvoj poziva papa Franjo koji je u tom smislu osnovao »Dikasterij za promicanje cjelovitoga ljudskoga razvoja« (17. 8. 2016.) unutar kojega djeluje i vatikanska »Iustitia et pax«. U tom je kontekstu velika uloga Europske unije koja se ne smije zaustaviti na isključivom povremenom darivanju zemalja u razvoju, nego stvarnoj gospodarskoj pomoći koja će uključivati cjelovit razvoj pojedinih naroda, a sve to može biti samo na obostranu korist.

 

U ovom našem razmišljanju i izjavi ograničili smo se na europsku dimenziju ovog problema jer vidimo da nas on dijeli, budući da s jedne strane prijeti miru i suživotu u useljeničkim zemljama, a s druge rađa sukobe i trvenja između europskih država članica. Suzdržali smo se od govora o hrvatskom iskustvu progonstava i izbjeglištva, migracija i neuspjelih povrataka, jer se o toj temi kanimo susresti i oglasiti zajedno sa sestrinskom Komisijom »Iustitia et pax« Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. (Foto: IKA)

 

U Zagrebu, 17. srpnja 2018.

                                                                                              + Đuro Hranić
                                                                    nadbiskup đakovačko-osječki
                                             predsjednik Komisije HBK-a »Iustitiaetpax«

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

“Pruži svoju ruku siromahu” (usp. Sir 7, 32) (23. 06. 2020.)

Poruka Svetoga Oca Franje za IV. svjetski dan siromaha (33. nedjelja kroz godinu, 15. studenoga 2020.)

Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo - Mihael (20. 06. 2020.)

{image:1:medium}

Poruka biskupa Hrvatske biskupske konferencije za parlamentarne izbore 2020. (16. 06. 2020.)

U povodu parlamentarnih izbora, raspisanih za 5. srpnja 2020. godine.

 

Dozva dvanaestoricu svojih učenika i posla ih - Mihael (12. 06. 2020.)

{image:1:medium}

Priopćenje s 60. zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije (10. 06. 2020.)

 

 

»Evo me, mene pošalji!« (Iz 6, 8) (05. 06. 2020.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan misija 2020. (18. listopada 2020.)

Kao što mene posla Otac, i ja šaljem vas: Primite Duha Svetoga - Mihael (28. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Poput Isusa Krista, prisiljeni bježati. Prihvatiti, zaštititi, promicati i integrirati prognanike (26. 05. 2020.)

Poruka pape Franje za 106. svjetski dan selilaca i izbjeglica [27. rujna 2020.]

Oče, proslavi Sina svoga! – Mihael (22. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Ja ću moliti Oca i on će vam dati drugoga Branitelja - Mihael (16. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Ja sam put i istina i život – Mihael (09. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Poruka nadbiskupa Barišića za Nedjelju Dobrog Pastira 2020. (03. 05. 2020.)

Poruka predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za sjemeništa i duhovna zvanja splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića za Nedjelju Dobrog Pastira 2020.

Uskrsna poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana, Uskrs 2020. (15. 04. 2020.)

„Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga tražite! Nije ovdje! Uskrsnu kako reče.“ (Mt 28, 5-6)

Poruka pape Franje Urbi et orbi (12. 04. 2020.)

Svetkovina Uskrsnuća Gospodnjega 2020.

Sveto vazmeno trodnevlje i Uskrs - Mihael (08. 04. 2020.)

{image:1:medium}

Uskrsna poruka biskupa Hrvatske biskupske konferencije (07. 04. 2020.)

 

 

Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje - Mihael (02. 04. 2020.)

{image:1:medium}

Riječi zvanja (02. 04. 2020.)

Poruka pape Franje za 57. Svjetski dan molitve za zvanja, nedjelja Dobrog Pastira, 3. svibnja 2020

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata (30. 03. 2020.)

Dekret o posebnoj nakani koja se dodaje u sveopću molitvu u slavlju Muke Gospodnje samo za 2020. godinu

 

 

 

 

 

»Mladeži, kažem ti, ustani!«(usp. Lk 7, 14) (30. 03. 2020.)

Poruka svetoga oca Franje za 35. svjetski dan mladih 2020.

Ja sam uskrsnuće i život – Mihael (27. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata (26. 03. 2020.)

Dekret u vremenu Covid-19 (II)

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata (26. 03. 2020.)

Dekret u vremenu Covid-19 (I)

Apostolska pokorničarna, Rim, 19. ožujka 2020. (26. 03. 2020.)

Dekret Apostolske pokorničarne o davanju posebnih oprosta vjernicima u sadašnjim okolnostima pandemije

Ode, umije se pa se vrati gledajući - Mihael (19. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Odredbe biskupa Hrvatske biskupske konferencije u vezi sa sprječavanjem širenja bolesti COVID-19 (19. 03. 2020.)

Izvor vode koja struji u život vječni - Mihael (13. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja (11. 03. 2020.)

Poruka kardinala Petra K. A. Turksona u vrijeme koronavirusa (COVID-19), 11. ožujka 2020.

Ovo je Sin moj, ljubljeni! Slušajte ga! - Mihael (06. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax (04. 03. 2020.)

Izjava o Odluci Ustavnoga suda Republike Hrvatske u svezi s ustavnošću Zakona o udomiteljstvu

Priopćenje s XXII. zajedničkog zasjedanja BK BiH i HBK (02. 03. 2020.)

Isus posti četrdeset dana i đavao ga iskušava - Mihael (28. 02. 2020.)

{image:1:medium}

Poruka Svetoga Oca Franje za korizmu 2020. (25. 02. 2020.)

»Umjesto Krista zaklinjemo: dajte, pomirite se s Bogom!« (2 Kor 5, 20)

Ljubite neprijatelje - Mihael (21. 02. 2020.)

{image:1:medium}

Rečeno je starima … a ja vam kažem - Mihael (13. 02. 2020.)

{image:1:medium}

Vi ste svjetlost svijeta - Mihael (07. 02. 2020.)

{image:1:medium}

»Da možeš pripovijedati svome sinu i svome unuku« (Izl 10, 2). Život postaje priča (04. 02. 2020.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan sredstava društvene komunikacije 2020.

Vidješe oči moje spasenje tvoje – Mihael (31. 01. 2020.)

{image:1:medium}

Nastani se u Kafarnaumu - Mihael (25. 01. 2020.)

{image:1:medium}

Poruka za Dan života 2020. (25. 01. 2020.)

Usamljenost prevladati ljudskom blizinom, vjerom i ljubavlju

»Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti« (Mt 11, 28) (10. 01. 2020.)

Poruka Svetoga Oca Franje za XXVIII. svjetski dan bolesnika [11. veljače 2020.]

»Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi« (Tit 2, 11) (03. 01. 2020.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana, Božić 2019.

Četvrta nedjelja došašća i Božić - Mihael (20. 12. 2019.)

{image:1:medium}

Poruka svetoga oca Franje za 53. svjetski dan mira, 1. siječnja 2020. (19. 12. 2019.)

Mir kao put nade: dijalog, pomirenje i ekološko obraćenje

Poruka Komisije HBK „Iustitia et pax“ za predsjedničke izbore 2019. (17. 12. 2019.)

Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo? - Mihael (16. 12. 2019.)

{image:1:medium}

Admirabile signum (12. 12. 2019.)

Apostolsko pismo Svetoga Oca Franje o značenju i vrijednosti jaslica

Obratite se! Približilo se kraljevstvo nebesko! - Mihael (06. 12. 2019.)

{image:1:medium}

“Budućnost je dostupna” (05. 12. 2019.)

Poruku pape Franje povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom koji se obilježava u utorak, 3. prosinca 2019.

Bdijte da budete pripravni! - Mihael (29. 11. 2019.)

{image:1:medium}

Sveti Nikola zaštitnik u nevolji i pomoćnik obitelji (28. 11. 2019.)

Poruka Predsjednika Odbora HBK za pastoral pomoraca Tomislava Rogića, šibenskog biskupa pomorcima i ribarima o blagdanu sv. Nikole 2019.

Čovjek stvoren „na sliku Božju“ – njegova veličina i poziv (27. 11. 2019.)

Dokument Vijeća HBK za nauk vjere

Gospodine, sjeti me se kada dođeš u kraljevstvo svoje - Mihael (21. 11. 2019.)

{image:1:medium}

Poslanica biskupa Mrzljaka za Nedjelju Caritasa (20. 11. 2019.)

 „Upamti da u Božjim očima ništa nije maleno. Sve što činiš čini s ljubavlju.“ sv. mala Terezija

Trideset i druga i trideset i treća nedjelja kroz godinu – Mihael (07. 11. 2019.)

{image:1:medium}

Sin Čovječji dođe potražiti i spasiti izgubljeno-Mihael (31. 10. 2019.)

{image:1:medium}

Trideseta nedjelja kroz godinu-Mihael (25. 10. 2019.)

{image:1:medium}

Priopćenje s 59. zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije (21. 10. 2019.)

Plenarno, 59. zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije na zagrebačkom Ksaveru

Bog će obraniti svoje izabrane koji vape k njemu (17. 10. 2019.)

{image:1:medium}

»Tada im otvori pamet da razumiju Pisma« (Lk 24, 45). (15. 10. 2019.)

Motu proprio Svetoga Oca Franje kojim se ustanovljuje Nedjelja Božje riječi

Ne nađe se nijedan koji bi se vratio i podao slavu Bogu, osim ovoga tuđinca - Mihael (11. 10. 2019.)

{image:1:medium}

Idite, misionarite! (02. 10. 2019.)

Predsjednik Vijeća HBK za misije krčki biskup Ivica Petanjak uputio je poruku za misijski mjesec listopad 2019.

„Starost je konačno razdoblje ljudske zrelosti. Ona je izraz Božjega blagoslova“ (01. 10. 2019.)

Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj dubrovački biskup Mate Uzinić uputio čestitku za Međunarodni dan starijih osoba 1. listopada 2019.

Ne možete služiti Bogu i bogatstvu - Mihael (19. 09. 2019.)

{image:1:medium}

Na nebu će biti radost zbog jednog obraćena grešnika (13. 09. 2019.)

{image:1:medium}

Tko se ne odrekne svega što posjeduje, ne može biti moj učenik - Mihael (06. 09. 2019.)

{image:1:medium}

Izaberimo, dakle, život! (02. 09. 2019.)

Poruka pape Franje za V. Svjetski dan molitve za skrb o stvorenome svijetu

Crkva postoji kad postoji za druge (28. 08. 2019.)

Poruka nadbiskupa Đure Hranića, predsjednika Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku školske i katehetske godine 2019./2020.

Dvadeset i prva i dvadeset i druga nedjelja kroz godinu – Mihael (23. 08. 2019.)

{image:1:medium}

Nisam došao mir dati, nego razdjeljenje - Mihael (17. 08. 2019.)

{image:1:medium}

Uznesenje Blažene Djevice Marije - Velika Gospa - Mihael (09. 08. 2019.)

{image:1:medium}

»Hvala Bogu koji nam daje pobjedu po Gospodinu našem Isusu Kristu!«  (1 Kor 15, 57) (02. 08. 2019.)

Poslanica msgr. Jure Bogdana, vojnoga ordinarija, povodom proslave Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnog Zavjeta – zaštitnice Vojnoga ordinarijata, Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 24. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“ 5. kolovoza 2019.

Što si pripravio, čije će biti? - Mihael (31. 07. 2019.)

{image:1:medium}

Ufanje ubogih neće biti zaludu (11. 07. 2019.)

Poruka svetoga oca Franje za 3. Svjetski dan siromaha (33. nedjelja kroz godinu 17. studenoga 2019.)

 

XIV. – XVII. nedjelja kroz godinu – Mihael (05. 07. 2019.)

{image:1:medium}

Kršteni i poslani: Kristova Crkva u misiji u svijetu (27. 06. 2019.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan misija 2019.

Dvanaesta i trinaesta nedjelja kroz godinu-Mihael (21. 06. 2019.)

{image:1:medium}

Duhovi, Presveto Trojstvo, Tijelovo - Mihael (08. 06. 2019.)

{image:1:medium}

Ne radi se samo o migrantima (04. 06. 2019.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2019.

Neka budu savršeno jedno-Mihael (30. 05. 2019.)

{image:1:medium}

Šesta vazmena nedjelja Uzašašće - Mihael (24. 05. 2019.)

{image:1:medium}

Četvrta i peta vazmena nedjelja - Mihael (10. 05. 2019.)

{image:1:medium}

Isus istupi, uzme kruh i dade im, a tako i ribu-Mihael (01. 05. 2019.)

{image:1:medium}

Nakon osam dana dođe Isus – Mihael (26. 04. 2019.)

{image:1:medium}

Sveto vazmeno trodnevlje - Mihael (17. 04. 2019.)

{image:1:medium}

Nedjelja Muke Gospodnje, Cvjetnica - Mihael (14. 04. 2019.)

{image:1:medium}

Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen - Mihael (05. 04. 2019.)

{image:1:medium}

Hrabrost da se preuzme rizik za Božje obećanje (05. 04. 2019.)

Poruka pape Franje za 56. Svjetski dan molitve za zvanja (Nedjelja Dobrog Pastira, 12. svibnja 2019.)

Ovaj tvoj brat bijaše mrtav i oživje - Mihael (28. 03. 2019.)

{image:1:medium}

Ako se ne obratite, svi ćete slično propasti-Mihael (21. 03. 2019.)

{image:1:medium}

“Budite složni i živite u miru” (15. 03. 2019.)

Predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak uputio je poslanicu za Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini 18. – 24. ožujka 2019.

Dok se molio, izgled lica mu se izmijeni-Mihael (15. 03. 2019.)

{image:1:medium}

Duh ga je vodio pustinjom, gdje bijaše iskušavan-Mihael (07. 03. 2019.)

{image:1:medium}

»Doista, stvorenje sa svom žudnjom iščekuje ovo objavljenje sinova Božjih« (Rim 8, 19) (26. 02. 2019.)

Poruka Svetoga Oca Franje za korizmu 2019.

Sedma i osma nedjelja kroz godinu Pepelnica – Mihael (22. 02. 2019.)

{image:1:medium}

„‘Udovi smo jedni drugima’ (Ef 4, 25). Od social network comunities do ljudskih zajednica“ (19. 02. 2019.)

Poruka pape Franje za 53. Svjetski dan sredstava društvene komunikacije [2019.]

Blago vama, siromasi!  Jao vama, bogataši! (15. 02. 2019.)

{image:1:medium}

Komisija Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“ (14. 02. 2019.)

PRIOPĆENJE

Oni ostaviše sve i pođoše za Njim-Mihael (07. 02. 2019.)

{image:1:medium}

Pismo biskupa HBK patrijarhu SPC Irineju (06. 02. 2019.)

CONFERENTIA EPISCOPORUM CROATIAE

Arhiva vijesti

Linkovi