Vijesti

Međunarodno vojno i policijsko hodočašće u Rim

Utorak, 03. 05. 2016.

U ozračju izvanredne Svete godine milosrđa u kojoj se obilježava i 30. obljetnica objavljivanja Apostolske konstitucije „Spirituali militum curae“ pape Ivana Pavla II. o duhovnoj skrbi za vojnike, Kongregacija za biskupe organizirala je Jubilej milosrđa vojničke i policijske obitelji u Rimu. Svi vojni ordinariji, predstavnici biskupskih konferencija i odgovorni za pastoral oružanih snaga i policije bili su pozvani sudjelovati u ovom događaju koji je uključivao posebnu generalnu audijenciju s papom Franjom u subotu 30. travnja, pohod grobu svetog Petra i molitvu. Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj je tim povodom organizirao hodočašće u Rim od 27. travnja do 3. svibnja. Zapovjednik hodočašća bio je brigadir Denis Tretinjak, a glavni koordinator i voditelj hodočašća vojni kapelan don Marko Medo.

Svojom nazočnosti slavlje obilježavanja 30. obljetnice objavljivanja Apostolske konstitucije uveličali su vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan, generalni vikar Vojnoga ordinarijata o. Jakov Mamić, ministar obrane Republike Hrvatske gosp. Josip Buljević, ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske gosp. Vlaho Orepić, načelnik Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Mirko Šundov i veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici gosp. Neven Pelicarić. U bogatom programu hodočašća svoj veliki prinos dali su i vojni kapelani: don Vladislav Mandura, o. Jozo Mravak, vlč. Slavko Rajić, don Branimir Projić, vlč. Ilija Jakovljević, fra Mato Vincetić i don Antonio Mikulić.

Hodočašće je započelo euharistijskim slavljem u kapeli Vojnoga ordinarijata, koje je predvodio vojni ordinarij u zajedništvu s kapelanima, sudionicima hodočašća.

Prvo odredište na putu prema Rimu bila je Firenca. Grad leži na rijeci Arno i najpoznatiji je po svojoj srednjovjekovnoj povijesti grada-države Firence, u vrijeme kada je bila središte trgovine i financija te jedan od najbogatijih gradova u Europi, a posebice kao kolijevka talijanske renesanse, o čemu svjedoče brojni gradski spomenici. UNESCO je uvrstio staro povijesno središte na popis svjetske baštine. Zbog svoje kulturne važnosti Firencu nazivaju "talijanska Atena". Uz pomoć stručnoga vodiča hodočasnici su upoznali ljepotu ovoga grada i krenuli dalje prema Rimu, u koji su stigli u večernjim satima i smjestili se u Hrvatskome domu (Domus Croata), nazvanom po blaženiku dr. Ivanu Merzu. U kapeli ovoga doma slavili su svetu misu i Bogu zahvalili na sretnome dolasku.

U petak 29. travnja pod stručnim vodstvom vojnoga kapelana don Vladislava Mandure slijedio je posjet Calistovim katakombama gdje se nalaze tisuće grobova kršćanskih mučenika (sv. Kalista, sv. Sebastijana, sv. Donatela). Povratak iz katakombi vodio je najstarijom cestom na svijetu Via Appia Antica – prva popločana cesta, dugačka oko 620 kilometara, a široka šest metara. Na toj cesti nalazi se crkvica „Domine, quo vadis?“, sagrađena na mjestu gdje je sv. Petar, prema predaji, u bijegu iz Rima, susreo Krista. Na pitanje: „Domine, quo vadis - Gospodine kamo ideš?“, Isus mu odgovara: „Idem u Rim da me ponovo raspnu“. Petar se vraća u Rim gdje je raspet na križu, u obrnutome smjeru od Krista. Uz cestu Via Appia bilo je raspeto više od 6500 robova.

Hodočasnici su posjetili Crkvu svetoga križa jeruzalemskoga (Santa Croce in Gerusalemme), u kojoj se časti relikvija križa na kojemu je Spasitelj umro. Sv. Helena je dio križa poslala sinu u Rim gdje je Konstantin sagradio Crkvu svetoga križa i u nju smjestio relikviju.

Uslijedio je obilazak bazilike Sv. Ivana Lateranskog, katedrale rimskoga biskupa, glave i majke svih crkava na čitavome svijetu. Nakon kratkoga povijesnog uvoda o bazilici razgledali su je, a potom su se svi zaputili prema Svetim stepenicama koje se nalaze nedaleko od bazilike. Za te se kamene stepenice vjeruje da se njima uspeo Isus Krist za suđenja kod Poncija Pilata, a koje je u Rim donijela Jelena, majka cara Konstantina. Većina hodočasnika uspela se uz stepenice na koljenima i u molitvi.

Uslijedilo je i razgledavanje bazilike Svete Marije Velike - Basilica di Santa Maria Maggiore. Jedna je od četiriju velikih ili papinskih bazilika koje su se nekada označavale, skupa s bazilikom sv. Lovre izvan zidina, pet "patrijarhalnih bazilika" Rima, povezana s pet drevnih patrijarhalnih sjedišta kršćanstva. Ostale tri papinske ili velike bazilike su: bazilika Sv. Petra, bazilika Sv. Ivana Lateranskog i bazilika Sv. Pavla izvan zidina.

Po legendi iz 13. stoljeća u noći 3. kolovoza 352. godine Gospa se ukazala papi Liberiju i rimskomu patriciju Ivanu. U tome ukazanju naredila im je da njoj u čast izgrade crkvu na mjestu koje će biti obilježeno snijegom. Snijeg je pao 5. kolovoza na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka. Papa Liberije osobno je obilježio granice buduće bazilike pa po njemu nosi i naziv Liberijanska bazilika. Naknadno ju je preuredio papa sv. Siksto III. te je, u spomen Efeškoga sabora (na kojemu je donesena dogma o Marijinu Bogomajčinstvu), posvetio Presvetoj Bogorodici. U njoj su, između ostalih, i grobovi sv. Jeronima i sv. pape Pija V. i najstariji prikaz (mozaik) Gospe Snježne iz 1308. godine. Zvonik ove bazilike najviši je od svih zvonika rimskih crkava.

Nakon odmora i okrjepe nastavljen je obilazak središta grada i posjet crkvama. Posebno je dojmljiv bio obilazak crkve Santa Maria in Aracoeli u kojoj se nalazi grob blažene Katarine Vukčić Kosača - pretposljednje bosanske kraljice. Imajući na umu velikodušnost koju su prema njoj pokazali pape Siksto IV. i Pavao II., u svojoj oporuci napisala je kako povjerava svoju zemlju Bosnu Svetoj Stolici dok se njezina djeca ne vrate kršćanstvu.

Još je bila prigoda razgledati Coloseum, Oltar domovine, Fontanu di Trevi, Piazzu Navona, te Pantheon - najstariju katoličku crkvu u Rimu.

Na kraju dana proslavljena je sveta misa u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima. Vicerektor Zavoda sv. Jeronima vlč. Marko Đurin upoznao je hodočasnike s povijesti hrvatskih svetojeronimskih ustanova koje su netom proslavile 563. obljetnicu svoga postojanja. Zajedno s hodočasnicima stigli su ministar unutarnjih poslova gosp. Orepić, ministar obrane gosp. Josip Buljević i načelnik GS OS RH general-pukovnik Šundov i veleposlanik RH pri Svetoj Stolici gosp. Neven Pelicarić. Svetu misu, u suslavlju generalnoga vikara Vojnoga ordinarijata o. Mamića i vojnih i policijskih kapelana, predvodio je vojni biskup msgr. Jure Bogdan.

Slijedeći dan, hodočasnici su sudjelovali na Jubilarnoj audijenciji - susretu s papom Franjom na trgu sv. Petra u Vatikanu. Svoju gostoljubivost i poštovanje prema hrvatskim vojnicima i policajcima voditelji protokola iskazali su smjestivši hrvatske predstavnike u blizini oltara. Papa Franjo je pred tisućama okupljenih na Trgu svetog Petra pozvao vojnike i policajce da budu sredstvo pomirenja.

"Pozvani ste spriječiti i okončati sukobe, ali i sudjelovati u izgradnji reda temeljena na istinu, pravdi, ljubavi i slobodi", rekao je papa vojnicima i policajcima. "Budite sredstvo pomirenja, graditelji mostova i sijači mira", naglasio je Sveti Otac. Ohrabreni i sretni hodočasnici su prošli kroz Vrata milosrđa u bazilici Sv. Petra i, izmolivši molitve na nakanu Sv. Oca, zadobili potpuni oprost. Potom je slavljena sveta misa u kripti svetih Kuzme i Damjana.

Peti dan hodočašća, na blagdan sv. Josipa Radnika, započeo je veličanstvenim slavljem svete mise u bazilici Svetog Petra, u nazočnosti nekoliko tisuća vojnika i policajaca iz cijeloga svijeta. U popodnevnim satima uslijedilo je razgledavanje bazilike Ssvetoga Pavla izvan zidina. Veličanstvena bazilika sagrađena je na mjestu gdje je pokopan sveti Pavao. Između beskonačnih stupova između kojih dopire svjetlost s dvostrukoga reda prozora nalaze se na mozaičnim pločama portreti svih papa, od sv. Petra pa do današnjega rimskog biskupa pape Franje.

Drugi svibnja bio je rezerviran za posjet Monte Cassinu i Pompejima. Montecassino ili Monte Cassino je benediktinski samostan osnovan 529. godine na istoimenome brdu (519 m) u općini Cassino, Italija. Samostan se smatra jednim od duhovnih središta srednjevjekovne Europe. Zadužbina je svetoga Benedikta, osnivača reda benediktinaca, koji je na osnovama stare rimske utvrde podigao samostan. Tijekom stoljeća samostan je postao utjecajno središte znanosti i kulture s bogatom knjižnicom. Poslije razaranja od Saracena samostan je obnovljen tek u desetome i jedanaestome stoljeću te postao jedno od najznačajnijih kulturnih središta Europe. U Drugom svjetskom ratu korišten je kao njemačka utvrda. Iako su ga mogli zaobići, Saveznici su ga teško bombardirali. No srećom, velik dio knjižnice prenesen je u Vatikan nekoliko mjeseci prije bombardiranja. U kripti samostana hodočasnici su slavili sv. misu i pomolili se na grobovima svetoga Benedikta i njegove sestre svete Skolastike.

Putovanje se nastavilo do Pompeja - grada smještena na obali mora u blizini rijeke Sarno, kraj Napulja u talijanskoj pokrajini Kampaniji. Podignut je na vulkanskoj stijeni koja se uzdiže trideset metara iznad mora. Kako je potpuno bez izvora vode, život je bio težak, no zbog strateškoga položaja koji je omogućavao kontrolu plodne nizine iza grada i morskoga zaljeva ispod grada, bio je privlačan mnogima. Grad je najpoznatiji kao rimski grad koji je uništen u erupciji vulkana Vezuva 24. kolovoza 79. godine. Pompeji su bili zatrpani pod slojem pepela 1600 godina prije nego što su slučajno otkriveni. Poseban je osjećaj šetati tim drevnim ulicama i zamišljati kako je nekada život izgledao u gradu koji je u trenutku neposredno pred uništenje brojio nevjerojatnih 20000 stanovnika. Još je mnogo toga zakopano, a velik dio iskopina polako se restaurira.

Trećega svibnja, u ranim jutarnjim satima, uslijedio je povratak u Hrvatsku. Na putu natrag hodočasnici su posjetili Veneciju – glavni grad istoimene talijanske pokrajine Venecije. Grad je poznat po kanalima, gondolama i bogatoj povijesti, većinom neovisan grad koji je bio središte Mletačke Republike, kada je bio poznat i kao "Dominantna", "Presvijetla", "Kraljica Jadrana", "Grad vode", "Grad mostova" i "Grad svjetlosti".

Hodočašće je završilo blagoslovom nabožnih predmeta i zahvalnom molitvom za sve primljene milosti.

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Magnum principium (20. 09. 2017.)

Apostolsko pismo u obliku motu propria vrhovnog svećenika Franje kojim se unose promjene u kan. 838 Zakonika kanonskog prava

Naše ljudsko dostojanstvo i dobrobit duboko su povezani s našom brigom za čitav stvoreni svijet (01. 09. 2017.)

Zajednička poruka pape Franje i ekumenskog patrijarha Bartolomeja prigodom proslave III. Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenom svijetu, 1. rujna 2017.

Škola i vjeronauk pred izazovom obrazovne reforme (01. 09. 2017.)

Poruka predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku školske i katehetske godine 2017./2018.

Primiti, zaštititi, promicati i integrirati migrante i izbjeglice (23. 08. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2018. (14. siječnja 2018.)

Okružno pismo biskupima o kruhu i vinu za euharistiju (18. 07. 2017.)

Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu

Ne ljubimo riječima, već djelima (26. 06. 2017.)

Papina poruka za 1. svjetski dan siromašnih, 19. studenoga 2017.

Misija u srcu kršćanske vjere (16. 06. 2017.)

Poruka pape Franje za Svjetski misijski dan 2017. (22. listopada)

Zajednička Izjava komisija „Iustitia et pax” BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije (08. 05. 2017.)

Izjava komisija „Iustitia et pax" BK BiH, HBK i SŠK

Poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2017. (16. 04. 2017.)

Zagreb, Veliki ponedjeljak 2017.

“Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1, 49) (31. 03. 2017.)

Papina poruka za 32. svjetski dan mladih (9. travnja 2017.)

Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini (03. 03. 2017.)

Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka

Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu (22. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (28. svibnja 2017.)

Božja riječ je dar. Drugi su dar (08. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za korizmu 2017.

“Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi” (Tit 2, 11). (19. 12. 2016.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana

U misiji pod vodstvom Duha (09. 12. 2016.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan molitve za duhovna zvanja 2017. (7. svibnja )

Ad resurgendum cum Christo (Da bi se suuskrslo s Kristom) (25. 10. 2016.)

Naputak Kongregacije za nauk vjere o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja

Arhiva vijesti

Linkovi