Vijesti

Izjava Komisije »Iustitia et pax« Hrvatske biskupske konferencije

Utorak, 17. 07. 2018.

Izazovi migrantske krize u europskom prostoru

Komisija Hrvatske biskupske konferencije »Iustitia et pax« do sada je već nekoliko puta progovorila o migrantskoj krizi i posljedicama koje ona izaziva, ne samo u našoj domovini i širem okruženju, nego i u cijeloj Europskoj uniji. Na osobit način to smo učinili u rujnu 2015. godine, kada smo naglasili da su uglavnom izostala strateška promišljanja o stvarnim uzrocima i načinima rješavanja ove krize, kako na državnoj tako i na europskoj i međunarodnoj razini, premda je prihvat i briga za izbjeglice u prvom redu odgovornost država i vlada, odnosno mjerodavnih državnih tijela. Premda se od tada do danas pomalo smiruje ratna situacija u Siriji, kao i na cijelom području Bliskoga istoka, nastavlja se, iako u manjem broju,dolazak migranata na naše granice. Komisija stoga želi još jedanput svojim promišljanjima pridonijeti senzibiliziranju javnosti za ovaj problem te u duhu evanđelja, koje promiče pravdu i mir, uputiti na neka moguća rješenja kako bi se, prije svega, pomoglo ljudima u potrebi, a istodobno očuvala nacionalna sigurnost te izbjegli mogući incidenti na našim granicama.

 

1. Migracije i seobe. Ove godine navršilo se pet godina otkako je Republika Hrvatska pristupila Europskoj uniji – toj u povijesti jedinstvenoj udruzi država, naroda i građana, zajednici mira i solidarnosti. Kao punopravna članica te međunarodne zajednice pozvana je dijeliti sve ono dobro, ali i poteškoće koje opterećuju tu zajednicu država. Naime, unatoč svim nastojanjima odgovornih, Europska unija još uvijek nije pronašla pravi odgovor na dolazak migranata koji bježe pred ratnim strahotama i progonstvima, ali i siromaštvom i bijedom u pojedinim azijskim i afričkim državama. Možemo stoga govoriti i o svojevrsnoj seobi naroda jer sadašnji val migracija, ponajviše izbjeglica s Bliskoga i Srednjega istoka, ali i progonjenih kršćana iz naftom bogatih područja supsaharskih afričkih zemalja te ekonomskih migranata iz raznih dijelova svijeta, zapljusnuo je Europu.

 

Taj priljev ljudi različitih nacionalnosti i svjetonazora donio je sa sobom i određene kulturološke izazove. U tom smislu zaokupljeni, prije svega, zaštitom vlastite sigurnosti ili traženjem ekonomskih interesa, često ne vidimo u tim nesretnicima ljudska bića poput nas, nego tek strance druge vjere i kulture. Zaboravljamo, međutim, da među njima ima i mnoštvo bliskoistočnih i drugih kršćana, danas najprogonjenijih vjerskih zajednica u svijetu, od kojih neki još uvijek govore jezikom kojim je zborio i naš Gospodin, Isus Krist. Zaboravljamo isto tako da je danas u svijetu, po procjenama UN-a, 68,5 milijuna ljudi otjeranih sa svojih ognjišta i iz domova. Od toga je broja 40 milijuna još unutar svojih država, u izbjeglištvu ih je već 25,4 milijuna, a 3,1 milijun drugih prognanika traži utočište i azil u slobodnim zemljama svijeta.

 

2. Četiri slobode EU-a i »zatvorenost životu«. Građani Republike Hrvatske i Europske unije znaju da se Unija diči »slobodom kretanja« kapitala, robe, usluga i ljudi, ali i to da se te slobode odnose samo na Uniju kao cjelinu, a useljenička politika ne spada u vlastite ovlasti Unije. Osim toga, valja ovdje podsjetiti da su od tih četiriju sloboda samo dvije potpune – sloboda kretanja kapitala i robe, a dvije potonje još uvijek kaskaju na pojedinim područjima. Međutim, zbog podjele ovlasti u Europskoj uniji, koja je još uvijek pretežito ekonomska integracija, moglo se dogoditi i zbilo se da su zemlje poput Njemačke smjele samostalno, prije tri godine, pozivati potencijalne useljenike bez ikakva ograničenja i tako stvoriti kaos na »tranzitnom« europskom jugoistoku.

 

To se dogodilo jer su Europljani općenito, a mi Hrvati osobito, sve manje »otvoreni životu« te se polako, volens-nolens, odriču vlastite budućnosti. Europa sve brže stari pa demografske procjene predviđaju da će joj uskoro nedostajati ljudi da osiguraju gospodarski rast i posebice održivost zdravstvenoga i mirovinskoga sustava. To nije samo njemački problem, nego i hrvatski, a i baltički i talijanski i španjolski… i pred tim teškoćama Europska unija danas traži način da utvrdi zajedničke kriterije useljeničke politike, ali i zaštite svojih vanjskih granica. Pred tim potrebama Unija je danas duboko podijeljena. S jedne strane čuju se glasovi ljudske i kršćanske brižnosti i poziva na ljudska prava, s druge oni nacionalnih potreba i interesa, pa i egoizama, a s treće strahova od ugrožavanja identiteta i vrijednosti ljudi i prostora, pa sve do »najezde terorista«. Sred sadašnje medijske buke, populističke uzbune i političke demagogije, ova izjava teži tek kršćanskomu i građanskomu bistrenju pojmova o pravu i interesima, kao i o identitetu i europskim vrijednostima.

 

3. Integracija ili asimilacija? Političari su nas navikli da na sve teškoće gledamo kroz »nacionalne interese«, a ne kroz kriterije prava i pravičnosti. Ljudska su prava međutim etički i civilizacijski doseg kojemu su kršćanstvo i prosvjetiteljstvo udarili temelje, a naše su crkve od davnih vremena bile skloništa progonjenih i obespravljenih. Bila su »potrebna« dva velika svjetska rata i njihove strahote da kršćani, zajedno s drugim borcima protiv triju totalitarizama dvadesetoga stoljeća, budu među začinjavcima prava na azil i dužnosti zaštite prognanika, najprije načelno, kroz Univerzalnu deklaraciju o pravima čovjeka UN-a (1948.), a zatim konkretno kroz »ženevsku« Međunarodnu konvenciju o statusu izbjeglica (1951.) i zatim »Dublinsku uredbu« Europske unije (2013.), kao i pojedine smjernice EU-a. Međunarodna konvencija, koju je ratificirala i Republika Hrvatska, pruža stoga zaštitu osobama progonjenima zbog rasne, vjerske, nacionalne i socijalne pripadnosti, kao i političkoga mišljenja.

 

Što se pak tiče onih koje su ratovi otjerali s njihovih ognjišta, međunarodna zajednica mora poraditi na tome da im se omogući povratak. Ostaje ipak otvoreno pitanje kako tretirati one ljude kojima su prirodne kataklizme, a sutra će to biti i nepovratne klimatske promjene, onemogućile život na njihovoj djedovini? Drugim riječima, kad se radi o izbjeglicama od rata i prirodnih nepogoda, osobito onih koji traže rada i kruha, ili boljega života izvan svoje domovine zbog siromaštva i bijede, o njima bi se Europljani trebali dogovarati i primati ih u skladu s mogućnostima i potrebama pojedinih država članica. Ali i tu treba poštivati neka civilizacijska i etička načela, kao npr. nerazdvajanje obitelji, nediskriminaciju na građanskom planu te poticanje duha altruizma i solidarnosti.

 

S druge strane, međutim, od svih navedenih triju kategorija valja zahtijevati i očekivati poštivanje običaja i vrijednosti zemalja domaćina, a u isti mah olakšati i njihovo integriranje u društvo organiziranjem tečajeva učenja jezika te upoznavanje s vršenjem građanskih dužnosti. Drugim riječima, nije ni dobro, a ni pravedno zahtijevati njihovu »asimilaciju«, tj. napuštanje, u privatnoj sferi, običaja, vjere, jezika… ali jest opravdano očekivati i dobiti od njih poštivanje zakona i građanskoga reda u javnoj sferi. U tom smislu, nisu prihvatljivi ilegalni prijelazi granica, osobito bez ikakvih dokumenata, jer ugrožavaju nacionalni suverenitet, javni poredak i mir te sigurnost građana, ali ni rješenje koje bi vodilo stvaranju »rezervata« i getoizaciji migranata na rubovima (vanjskim ili unutarnjim) Europske unije.

 

4. »Stranac bijah i /ne/primiste me« (Mt 25, 34-43). Pred ovaj nas izbor u posljednje vrijeme sve češće stavlja papa Franjo ističući taj kristovski imperativ u ova nemirna i tjeskobna vremena. Na osobit način papa Franjo nas upozorava da ne smijemo ostati ravnodušni pred bijedom i nesrećom osoba u potrebi. Što nam je dakle činiti – kao ljudi, kršćani i građani – i što je od svih alternativa stvarno izvedivo? O tome, u jedinstvenom prostoru Europske unije i podijeljenom svijetu, moramo razgovarati, i to što hitnije, jer od sadašnje migrantske krize do mogućih seoba naroda zbog klimatskih promjena ne će proći ni tek jedan naraštaj. Jesmo li svjesni da će bez naše djelatne pomoći i zauzimanja ostati samo dva tragična »rješenja« za ova mutna obzorja: ratovi i/ili pandemije?

 

Zato nam valja već sad poći korak dalje od navedenoga, jednostavnoga razlikovanja prognanika od izbjeglica te ekonomskih migranata, pa kao ljudi i kršćani, kao hrvatski i europski građani, raspravljati i predlagati u okviru Europske unije kako pomoći da drugi ljudi u svijetu mognu ostati ili se vratiti u svoje domovine. Uz gospodarski, potrebno je u svijetu raditi na integralnom, cjelovitom razvoju kako bi se spriječili uzroci nasilnih migracija. Upravo na takav cjeloviti razvoj poziva papa Franjo koji je u tom smislu osnovao »Dikasterij za promicanje cjelovitoga ljudskoga razvoja« (17. 8. 2016.) unutar kojega djeluje i vatikanska »Iustitia et pax«. U tom je kontekstu velika uloga Europske unije koja se ne smije zaustaviti na isključivom povremenom darivanju zemalja u razvoju, nego stvarnoj gospodarskoj pomoći koja će uključivati cjelovit razvoj pojedinih naroda, a sve to može biti samo na obostranu korist.

 

U ovom našem razmišljanju i izjavi ograničili smo se na europsku dimenziju ovog problema jer vidimo da nas on dijeli, budući da s jedne strane prijeti miru i suživotu u useljeničkim zemljama, a s druge rađa sukobe i trvenja između europskih država članica. Suzdržali smo se od govora o hrvatskom iskustvu progonstava i izbjeglištva, migracija i neuspjelih povrataka, jer se o toj temi kanimo susresti i oglasiti zajedno sa sestrinskom Komisijom »Iustitia et pax« Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. (Foto: IKA)

 

U Zagrebu, 17. srpnja 2018.

                                                                                              + Đuro Hranić
                                                                    nadbiskup đakovačko-osječki
                                             predsjednik Komisije HBK-a »Iustitiaetpax«

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Osamnaesta, devetnaesta i dvadeseta nedjelja kroz godinu, Velika Gospa - Mihael (01. 08. 2018.)

{image:1:medium}

Razdijeli onima koji su posjedali koliko su god htjeli – Mihael (27. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Hajdete i vi u osamu i otpočinite malo – Mihael (19. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Izjava Komisije »Iustitia et pax« Hrvatske biskupske konferencije (17. 07. 2018.)

Izazovi migrantske krize u europskom prostoru

Poče ih slati – Mihael (12. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju – Mihael (05. 07. 2018.)

{image:1:medium}

Dvanaesta i trinaesta nedjelja kroz godinu - Mihael (20. 06. 2018.)

{image:1:medium}

Savjest – čuvar čovjekova dostojanstva i slobode (18. 06. 2018.)

Izjava Komisije „Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije       

Poruka Svetoga Oca Franje za 2. svjetski dan siromaha, 18. studenoga 2018. (17. 06. 2018.)

„Jadnik vapi, a Gospodin ga čuje“

Deseta i jedanaesta nedjelja kroz godinu – Mihael (07. 06. 2018.)

{image:1:medium}

Deveta nedjelja kroz godinu i Presveto Srce Isusovo-Mihael (01. 06. 2018.)

{image:1:medium}

Presveto Trojstvo i Tijelovo - Mihael (25. 05. 2018.)

{image:1:medium}

Sedma vazmena nedjelja – Mihael (10. 05. 2018.)

{image:1:medium}

Poruka pape Franje za 60. međunarodno vojno hodočašće u Lourdes (09. 05. 2018.)

Svim nazočnim hodočasnicima i njihovim obiteljima, Sveti Otac iz sveg srca udjeljuje apostolski blagoslov.

Propovijed varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, 8. svibnja 2018. u Krašiću (08. 05. 2018.)

Povodom 120. obljetnice rođenja bl. kardinala Alojzija Stepinca

Priopćenje Stalnog vijeća HBK (08. 05. 2018.)

„Politička zajednica i Crkva, svaka na svome  osebujnom području, jedna o drugoj neovisne su i autonomne.“

Poruka biskupa Petanjka za Nedjelju turizma (08. 05. 2018.)

„Neka vas i sve vaše goste, u životu i radu, na odmoru i na putu, prati Božji blagoslov.“

 

Šesta vazmena nedjelja i Uzašašće - Mihael (03. 05. 2018.)

{image:1:medium}

Poruka za Dan posvećenja klera 2018. (03. 05. 2018.)

 

 

 

„Dragi svećenici, neka ljepota ovoga dana, posvećenog Srcu Isusovu, učini da u nama poraste želja za svetošću.“

Priopćenje Komisije „Iustitia et pax“ HBK o arbitražnom sporu s Republikom Slovenijom (02. 05. 2018.)

I priopćenje o održavanju usmene rasprave 2. svibnja 2018. o slovenskom zahtjevu za mišljenjem Europske komisije

Peta vazmena nedjelja - Mihael (25. 04. 2018.)

{image:1:medium}

Četvrta vazmena nedjelja – Mihael (19. 04. 2018.)

{image:1:medium}

Gospodin nas i danas poziva (13. 04. 2018.)

Poruka splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića, predsjednika Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja, za Nedjelju Dobrog Pastira - 2018.

Poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2018. (13. 04. 2018.)

{image:1:large}

Uskrsnuli Krist – nada naša

Treća vazmena nedjelja - Mihael (13. 04. 2018.)

{image:1:medium}

Poziv biskupa BK BiH na molitvu krunice (30. 03. 2018.)

Molimo i za sve ono čime će nas Bog obnoviti, ohrabriti i učiniti postojanima na našim korijenima da uvijek budemo prepoznatljivi kao kršćani.

Poruka Svetoga Oca Franje za 33. Svjetski dan mladih (29. 03. 2018.)

»Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga«(Lk 1, 30)

Druga vazmena nedjelja - Mihael (29. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Sveto vazmeno trodnevlje - Mihael (28. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Šesta korizmena nedjelja - Mihael (23. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Peta korizmena nedjelja - Mihael (13. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Četvrta korizmena nedjelja - Mihael (09. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Treća korizmena nedjelja - Mihael (01. 03. 2018.)

{image:1:medium}

Druga korizmena nedjelja - Mihael (22. 02. 2018.)

{image:1:medium}

Prva korizmena nedjelja - Mihael (16. 02. 2018.)

{image:1:medium}

Moći u Crkvi: Vjerodostojnost i čuvanje (15. 02. 2018.)

Uputa Kongregacije za kauze svetih

Da ne ohladni ljubav mnogih (usp. Mt 24,12) (14. 02. 2018.)

Korizmena poslanica biskupa Josipa Mrzljaka uz „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“, 26.02. – 04.03. 2018. godine

Poruka Svetog Oca Franje za korizmu 2018. (06. 02. 2018.)

»Razmahat će se bezakonje i ohladnjeti ljubav mnogih« (Mt 24, 12)

Poruka pape Franje za 52. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (02. 02. 2018.)

"Istina će vas osloboditi" (Iv 8, 32)

Uzvišenost, ljepota i snaga majčinskoga odgoja (01. 02. 2018.)

Poruka biskupa Mate Uzinića , predsjednika Vijeća HBK za život i obitelj, uoči Dana života 2018.(prva nedjelja u veljači).

Poruka pape Franje za 26. Svjetski dan bolesnika [11. veljače 2018.] (26. 01. 2018.)

""Evo ti sina!... Evo ti majke!" I od toga časa uze je učenik k sebi" (Iv 19, 26-27).

Siromaštvo i zajedništvo (25. 01. 2018.)

Poruka prigodom Dana posvećenog života 2018.

Primiti, zaštiti, promicati i integrirati (15. 01. 2018.)

Pismo biskupa Pere Sudara, predsjednika Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu, u povodu Svjetskog dana selilaca i izbjeglica

„ Dijete nam se rodilo, sin nam je darovan „ (06. 01. 2018.)

Božićna poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana

Poruka pape Franje za 55. Svjetski dan molitve za duhovna zvanja (07. 12. 2017.)

  Slušati, razlučivati, živjeti Gospodinov poziv

22. travnja 2018.

Poruka biskupa Josipa Mrzljaka uz Nedjelju Caritasa (06. 12. 2017.)

.

Poruka biskupa Ivice Petanjka pomorcima i ribarima za sv. Nikolu (05. 12. 2017.)

“Unutarcrkveni dijalog, suradnja i suodgovornost” (30. 11. 2017.)

Program 58. teološko-pastoralnog tjedna; Zagreb, 23. do 25. siječnja 2018.

 

“Migranti i izbjeglice - muškarci i žene u potrazi za mirom” (30. 11. 2017.)

Poruka svetoga oca Franje za 51.  Svjetski dan mira 1. siječnja 2018.

Magnum principium (20. 09. 2017.)

Apostolsko pismo u obliku motu propria vrhovnog svećenika Franje kojim se unose promjene u kan. 838 Zakonika kanonskog prava

Naše ljudsko dostojanstvo i dobrobit duboko su povezani s našom brigom za čitav stvoreni svijet (01. 09. 2017.)

Zajednička poruka pape Franje i ekumenskog patrijarha Bartolomeja prigodom proslave III. Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenom svijetu, 1. rujna 2017.

Škola i vjeronauk pred izazovom obrazovne reforme (01. 09. 2017.)

Poruka predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku školske i katehetske godine 2017./2018.

Primiti, zaštititi, promicati i integrirati migrante i izbjeglice (23. 08. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2018. (14. siječnja 2018.)

Okružno pismo biskupima o kruhu i vinu za euharistiju (18. 07. 2017.)

Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu

Ne ljubimo riječima, već djelima (26. 06. 2017.)

Papina poruka za 1. svjetski dan siromašnih, 19. studenoga 2017.

Misija u srcu kršćanske vjere (16. 06. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski misijski dan 2017. (22. listopada)

Zajednička Izjava komisija „Iustitia et pax” BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije (08. 05. 2017.)

Izjava komisija „Iustitia et pax" BK BiH, HBK i SŠK

Poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2017. (16. 04. 2017.)

Zagreb, Veliki ponedjeljak 2017.

“Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1, 49) (31. 03. 2017.)

Papina poruka za 32. svjetski dan mladih (9. travnja 2017.)

Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini (03. 03. 2017.)

Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka

Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu (22. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (28. svibnja 2017.)

Božja riječ je dar. Drugi su dar (08. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za korizmu 2017.

“Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi” (Tit 2, 11). (19. 12. 2016.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana

U misiji pod vodstvom Duha (09. 12. 2016.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan molitve za duhovna zvanja 2017. (7. svibnja )

Ad resurgendum cum Christo (Da bi se suuskrslo s Kristom) (25. 10. 2016.)

Naputak Kongregacije za nauk vjere o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja

Arhiva vijesti

Linkovi