Vijesti

Misno slavlje povodom 435. obljetnice hrvatskog junaštva u Gvozdanskom

Nedjelja, 13. 01. 2013.

tekst i slika: Robert Ćaran

tekst i slika: Robert Ćaran

Na blagdan krštenja Isusovog, 13. siječnja 2013. godine navršila se 435. obljetnica bitke u Gvozdanskom. U organizaciji Hrvatskog žrtvoslovnog društva i suorganizaciju Koordinacije braniteljskih udruga Grada Zagreba organiziran je IV. Spomen pohod – hodočašće u Gvozdansko. Na ovu značajnu hrvatsku ratnu i vojnu obljetnicu unatoč lošim vremenskim uvjetima okupio se veliki broj hodočasnika pristiglih iz gotovo svih krajeva Hrvatske, od Međimurja, Slavonije, Hrvatskog Zagorja, Turopolja, Banovine, Like, Korduna, Karlovca, Dalmacije… U potpunosti punoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom, te još većim brojem vjernika na prostoru ispred crkve svečano misno slavlje predvodio je vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac uz suslavitelje sisačkog biskupa mons. Vladu Košića, župnika Stjepana Filipeca, petrinjskog vojnog kapelana Milenka Majića, te nekoliko svećenika sisačke biskupije. Svojim pjevanjem misno slavlje uzveličao je katedralni zbor sisačke katedrale Uzvišenja Svetog Križa.

Nakon povijesnog presjeka značaja Gvozdanskog i Pounja u hrvatskoj povijesti, biskup Jezerinac je istaknuo kako je teško u povijesti naroda naći primjere hrabrosti i junaštva kao što su to pokazali branitelji Gvozdanskog. Potom je usporedio izraelsku Masadu i Gvozdansko, gdje mladi vojnici na Masadi polažu prisegu vjernosti Domovini. Ono što je Židovima Masada to bi nama Hrvatima trebalo biti Gvozdansko. „Dok drugi narodi posvećuju svoju pozornost svojim nacionalnim vrijednostima i ljudima koji su ostavili duboki pečat u njihovom životu, teško ćete naći narode koji tako brzo zaboravljaju svoje Masade i svoje velikane kao što ih mi zaboravljamo. Unatoč tomu biskup je spomenuo nekoliko povjesničara koji nisu zaboravljali Gvozdansko, a posebno je istakao bl. kardinala Alojzija Stepinca koji je često govorio o velikim stradanjima Gvozdanskog, Zrinja i Pounja. Biskup je naglasio kako mi Hrvati zaboravljamo veličinu naših junaka, osvrnuvši se na obrambeni Domovinski rat gdje smo imali slične velikane. „Umjesto da se njima ponosimo kao herojima Domovinskog rata spremni smo ih se odreći i poslati na međunarodna sudišta. Spomenuvši bl. kardinala Stepinca izdvojio je: „Ideologija bezboštva uvijek je progonila velikane vjere i naroda. Naša povijest kontinuirano svjedoči o tome.“ Zatim je naglasio da je već vrijeme da budemo ponosi na svoje kršćanske korijene koji su hrvatski i katolički, kao i na naše branitelje i generale, kulturnu i kršćansku baštinu s kojom bi se mogli ponositi mnogi veliki narodi kad bi je imali. „Na to nas posebno obvezuje ova godina koju je papa proglasio godinom vjere, upravo zato da Crkva obnovi zanos vjere u Isusa Krista koji je pravi Bog i pravi čovjek.“ Potom naglasivši ako kršćanin dobro ne poznaje svoju vjeru u opasnosti je da ju gradi po svome ukusu i kako se kršćani u javnosti brzo povlače kad treba braniti vjeru i kršćanske vrijednosti. Vjera nije privatna stvar kako neki kažu, stoga treba prijeći s te privatnosti u javni život izdvojivši negativnosti polovičnosti vjere. „Živimo u vremenu dubokih i dalekosežnih promjena koji zadiru u temeljnu antropološku, osobito duhovnu strukturu čovjeka, braka, obitelji i društva. U ovom i ovakvom vremenu itko tko se osjeća Hrvatom i vjernikom ne smije biti pasivan jer će nas sutra osuditi naša djeca. U ovome trenutku mora progovoriti vjera utjelovljena u narod i povijesno vrijeme. Ne smijemo šutjeti, vrijeme je demokracije i slobode, a u tu slobodu je ugrađeno više od 15 tisuća očeva i mladića kojih se danas posebno sjećamo i u ovoj Misi. To nam budućnost neće oprostiti.“ Kardinal Kuharić je govorio kako postoje svetinje koje se ne smiju rušiti i za koje se daje život. „Isus je osudio polovičnost kada je rekao da nitko ne može služiti dvojici gospodara. Mrtvi branitelji Gvozdanskog, kao i poginuli branitelji iz Domovinskog rata nas obvezuju da ne budemo polovični, da budemo hrabri i da se ne predajemo kad su u pitanju evanđeoska načela, da ne klečimo pred svijetom i Europom, nego da budemo uspravni.“ Imamo se čime pohvaliti – našom kršćanskom baštinom i osobito vjerom, ali i obvezu čuvati ju i prenositi na buduća pokoljenja. Biskup je propovijed završio pjesmom Agusta Šenoe "Budi svoj", naglašivši da nam to poručuju i gvozdanski branitelji i pokojni hrvatski branitelji. 

Nakon misnog slavlja upriličena je prigodna komemoracija na spomen obilježju poginulim i ubijenim Hrvatima Gvozdanskog. Mnogobrojna izaslanstva domoljubnih, braniteljskih i udruga povijesnih postrojbi položili su vijence i zapalili svijeće. Vijence su položili i predstavnici Sisačko-moslavačke županije i općine Dvor. Molitvu za pokojne predvodio je biskup Vlado Košić. Prigodnim pozdravima i govorima obratili su se mnogi govornici, a među njima umirovljeni brigadir Mile Krišto, predsjednik Udruge ratnih veterana 2. gardijske brigade „Gromovi“, postrojbe koja je u operaciji „Oluja“ oslobodila „Gvozdansko“, Damir Borovčak, idejni začetnik Spomen pohoda – hodočašća u Gvozdansko i pisac knjige „Gvozdansko - hrvatsko velejunašto bez svjetskog uzora", te na kraju dr. Zvonimir Šeparović predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Na hodočašću je sudjelovao i umirovljeni načelnik Glavnog stožera OS RH, general Josip Lucić. 
 
Homilija vojnog ordinarija

Današnje 1. čitanje izvadak je iz knjige proroka Izaije. Ova knjiga nazvana je "Knjigom utjehe". Bila je poslana svima zarobljenicima u asirskom sužanjstvu, posebno ljudima grada Jeruzalema, da ih podrži u nadi, govoreći da je došao trenutak povratka nakon dugogodišnjeg ropstva kao i vrijeme dolaska Mesije.

Prorok poziva na obraćenje i radost. Navodi i razlog radosti: "Evo Boga vašega" (usp. Iz 40, 9).

Prorokove riječi ispunile su se u Isusu Kristu. Narod je bio sav u iščekivanju dolaska Mesije. Mnogi su pitali Ivana da nije možda on Mesija, a on odgovara: "Ja vas istina vodom krstim. Ali dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan odriješiti mu remenje na obući. On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem" (Lk 3, 16).

Da je Isus doista obećani Mesija evanđelist Luka donosi riječi Oca nebeskoga koje su se čule prigodom Isusovog krštenja: "Ti si sin moj ljubljeni! U tebi mi je sva milina." (Lk 3, 21-22). Tim riječima evanđelist daje do znanja da se sam Bog u osobi Isusa Krista očitovao na rijeci Jordanu kao Trojstveni: Otac, Sin i Duh Sveti.

Isus Krist je došao na svijet da nas otkupi i spasi od grijeha. Ustanovio je Crkvu da snagom Duha Svetoga nastavi njegovo djelo spasenja. Crkvi je povjerio svoju Riječ da je naviješta i sakramente kao znakove svoje prisutnosti.

U sakramentu sv. Krštenja preporađamo se na novi božanski život, postajemo djecom Božjom i baštinicima kraljevstva nebeskoga.

Stoga Ivan evanđelista kliče od radosti: "Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo i jesmo: A svijet nas ne poznaje zato što ne poznaje njega. Ljubljeni, sad smo djeca Božja i još se ne očitova što će biti. Znamo kad se očituje, bit ćemo njemu slični jer vidjet ćemo ga kao što jest" (1Iv 3,1-2).

Apostol Pavao nas poziva da ne živimo kao bezbošci koji ne poznaju Boga; da razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu, iščekujući blaženu nadu i pojavak slave velikoga Boga i Spasitelja našega Isusa Krista " (usp. Tit 2,12-13)

Braćo i sestre"

Isusom Kristom započeo je jedan novi svijet. Hrvati su kao pametan i mudar narod prihvatili kršćansku vjeru početkom 7. stoljeća u punoj slobodi, bez ikakve prisile. I tako smo krštenjem ušli u krilo Katoličke koju je osnovao Isus Krist.

O tome svjedoče brojni spomenici. Posebno mjesto zauzima Višeslavova krstionica.

Naši su pradjedovi prihvatili kršćansko svjetlo kao navještaj slobode i nade. I zato je tijekom stoljeća ostala kao neka duboka iskra u srcima sinova i kćeri hrvatskoga naroda da se nismo dali ni od koga pokoriti, jer se uvijek budila svijest da smo za slobodu ne smo rođeni nego i kršteni. Štoviše, Hrvati su se preko kneza Branimira obvezali da će svoje braniti a tuđe poštivati. I ta je naša odrednica ostala sve do danas. O tome postoje brojni primjeri, među njima i obrana Gvozdanskog u vrijeme najezde Turaka u naše krajeve.

Kad je godine 1463. na Krbavskom polju bila poražena hrvatska vojska, nastalo je među Hrvatima razdoblje nesigurnosti i borba za vlastiti opstanak. Više od dva stoljeća napori hrvatskoga plemstva i hrvatskoga naroda bili su usmjereni kako i sačuvati "ostatke ostataka". Najznačajniju ulogu u svemu tome imala je plemićka obitelj Zrinski te vojnici i težaci.

Turci su, naime, često i veoma duboko upadali u hrvatske krajeve. Da bi se domogli Europe trebalo je osvojiti područje oko rijeke Une, na kojem se nalaze mnoge utvrde, među ostalima i utvrda grad Gvozdansko. Ono se prvi puta spominje 1488. godine. Grad su izgradili Zrinski knezovi za potrebe i zaštite rudnika srebra i olova. Gvozdansko je bilo jedna od većih tvrđava, kao dio obrambenog sustava, koja je zapela za oko Osmanlija.

Godine l561. dva puta je poturica Malkoč- beg opsjedao utvrdu, a njegove je pokušaje nastavio Ferhard – paša Sokolović.

Na Božić godine 1577. Sokolović je krenuo s velikom vojskom na Gvozdansko.

Opsada tvrđave Gvozdansko počela je u jesen 1577. godine i produljila se u zimu 1578. godine. Paša Sokolović poveo je sa sobom 10 tisuća vojnika. Blokirao je sve prilaze prema tvrđavi Gvozdansko i počeo je postupno osvajati uporišta. Dvadesetog listopada l577. godine pao je prvi Zrin. Osvojio je zatim Kladušu, grad Podzvid, Ostrožac Drežnik i dr. Krenuo je tada prema Gvozdanskom čija se posada sastojala od tri stotine branitelja, sastavljena najvećim dijelom od rudara te stražara tvrđave. Nakon tri mjeseca blokade Turci su došli pod sam grad u kojem nije bilo više hrane. Ferhad - paša je pozvao branitelje na predaju, ali oni su odbili ponudu.

Kad su se Turci 13. siječnja, godine 1578, približili zidinama, spremni na posljednji udar, iz utvrde se nije oglasila nijedna puška. Kad su ušli u grad dogodio se sličan prizor kao na židovskoj Masadi. Svi branitelji bili su mrtvi i smrznuti.

Ovim junačkim prizorom bio je zadivljen i sam Ferhad - paša. Poštujući njihovo junaštvo dao je nalog da se pozove katoličkog svećenika i da se obavi pogreb po kršćanskom obredu, a preživjele stanovnike Gvozdanskog i okolice oslobodio je od plaćanja poreza.

Braćo i sestre!

Teško je naći u povijesti naroda primjere hrabrosti i junaštva kao što su to pokazali branitelji Gvozdanskog. U svojoj knjizi "Gvozdansko Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora" gospodin Damir Borovčak piše da je to mjesto "svetište hrvatskog velejunaštva". Masada je danas najveći memorijalni simbol židovskog naroda na kojoj i danas mladi vojnici polažu prisegu vjernosti domovini. Ono što je Židovima njihova "Masada" to bi trebalo biti nama Hrvatima Gvozdansko.

Dok drugi narodi posvećuju svu pozornost svojim nacionalnim vrijednostima i ljudima koji su ostavili duboki pečat u njihovom životu, teško ćete naći narode koji toliko brzo zaboravljaju svoje "Masade" i svoje velikane kao što ih mi zaboravljamo.

Ipak moramo spomenuti da naše Gvozdansko nije zaboravljeno posebno od povjesničara, štoviše, zahvalni smo danas književniku Anti Tresiću Pavičiću, koji je autor najduljeg hrvatskog epa o Gvozdanskom, zatim profesoru magistru Anti Milinoviću koji je godinama promicao istinu o Pounju, Gvozdanskom i Zrinu i dr. te konačno blaženom kardinalu Stepincu koji je prema zapisima krašićkog župnika Josipa Vranekovića često govorio o velikim stradanjima Gvozdanskog, Zrinja i Pounja.

Kad je blaženi kardinal Stepinac bio na hodočašću u Jeruzalemu, bilo je to godine l939. , zajedno s hrvatskim hodočasnicima, rekao im je tada talijanski kardinal Pellegrineti: "Vi Hrvati imate veliki broj svetaca ali ih ne znate predstaviti svijetu". To također vrijedi i za hrvatske velikane. Prebrzo zaboravljamo njihovu veličinu.

Zar nismo u najnovijem Domovinsko -obrambenom ratu imali slične velikane? Umjesto da se njima ponosimo kao herojima domovinskog rata, spremni smo se njih odreći i poslati na međunarodna sudišta da im sude oni kojima bi trebalo suditi.

Zar ne osudiše blaženog kardinala Stepinca, koji je ubrojen među najveće u prošlom stoljeću zbog svoje hrabrosti, vjere, ljubavi prema svome hrvatskom narodu? Ideologija bezboštva uvijek je progonila velikane vjere i naroda. Naša povijest kontinuirano svjedoči o tome.

Braćo i sestre!

Već je vrijeme da budemo ponosni na svoje kršćanske korijene, koji su hrvatski i katolički.

Već je vrijeme da znamo cijeniti našu kulturnu i kršćansku baštinu s kojom bi se mogli ponositi mnogi narodi kad bi je imali.

Na to nas posebno obvezuje i ova godina koju je papa proglasio Godinom vjere, upravo zato da Crkva obnovi zanos vjere u Isusa Krista, koji je pravi Bog i pravi čovjek.

Gdje nalazimo istine vjere koje su se vjerno prenosile iz pokoljenja u pokoljenje? Nalazimo ih u Vjerovanju koje s ponosom ispovijedamo, a Katekizam katoličke Crkve razrađuje i na nama danas prihvatljiv način tumači i nudi kao hranu od koje će naša vjera živjeti.

Braćo i sestre!

Kršćanin ako ne poznaje dobro svoju vjeru, opasnost je da je gradi po svom ukusu.

Vjera nije privatna stvar. Stoga treba prijeći iz te privatnosti u javni život.

Svaka polovičnost vjere, bilo u načelu bilo u životu, nije sposobna za radikalnu i preporodnu akciju.

Živimo u vremenu dubokih i dalekosežnih promjena koje zadiru u temeljnu antropološku, osobito duhovnu strukturu čovjeka, braka, obitelji i društva. U ovom i u ovakvom vremenu nitko tko se osjeća Hrvatom i katolikom ne smije biti pasivan, jer će nas sutra osuditi naša djeca. Ovo je trenutak u kojem mora progovoriti vjera utjelovljena u narod i povijesno vrijeme. Ne samo da nam je braniti nauk vjere o čovjeku, braka , obitelji i društva, nego i ukazivati na razorne posljedice naše kolektivne šutnje. To nam budućnost neće oprostiti.

Aktivirajte snagu svoje vjere i snagu svojeg hrvatskog identiteta i recite javnosti da postoje svetinje koje se ne smiju rušiti.

Isus je osudio polovičnost kad je rekao: "Nitko ne može služiti dvojici gospodara" (Mt 6, 24).

Mrtvi branitelji Gvozdanskog, kao i poginuli branitelji Domovinskog rata, obvezuju nas da ne budemo polovični, da budemo hrabri, da se ne predajemo kad su u pitanju evanđeoska načela, da ne klečimo pred svijetom i Europom, nego da budemo uspravni. Imamo se, hvala Bogu, čime pohvaliti, to je naša kršćanska baština, prije svega vjera,. ali i obveza da je čuvamo i prenesemo na pokoljenja. "Tko pobjeđuje svijet, ako ne vjera naša", poručuje apostol Pavao.

Danas su posebno suvremene riječi Augusta Šenoe:" Budi svoj".

O budi svoj! Ta stvoren jesi čitav,
U grudi nosiš brate srce cijelo;
Ne kloni dušom, i da nijesi mlitav,
Put vedra neba diži svoje čelo!
Pa došli danci, nevolje i muke,
Pa teko s čela krvav tebi znoj,
Ti skupi pamet, upri zdrave ruke,

I budi svoj… I Šenoa, opisujući posljednje trenutke čovjekova života na zemlji, piše da će takvom čovjeku savjest biti čista a srce će mu šapnuti: Poštenjak, čovjek na zemlji si bio: Ta bio si svoj". Već je vrijeme da i mi Hrvati budemo svoji. To nam poručuju Gvozdanski branitelji. To nam poručuju pokojni branitelji Domovinskog rata Amen. 

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Tko želi biti prvi, neka bude svima poslužitelj - Mihael (17. 09. 2021.)

Ti si Pomazanik-Krist! ... - Mihael (10. 09. 2021.)

Gluhima da je čuti, nijemima govoriti - Mihael (03. 09. 2021.)

Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske - Mihael (27. 08. 2021.)

Kome da idemo? Ti imaš riječi života vječnoga! - Mihael (21. 08. 2021.)

Velika mi djela učini Svesilni: uzvisi neznatne - Mihael (14. 08. 2021.)

Tražite ljepotu ovog ljeta - Mihael (09. 07. 2021.)

Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju - Mihael (01. 07. 2021.)

Djevojko! Zapovijedam ti, ustani! - Mihael (25. 06. 2021.)

Tko li je ovaj da mu se i vjetar i more pokoravaju? - Mihael (17. 06. 2021.)

Manje od svega sjemenja na zemlji postane veće od svega povrća - Mihael (12. 06. 2021.)

Sotoni je došao kraj - Mihael (07. 06. 2021.)

Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga - Mihael (28. 05. 2021.)

Duh istine upućivat će vas u svu istinu - Mihael (20. 05. 2021.)

Šesta i sedma vazmena nedjelja - Mihael (07. 05. 2021.)

Treća i četvrta vazmena nedjelja - Mihael (16. 04. 2021.)

Nakon osam dana dođe Isus, stane u sredinu i reče: „Mir vama!“- Mihael (09. 04. 2021.)

Muka Gospodina našega Isusa Krista po Marku - Mihael (25. 03. 2021.)

Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, umre, donosi obilat rod - Mihael (19. 03. 2021.)

{image:1:medium}

Bog je poslao Sina na svijet da se svijet spasi po njemu - Mihael (13. 03. 2021.)

{image:1:medium}

Razvalite ovaj hram i ja ću ga u tri dana podići - Mihael (05. 03. 2021.)

{image:1:medium}

Ovo je Sin moj ljubljeni - Mihael (26. 02. 2021.)

{image:1:medium}

Iskušavao ga Sotona, a anđeli mu služahu - Mihael (19. 02. 2021.)

{image:1:medium}

I odmah nesta s njega gube i očisti se - Mihael (11. 02. 2021.)

{image:1:medium}

Ozdravi mnoge koje su mučile razne bolesti - Mihael (05. 02. 2021.)

{image:1:medium}

Učio ih je kao onaj koji ima vlast - Mihael (30. 01. 2021.)

{image:1:medium}

Vidješe gdje stanuje i ostadoše kod njega – Mihael (22. 01. 2021.)

{image:1:medium}

Vidješe gdje stanuje i ostadoše kod njega – Mihael (15. 01. 2021.)

{image:1:medium}

Riječ tijelom postade i nastani se među nama - Mihael (28. 12. 2020.)

{image:1:medium}

Evo začet ćeš i roditi Sina - Mihael (19. 12. 2020.)

{image:1:medium}

Među vama stoji koga vi ne poznate - Mihael (10. 12. 2020.)

{image:1:medium}

Poravnite staze Gospodnje - Mihael (04. 12. 2020.)

{image:1:medium}

Bdijte jer ne znate kad će se domaćin vratiti - Mihael (28. 11. 2020.)

{image:1:medium}

Sjest će na prijestolje slave svoje i razlučiti jedne od drugih - Mihael (19. 11. 2020.)

{image:1:medium}

U malome si bio vjeran, uđi u radost gospodara svoga! - Mihael (12. 11. 2020.)

{image:1:medium}

Evo zaručnika! Iziđite mu u susret! - Mihael (05. 11. 2020.)

{image:1:medium}

Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima - Mihael (30. 10. 2020.)

{image:1:medium}

Ljubi Gospodina, Boga svojega, i svoga bližnjega kao sebe samoga - Mihael (23. 10. 2020.)

{image:1:medium}

Podajte caru carevo, a Bogu Božje (19. 10. 2020.)

{image:1:medium}

Koga god nađete, pozovite na svadbu - Mihael (08. 10. 2020.)

{image:1:medium}

Zar je oko tvoje zlo što sam ja dobar? - Mihael (17. 09. 2020.)

{image:1:medium}

Opraštaj, kažem ti, ne do sedam puta, nego do sedamdeset puta sedam! – Mihael (10. 09. 2020.)

{image:1:medium}

Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe - Mihael (30. 08. 2020.)

{image:1:medium}

“Pruži svoju ruku siromahu” (usp. Sir 7, 32) (23. 06. 2020.)

Poruka Svetoga Oca Franje za IV. svjetski dan siromaha (33. nedjelja kroz godinu, 15. studenoga 2020.)

Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo - Mihael (20. 06. 2020.)

{image:1:medium}

Poruka biskupa Hrvatske biskupske konferencije za parlamentarne izbore 2020. (16. 06. 2020.)

U povodu parlamentarnih izbora, raspisanih za 5. srpnja 2020. godine.

 

Dozva dvanaestoricu svojih učenika i posla ih - Mihael (12. 06. 2020.)

{image:1:medium}

Priopćenje s 60. zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije (10. 06. 2020.)

 

 

»Evo me, mene pošalji!« (Iz 6, 8) (05. 06. 2020.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan misija 2020. (18. listopada 2020.)

Kao što mene posla Otac, i ja šaljem vas: Primite Duha Svetoga - Mihael (28. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Poput Isusa Krista, prisiljeni bježati. Prihvatiti, zaštititi, promicati i integrirati prognanike (26. 05. 2020.)

Poruka pape Franje za 106. svjetski dan selilaca i izbjeglica [27. rujna 2020.]

Oče, proslavi Sina svoga! – Mihael (22. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Ja ću moliti Oca i on će vam dati drugoga Branitelja - Mihael (16. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Ja sam put i istina i život – Mihael (09. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Poruka nadbiskupa Barišića za Nedjelju Dobrog Pastira 2020. (03. 05. 2020.)

Poruka predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za sjemeništa i duhovna zvanja splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića za Nedjelju Dobrog Pastira 2020.

Uskrsna poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana, Uskrs 2020. (15. 04. 2020.)

„Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga tražite! Nije ovdje! Uskrsnu kako reče.“ (Mt 28, 5-6)

Poruka pape Franje Urbi et orbi (12. 04. 2020.)

Svetkovina Uskrsnuća Gospodnjega 2020.

Sveto vazmeno trodnevlje i Uskrs - Mihael (08. 04. 2020.)

{image:1:medium}

Uskrsna poruka biskupa Hrvatske biskupske konferencije (07. 04. 2020.)

 

 

Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje - Mihael (02. 04. 2020.)

{image:1:medium}

Riječi zvanja (02. 04. 2020.)

Poruka pape Franje za 57. Svjetski dan molitve za zvanja, nedjelja Dobrog Pastira, 3. svibnja 2020

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata (30. 03. 2020.)

Dekret o posebnoj nakani koja se dodaje u sveopću molitvu u slavlju Muke Gospodnje samo za 2020. godinu

 

 

 

 

 

»Mladeži, kažem ti, ustani!«(usp. Lk 7, 14) (30. 03. 2020.)

Poruka svetoga oca Franje za 35. svjetski dan mladih 2020.

Ja sam uskrsnuće i život – Mihael (27. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata (26. 03. 2020.)

Dekret u vremenu Covid-19 (II)

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata (26. 03. 2020.)

Dekret u vremenu Covid-19 (I)

Apostolska pokorničarna, Rim, 19. ožujka 2020. (26. 03. 2020.)

Dekret Apostolske pokorničarne o davanju posebnih oprosta vjernicima u sadašnjim okolnostima pandemije

Ode, umije se pa se vrati gledajući - Mihael (19. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Odredbe biskupa Hrvatske biskupske konferencije u vezi sa sprječavanjem širenja bolesti COVID-19 (19. 03. 2020.)

Izvor vode koja struji u život vječni - Mihael (13. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja (11. 03. 2020.)

Poruka kardinala Petra K. A. Turksona u vrijeme koronavirusa (COVID-19), 11. ožujka 2020.

Ovo je Sin moj, ljubljeni! Slušajte ga! - Mihael (06. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax (04. 03. 2020.)

Izjava o Odluci Ustavnoga suda Republike Hrvatske u svezi s ustavnošću Zakona o udomiteljstvu

Priopćenje s XXII. zajedničkog zasjedanja BK BiH i HBK (02. 03. 2020.)

Isus posti četrdeset dana i đavao ga iskušava - Mihael (28. 02. 2020.)

{image:1:medium}

Poruka Svetoga Oca Franje za korizmu 2020. (25. 02. 2020.)

»Umjesto Krista zaklinjemo: dajte, pomirite se s Bogom!« (2 Kor 5, 20)

Ljubite neprijatelje - Mihael (21. 02. 2020.)

{image:1:medium}

Rečeno je starima … a ja vam kažem - Mihael (13. 02. 2020.)

{image:1:medium}

Vi ste svjetlost svijeta - Mihael (07. 02. 2020.)

{image:1:medium}

»Da možeš pripovijedati svome sinu i svome unuku« (Izl 10, 2). Život postaje priča (04. 02. 2020.)

Poruka pape Franje za 54. svjetski dan sredstava društvene komunikacije 2020.

Vidješe oči moje spasenje tvoje – Mihael (31. 01. 2020.)

{image:1:medium}

Nastani se u Kafarnaumu - Mihael (25. 01. 2020.)

{image:1:medium}

Poruka za Dan života 2020. (25. 01. 2020.)

Usamljenost prevladati ljudskom blizinom, vjerom i ljubavlju

»Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti« (Mt 11, 28) (10. 01. 2020.)

Poruka Svetoga Oca Franje za XXVIII. svjetski dan bolesnika [11. veljače 2020.]

»Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi« (Tit 2, 11) (03. 01. 2020.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana, Božić 2019.

Četvrta nedjelja došašća i Božić - Mihael (20. 12. 2019.)

{image:1:medium}

Poruka svetoga oca Franje za 53. svjetski dan mira, 1. siječnja 2020. (19. 12. 2019.)

Mir kao put nade: dijalog, pomirenje i ekološko obraćenje

Poruka Komisije HBK „Iustitia et pax“ za predsjedničke izbore 2019. (17. 12. 2019.)

Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo? - Mihael (16. 12. 2019.)

{image:1:medium}

Admirabile signum (12. 12. 2019.)

Apostolsko pismo Svetoga Oca Franje o značenju i vrijednosti jaslica

Obratite se! Približilo se kraljevstvo nebesko! - Mihael (06. 12. 2019.)

{image:1:medium}

“Budućnost je dostupna” (05. 12. 2019.)

Poruku pape Franje povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom koji se obilježava u utorak, 3. prosinca 2019.

Bdijte da budete pripravni! - Mihael (29. 11. 2019.)

{image:1:medium}

Sveti Nikola zaštitnik u nevolji i pomoćnik obitelji (28. 11. 2019.)

Poruka Predsjednika Odbora HBK za pastoral pomoraca Tomislava Rogića, šibenskog biskupa pomorcima i ribarima o blagdanu sv. Nikole 2019.

Čovjek stvoren „na sliku Božju“ – njegova veličina i poziv (27. 11. 2019.)

Dokument Vijeća HBK za nauk vjere

Gospodine, sjeti me se kada dođeš u kraljevstvo svoje - Mihael (21. 11. 2019.)

{image:1:medium}

Poslanica biskupa Mrzljaka za Nedjelju Caritasa (20. 11. 2019.)

 „Upamti da u Božjim očima ništa nije maleno. Sve što činiš čini s ljubavlju.“ sv. mala Terezija

Trideset i druga i trideset i treća nedjelja kroz godinu – Mihael (07. 11. 2019.)

{image:1:medium}

Sin Čovječji dođe potražiti i spasiti izgubljeno-Mihael (31. 10. 2019.)

{image:1:medium}

Trideseta nedjelja kroz godinu-Mihael (25. 10. 2019.)

{image:1:medium}

Arhiva vijesti

Linkovi