Vijesti

Dan Vojne biskupije, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Nedjelja, 05. 08. 2012.

Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, u nedjelju, 5. kolovoza, vojni biskup u Republici Hrvatskoj Juraj Jezerinac predvodio je misno slavlje u crkvi Gospe velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu. Ujedno je proslavljena svetkovina Gospe velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta, zaštitnice Vojne biskupije koja ove godine slavi 15 godina djelovanja. U koncelebraciji s biskupom bili su provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, gvardijan kninskog samostana fra Petar Klarić, generalni vikar Vojnog ordinarijata o. Jakov Mamić, vikar za pastoral Vojnog ordinarijata don Josip Stanić te vojni i policijski kapelani. 

„Svi se vi dobro sjećate 5. kolovoza 1995. godine, kada se na blagdan Gospe Snježne zavijorila hrvatska zastava na utvrdi kraljevskog grada Knina. Svi se vi dobro sjećate trenutka kada ju je poljubio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Bio je to znak slobode zemlje i hrvatskoga naroda. Sloboda zemlje i sloboda ljudi zaslužuje svoj Dan i ovaj spomen. Čuvajmo ga kao svenarodni državni blagdan, kao spomen na sva stoljeća koja su njegovala nadu u slobodu Hrvatske", pozvao je na početku misnog slavlja biskup Jezerinac. Posebno je pozdravio i riječ zahvale uputio braniteljima, jer su odlučno i hrabro obranili ovu zemlju. Pokazali su čudesnu snagu. Hrvatska će živjeti s vječnom uspomenom na njih, a njezino međunarodno priznanje najveće je njihovo odlikovanje, rekao je biskup.

Govoreći kako je kršćanstvo vjera radosti i nade jer se oslanja na Boga, a poruka nade, koju izriče prorok Sofonije, i danas je aktualna, biskup je upozorio da se nalazimo ne samo u gospodarskoj krizi, nego i u krizi postojeće civilizacije. „To je prava i duboka kriza čovjeka i njegovih odnosa, vrijednosti i smisla života. Ni jedna civilizacija nije vječna, pa ni naša. Pa zato i nije problem u tome što ona odlazi, nego u tome hoće li čovjek napustiti vrijednosti od kojih je živio; hoće li one biti pokretačka snaga u njegovoj budućnosti, ili neće. Bio bi to kraj njegova opstanka", upozorio je biskup. Tumačeći da je s krizom osobnosti povezana i duboka kriza društva, biskup je rekao da su stoga danas za opstanak društva neophodni ljudi iskrena duha, razuma, srca i pravednosti. „Problem se ne nalazi izvan nas. On je prisutan u našoj nutrini. Nedostaje nade, radosti, optimizma, smisla, osjećaja i solidarnosti, spremnosti prihvaćanja žrtve. Stoga su nam potrebni ljudi koji će u naše društvo unijeti duh pouzdanja i pokrenuti sve pozitivne snage ove zemlje", poručio je biskup, te podsjetio kako Drugi vatikanski sabor na više mjesta spominje da posebnu odgovornost u društvu imaju vjernici, jer vjera nije otuđenje, nego buđenje svih ljudskih potencijala koje je Bog obilno položio u čovjeka kako bi krize bile kušnje, ali ne i porazi.

Misi su nazočili i ministar branitelja Predrag Matić, generali, časnici Hrvatske vojske, vojnici, ratni zapovjednici i sudionici VRO "Oluje", gradonačelnik Zagreba, gradonačelnica Knina, dužnosnici Ministarstva obrane i Ministarstva branitelja, kao i invalidi Domovinskog rata. (tekst i foto: M.N.)

HOMILIJA VOJNOG ORDINARIJA

Draga braćo i sestre, dragi slušatelji hrvatskog radija i gledatelji HRT-a!

Kralj Zvonimir, istaknuti hrvatski vladar XI. stoljeća, podigavši u neposrednoj blizini grada Knina crkvu Sv. Marije u Biskupiji, omogućio je da upravo ovdje bude središte vjerskog života njegovog vremena. U crkvi sv. Marije nađen je i sačuvan najstariji Gospin lik u hrvatskoj umjetnosti. Nazivamo ga „Gospa Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta“, a Vojna biskupija u Republici Hrvatskoj časti ju kao svoju zaštitnicu. 

Sve do ulaska našega naroda u krilo Katoličke Crkve, gledajući povijesno i kulturološki, gotovo da se za nas nije znalo. Ulaskom u krilo Katoličke Crkve, počela se pisati i hrvatska povijest. O tome svjedoče brojni dokumenti. Jedan od vrednijih svakako je razmjena pisama (od 7. lipnja 879. godine) između pape Ivana VIII. i kneza Branimira. Tada se Crkva u Hrvatskoj definitivno povezala s Rimskom Crkvom i priznala vrhovnu vlast pape. Papa se izravno obratio Branimiru, blagoslovio njega, njegovu zemlju i narod i time ga priznao kao samostalnog vladara, a njegovu državu samostalnom zemljom.

Od tada se Crkva u Hrvata nikada nije, ni uz najteže krize, odvajala od Apostolske Rimske Crkve; a ova je marno pratila, štitila i uvijek podržavala zemlju Hrvata, pomažući nam očuvati narodni i vjernički identitet. U tome nije prestala ni onda kada je u Domovinskom ratu, u vrlo složenom kontekstu međunarodnih lobija, bilo doista hrabro stati uz ovu zemlju, braniti njezino pravo na slobodu i samostalnost. Ulaskom u Crkvu, naši su pradjedovi prihvatili evanđeosko svjetlo kao navještaj slobode i nade. To je ostalo tijekom stoljeća kao neka duboka unutarnja iskra u srcima sinova i kćeri hrvatskoga naroda te se nisu dali ni od koga pokoriti. U njima se uvijek budila svijest da su za slobodu ne samo rođeni nego i kršteni. I tako je Evanđelje postalo nadahnuće naše slobode.

Mi ćemo se kao narod moći očuvati, ukoliko se budemo napajali na tim istim izvorima, prije svega na Evanđelju. To je važno istaknuti posebno danas kada se kršćanske vrijednosti u Europi, kao i u našoj zemlji, nastoje obezvrijediti. Unatoč tome, zajedništvo različitih naroda gradi se na temeljnim ljudskim i kršćanskim vrijednostima, koje su postavili osnivači velike europske obitelji. 

U današnjoj Božjoj riječi Prorok Sofonije poziva Izraelce na radost. On poručuje: "Gospodin je u sredini tvojoj! Ne boj se više zla!" Prorok Sofonije budi nadu u narodu koji se našao u beznadnom vremenu. Stoga je kršćanstvo vjera radosti i nade jer se oslanja na Boga. " U Njemu živimo mičemo se i jesmo" (Dj 17, 28), poručuje apostol Pavao. Poruka nade, koju izriče prorok Sofonije, i danas je aktualna. Nalazimo se ne samo u gospodarskoj krizi, riječ je o krizi postojeće civilizacije. To je prava i duboka kriza čovjeka i njegovih odnosa, vrijednosti i smisla života. Ni jedna civilizacija nije vječna, pa ni naša. Pa zato i nije problem u tome što ona odlazi, nego u tome hoće li čovjek napustiti vrijednosti od kojih je živio; hoće li one biti pokretačka snaga u njegovoj budućnosti, ili neće. Bio bi to kraj njegova opstanka.

S krizom osobnosti povezana je i duboka kriza društva. Stoga su danas za opstanak društva neophodni ljudi iskrena duha, razuma, srca i pravednosti. Problem se ne nalazi izvan nas. On je prisutan u našoj nutrini. Nedostaje nade, radosti, optimizma, smisla, osjećaja i solidarnosti, spremnosti prihvaćanja žrtve. Stoga su nam potrebni ljudi koji će u naše društvo unijeti duh pouzdanja i pokrenuti sve pozitivne snage ove zemlje. II Vatikanski Sabor na više mjesta spominje da posebnu odgovornost u društvu imaju vjernici, jer vjera nije otuđenje, nego buđenje svih ljudskih potencijala koje je Bog obilno položio u čovjeka kako bi krize bile kušnje, ali ne i porazi. 

Uskoro ćemo ući u „Godinu vjere“ koju će Papa proglasiti u mjesecu listopadu. Pokušajmo već danas otvoriti svoja vrata vjeri. Cilj je te godine da učinimo jedan napor da Boga još više upoznamo, da se susretnemo s pravom Istinom, Isusom Kristom i da živimo prema njegovom evanđelju. 

Sestra karmelićanka, Edith Stein, koju je blaženi papa Ivan Pavao II. proglasio sveticom, inače profesorica filozofije i mučenica Hitlerova Auschwitza piše: „Wer die Wahrheit sucht, der sucht Gott“ (Tko traži istinu, Boga traži). Izraziti primjer traženja smisla života i Boga bio je Sv. Augustin. Kad se obratio i dao krstiti uskliknuo je: "Kriste, ljubavi moja, kasno sam te upoznao".

Knjiga Otkrivenja govori o sukobu dobra i zla, između Žene koja rađa život i Zmaja koji pokušava uništiti život. Žena odjevena u sunce označava Crkvu ali i Blaženu Djevicu Mariju kojoj na putu stoji đavao, "ubojica čovjeka od početka", kako ga je nazvao Isus Krist. Sunce je Krist Gospodin, a Žena koja se spominje je Blažena Djevica Marija. Ona je sva usredotočena na očuvanje Života. Stoga, nisu bez razloga osnivači Europske unije stavili u prvotnu zastavu zajednice naroda 12 zvijezda iz Knjige Otkrivenja. Nadamo se da će ova naša „stara Europa“ prepoznati govor simbola i otkriti snagu koja se nalazi u Ženi Ivanove Apokalipse, a to je Blažena Djevica Marija.

Evanđelje nam govori o susretu dviju majki. Blažene Djevice Marije i rođakinje Elizabete. Elizabeta pozdravlja Mariju: "Blažena ti što povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina". I tako Elizabeta slavi Marijinu vjeru i njezino božansko majčinstvo. Iz Marijine duše izlazi Hvalospjev Božjoj ljubavi što je upravo nju, svijetu nepoznatu, Bog odabrao da bude Majkom Božjom. Bog koji se utjelovio pod Marijinim srcem ostvarit će novi pravedniji svijet. Marija nam poručuje da je snaga u „malenima“, da će silnici biti „zbačeni s prijestolja“, a „neznatni“ će biti uzvišeni, da će se „gladni“ nasiti dobrima, a „bogati“ biti otpušteni prazni. 

Oholice, tirani, nepravedni bogataši nemaju mjesta u novom mesijanskom kraljevstvu. Bog ne treba za ostvarenje svoga kraljevstva svjetsku silu, snagu oružja, zavodljivost novca. Pred Bogom to ne znači ništa. Blaženi oni koji svoju snagu i postojanje stavljaju u Boga. Bog upravo preko jednostavnih, neznatnih i siromašnih ostvaruje svoja velika djela u povijesti spasenja.To su uporišta nade u ovim vremenima, a ne utopija. To je povijesna istina, kolektivno iskustvo Crkve i naroda. Bog čini velika djela, jer je Njegovo Ime sveto. U njemu nema tame, mržnje, zla ni smrti. Tko mu je blizu, nositelj je života, jer je On Život. 

Molimo danas za takav duh čovjeka i naroda. Neka naše bogoljublje bude duboko čovjekoljublje, a čovjekoljublje neka bude na slavu Božju. Zato vam svima poručujem: Budite radosni! Gajite nadu. Čuvajte ponos povijesti. Čuvajte svoje obitelji, budite radost jedan drugome! Poštujte život od samoga začeća! Na to nas posebno obvezuju naši branitelji, živi i poginuli. Na to nas obvezuju roditelji, koji su izgubili svoje sinove. Na to nas obvezuju djeca i supruge poginulih.

I dok vam čestitam ovaj veličanstveni Dan pobjede, Dan hrvatskih branitelja i Dan Zaštitnice Vojne i Policijske biskupije, preporučam vas sve dragome Bogu i Majci Božjoj. Neka nam Bog Isus Krist bude čvrsto uporište u našemu hodu. Na tu nakanu posebno molimo, moleći se za sve poginule branitelje. Amen.

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Zajednička Izjava komisija „Iustitia et pax” BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije (08. 05. 2017.)

Izjava komisija „Iustitia et pax" BK BiH, HBK i SŠK

Poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2017. (16. 04. 2017.)

Zagreb, Veliki ponedjeljak 2017.

“Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1, 49) (31. 03. 2017.)

Papina poruka za 32. svjetski dan mladih (9. travnja 2017.)

Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini (03. 03. 2017.)

Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka

Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu (22. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (28. svibnja 2017.)

Božja riječ je dar. Drugi su dar (08. 02. 2017.)

Poruka pape Franje za korizmu 2017.

“Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi” (Tit 2, 11). (19. 12. 2016.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana

U misiji pod vodstvom Duha (09. 12. 2016.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan molitve za duhovna zvanja 2017. (7. svibnja )

Ad resurgendum cum Christo (Da bi se suuskrslo s Kristom) (25. 10. 2016.)

Naputak Kongregacije za nauk vjere o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja

Arhiva vijesti

Linkovi