Vijesti

Pismo Hrvatske biskupske konferencije o 50. obljetnici završetka Drugoga svjetskog rata

Subota, 16. 05. 2020.

Dana 3. svibnja 1995. godine, povodom 50. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata, biskupi Hrvatske biskupske konferencije uputili su Pismo crkvenoj i društvenoj javnosti. S obzirom na to da je 1. svibnja 1995. započela vojno-redarstvena operacija „Bljesak“, pismo je tada ostalo nezapaženo. Zbog njegove aktualnosti i snage objavljujemo ga u originalu, povodom obilježavanja 75. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata.

 
PISMO HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE
O 50. OBLJETNICI ZAVRŠETKA DRUGOGA SVJETSKOG RATA
 

U mjesecu svibnju ove godine navršava se pola stoljeća od završetka drugoga svjetskog rata. Među narodima Europe i svijeta koji komemoriraju tu obljetnicu i hrvatski narod oživljava povijesnu memoriju o značenju koji je za njega imao mjesec svibanj godine 1945.

Hrvatska biskupska konferencija odlučila je pridružiti se tome povijesnom spomenu. No, Crkva će taj spomen obilježiti na sebi vlastit način: spomen-činom Isusove muke, smrti, uskrsnuća i slavnog uzašašća – prigodnim misnim slavljem. U subotu 13. svibnja 1995. godine u svim će našim katedralama mjesni biskupi zajedno sa svojim svećenicima i vjernicima slaviti misu, prikazujući – sjedinjeni s Kristovom žrtvom – sve radosti i nade, žalosti i tjeskobe onog mjeseca svibnja 1945. godine.

Pamćenje ratnih stradanja

Prestanak oružanih sukoba, bombardiranja, rušenja i umiranja, na frontama i u pozadini, doživjeli su narodi Europe kao veliko olakšanje, kao uspostavu mira i slobode. Na isti je način to očekivao i hrvatski narod. To više što su se Hrvati u velikom broju borili na strani Saveznika. No mjesec svibanj 1945. godine u Hrvatskoj se posebno pamti kao mjesec strašnih pokolja zarobljenih vojnika i civilnog pučanstva izručenih jugoslavenskoj vojsci od zapadnih Saveznika. Spomen tog stradanja vezan je posebno uz Bleiburg i uz “Križni put”. Još više, taj je svibanj – za razliku od drugih naroda kojima je vraćena sloboda i demokracija – dolaskom marksističkoga totalitarnog sustava za nas značio nov početak progona, zatvora, ubijanja nevinih ljudi. Mnogi su stradali samo zato što su katolici, što su katolički svećenici, redovnici i redovnice, što su katolički biskupi. Taj martirologij optužba je krvnika, ali on je još više – slava Kristove Crkve.

Poslijeratne su žrtve, međutim, samo nastavak stradanja koja su, posebno u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, obilježila ove prostore od travnja 1941. do svibnja 1945. godine kada je ovdje bjesnio drugi svjetski rat. Hrvatski se narod u težnji za slobodom našao pod udarom snaga koje su mu to poricale i okrutno ga uništavale provodeći velikosrpski politički program. Stradanje hrvatskog stanovništva, uništavanje čitavih naselja, mučenje i ubijanje civilnoga, nenaoružanoga naroda obilježilo je te ratne godine zločinima i okrutnošću velikih razmjera. S druge su strane postupci režima u Hrvatskoj, osnovani na ideologiji rasne i nacionalne isključivosti, provodili osvetu i prouzročili žrtve koje se ne mogu opravdati obranom, već se moraju nazvati zločinima. Tako su oružani sukobi i zločini ostavili velik broj žrtava i strašna razaranja. Broj poginulih i ubijenih svih strana zahvaćenih ratom penje se na više stotina tisuća, kako iznose trijezni i objektivni proučavatelji toga našeg tragičnog razdoblja, premda priznaju da njihovo proučavanje još nije dovršeno.

Nama se tek sada, u slobodi, nakon što je prestao monopol nad povijesnom istinom, otvara mogućnost odati dužnu počast svim žrtvama. Kroz prošlih pedesetak godina javna se počast odavala samo žrtvama jedne strane. Druge se žrtve nisu smjele spominjati; bilo je opasno i znati da su postojale. Mi stoga danas javno molimo za te naše sunarodnjake, pripadnike hrvatskoga naroda, sinove i kćeri Katoličke Crkve. U mislima obilazimo poznate i nepoznate masovne grobnice, posijane širom domovine, i u duhu kršćanske vjere molimo vječni pokoj svima nastradalima. Time ujedno smirujemo i duše živih: rodbine, prijatelja, sunarodnjaka, svih poginulih. Božjim milosrđem liječimo duše ranjene okrutnošću i , nepravdom koja im je nanesena da iz njihova srca ne bi izvirala mržnja i misao na osvetu. Vjera da su pokojni u Božjem miru, pomiruje i ljude međusobno.

Suprotni stav prema žrtvama rata koji se kod nas sustavno i službeno provodio kroz pedesetak godina, po kome su žrtve samo na jednoj strani a krvnici samo na drugoj strani, raspaljivao je osvetničke misli i nakane, o čemu tako tragično svjedoče i sadašnje žrtve rata nametnutog Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Tako naše ratno poglavlje nije završeno pred pedeset godina, kao kod drugih naroda. Duhovi se nisu razoružali. U povijesnom času, kada je nakon komunizma trebalo poštovati izrečenu volju naroda, pribjeglo se sili oružja da se zadrži dominacija. Krvoproliće je opet buknulo da nas svojim posljedicama prati za duge godine koje nadolaze, ako li se nepravde ne isprave i ako li se smisao života i smrti, krivnje i opravdanja ne potraži na Kristovu putu: u njegovoj osobi, u njegovu djelu, u njegovoj riječi.

Mi ćemo stoga u ovoj obljetnici, ponizno pred Bogom i iskreno pred ljudima, odati kršćansku počast svim žrtvama, u prvom redu žrtvama drugoga svjetskog rata, ali i žrtvama današnjim, kao i onima koje su prethodile drugome svjetskom ratu na našim prostorima te ispunile krvlju i suzama gotovo čitavo naše dvadeseto stoljeće. Molit ćemo vječni mir svima nastradalima. Pravo na život i dostojanstvo svake osobe pod Božjom je zaštitom. Stoga svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje. Tu ne može biti razlike ni rasne ni nacionalne, ni konfesionalne, ni stranačke. Temeljna jednakost u dostojanstvu svih ljudi proizlazi iz same naravi čovjeka, stvorena na sliku i priliku Božju. Pojedinačne i osobito masovne likvidacije bez ikakva suda i dokaza krivnje uvijek su i posvuda teški zločini pred Bogom i pred ljudima.

Stoga ćemo se kod svetoga oltara spomenuti žrtava hrvatskog naroda i Katoličke Crkve. Spomenut ćemo se žrtava srpske nacionalnosti i Srpske Pravoslavne Crkve u Hrvatskoj. Spomenut ćemo se žrtava Židova, Roma i svih kod nas ubijenih u drugome svjetskom ratu samo zato što su druge nacije, druge konfesionalne pripadnosti ili drugoga političkog uvjerenja.

No, uz spomen žrtava nužno se povezuje i spomen krvnika, spomen krivaca za tako brojne žrtve. Krivci imaju svoje ime i prezime pa je i njihova odgovornost u prvom redu osobna. Isprika da su samo izvršavali naređenja ne može ukinuti osobnu krivnju neposrednih počinilaca zločina. No još je veća krivnja naredbodavaca, ideologa, tvoraca sustava koji unaprijed planiraju krvavi obračun s neistomišljenicima. Krivnju ne isključuje ni činjenica da se u svakom ratu počinjaju zločini. Zakonita obrana i zločin ne mogu se poistovjetiti. Krivci su na našim prostorima bili pripadnici određenog naroda, stranog (u drugome svjetskom ratu posebno njemačkoga i talijanskoga) i domaćeg – posebno srpskoga i hrvatskoga – čije su ime okaljali svojim nedjelima. Mnogi od njih članovi su i određene Crkve ili vjerske zajednice. Ipak, da bi zakoniti sud bio pravedan, nužno je tražiti i poštovati istinu i o žrtvama i o krvnicima. Uvećavanje broja žrtava da bi se snažnije nametnuo žig krivnje čitavom jednom narodu ili skupini, pogađa nevine nepravdom koju ne može odobriti ni jedna iskrena savjest.

Kajanje i pomirenje

Nije glavna težina pitanja u tome kako žaliti žrtve vlastite zajednice i kako prepoznati krivnju druge zajednice. Hrvati i Srbi, katolici i pravoslavni, muslimani i drugi pred težim su moralnim pitanjem: Kako žaliti žrtve druge zajednice, kako priznati krivnju u vlastitoj zajednici? A zatim: Kako okajati krivnju, kako zadobiti oproštenje Božje i ljudsko, mir savjesti i pomirenje medu ljudima i narodima? Kako započeti novo doba osnovano na pravednosti i istini?

Ključ odgovora nalazimo u molitvi Gospodnjoj. Sve ljude, a posebno one koji se zajedno s nama obraćaju Bogu kao Ocu, nazivamo braćom. Zajedno s njima molimo: “Otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim.” U čežnji za Božjim oproštenjem i mi ljudi uzajamno opraštamo jedni drugima. Ono što pohranjujemo u svojoj povijesnoj memoriji nisu nepodmireni računi koji rađaju namisli osvete. Pamtimo zlo koje se dogodilo a nije se smjelo dogoditi. Učimo kako ne ponavljati grijeh i kako ustrajati u dobroj odluci. No, sadržaju našega povijesnog pamćenja pripada i sve ono što su činili ljudi Crkve kada su osuđivali zločin te svesrdno zaštićivali i pomagali ugrožene u vrijeme dok je bjesnio drugi svjetski rat. Ta kršćanska odlučnost i požrtvovnost, posebno katoličkih biskupa u Hrvatskoj, nadahnuće su i poticaj današnjem naraštaju. Na ovom nas putu ostvarivanja dobra te nastojanja oko praštanja i pomirenja utvrđuje i sveti otac Ivan Pavao II. koji nam je u Zagrebu poručio: ‘Tražiti oprost i sam oprostiti tako bi mogla biti sažeta zadaća koja je pred svima, ako se žele postaviti čvrste pretpostavke za postizanje istinskog i trajnog mira” (Homilija na misi Zagreb, 11. rujna 1994).

Spomen na pedesetu obljetnicu od završetka drugoga svjetskog rata uvodi nas u pripravu za veliki jubilej: 2.000 godina od rođenja Isusa Krista. U svom apostolskom pismu o pripravi na taj jubilej Sveti Otac nas podsjeća da je radost jubileja na poseban način radost zbog otpuštanja grijeha, radost obraćenja. “Pravo je stoga – nastavlja Sveti Otac – da Crkva postaje svjesna grijeha svojih sinova… Crkva se, jer je sveta po svom pritjelovljenju Kristu, ne umara činiti pokoru: ona uvijek priznaje kao svoje, pred Bogom i pred ljudima, grešne sinove’ (na navedenom mjestu, br. 33). Dosljedno tome, i Crkva Božja koja je u Hrvatskoj čini pokoru i poziva na pokoru zbog svojih sinova koji nisu svjedočili za Krista, nego su bili na sablazan svojim načinom razmišljanja i djelovanja. Tako se odnosimo i prema počiniteljima zločina nad žrtvama koje spominjemo a ponikli su iz katoličke sredine. U tom duhu ponavljamo riječi sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca, napisane 19. veljače 1943. kada je jasenovački logor nazvao “sramotnom ljagom” a za ubojice u njemu izjavio da su “najveća nesreća Hrvatske”. Taj sud pastira Crkve nije izgubio na svojoj snazi kroz ovih pedeset i više godina kako je izrečen. Željeli bismo se susresti i s drugim kršćanima koji će se na isti način odnositi prema krvnicima iz svoje sredine. Željeli bismo posebno da katolici i pravoslavni u Hrvatskoj zauzmu zajednički kršćanski stav i prema žrtvama i prema krivnji za žrtve, prema grijehu i prema pomirenju. Ako se u prošlosti manipuliralo s povijesnim činjenicama, požurimo čas kad ćemo u slobodi i odgovornosti pred Bogom i pred ljudima javno očitovati istovjetan kršćanski odnos i prema žrtvama i prema krivcima. Molimo da to vrijeme što prije sine!

Crkva oplakuje žrtve, Crkva oplakuje krvnike. Ona se bori protiv grijeha i vrši službu pomirenja s Bogom i među ljudima. U vjeri i poniznosti liječi rane duše i tijela te tako otvara čovječniju budućnost pojedincima i narodima. Crkva vjeruje u uskrsnuće tijela i život vječni te konačni sud o stradanjima i krivnjama prepušta Bogu koji je puna istina, savršena pravda i beskrajna ljubav. Naše svećenike i vjernike potičemo da u svojoj molitvi i svetoj misi prikažu Bogu sve žrtve prošlog i sadašnjeg rata i da zazivlju Božji mir našim vremenima

Gospodin neka primi molitvu i pokoru našu!

 

      Franjo kard. Kuharić, nadbiskup zagrebački, predsjednik HBK, v.r.

      Srećko Badurina, biskup šibenski, potpredsjednik HBK, v.r.

      ✠ Anton Tamarut, nadbiskup riječko-senjski, v.r.

      ✠ Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski, v.r.

      Marijan Oblak, nadbiskup zadarski, v.r.

      Ćiril Kos, biskup đakovačko-srijemski, v.r.

      ✠ Slavomir Miklovš, vladika križevački, v.r.

      ✠ Antun Bogetić, biskup porečki i pulski, v.r.

      ✠ Slobodan Štambuk, biskup hvarski, v.r.

      Josip Bozanić, biskup krčki, v.r.

      Želimir Puljić, biskup dubrovački, v.r.

      ✠ Ivan Prenđa, nadbiskup koadjutor zadarski, v.r.

      ✠ Đuro Kokša, pomoćni biskup zagrebački, v.r.

      ✠ Marin Srakić, pomoćni biskup đakovačko-srijemski, v.r.

      ✠ Juraj Jezerinac, pomoćni biskup zagrebački, v.r.

      Marko Culej, pomoćni biskup zagrebački, v.r.

      Marin Barišić, pomoćni biskup splitsko-makarski, v.r.

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

Oče, proslavi Sina svoga! – Mihael (22. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Ja ću moliti Oca i on će vam dati drugoga Branitelja - Mihael (16. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Ja sam put i istina i život – Mihael (09. 05. 2020.)

{image:1:medium}

Sveto vazmeno trodnevlje i Uskrs - Mihael (08. 04. 2020.)

{image:1:medium}

Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje - Mihael (02. 04. 2020.)

{image:1:medium}

Ja sam uskrsnuće i život – Mihael (27. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Ode, umije se pa se vrati gledajući - Mihael (19. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Izvor vode koja struji u život vječni - Mihael (13. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Ovo je Sin moj, ljubljeni! Slušajte ga! - Mihael (06. 03. 2020.)

{image:1:medium}

Isus posti četrdeset dana i đavao ga iskušava - Mihael (28. 02. 2020.)

{image:1:medium}

Ljubite neprijatelje - Mihael (21. 02. 2020.)

{image:1:medium}

Rečeno je starima … a ja vam kažem - Mihael (13. 02. 2020.)

{image:1:medium}

Vi ste svjetlost svijeta - Mihael (07. 02. 2020.)

{image:1:medium}

Vidješe oči moje spasenje tvoje – Mihael (31. 01. 2020.)

{image:1:medium}

Nastani se u Kafarnaumu - Mihael (25. 01. 2020.)

{image:1:medium}

Četvrta nedjelja došašća i Božić - Mihael (20. 12. 2019.)

{image:1:medium}

Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo? - Mihael (16. 12. 2019.)

{image:1:medium}

Obratite se! Približilo se kraljevstvo nebesko! - Mihael (06. 12. 2019.)

{image:1:medium}

Bdijte da budete pripravni! - Mihael (29. 11. 2019.)

{image:1:medium}

Gospodine, sjeti me se kada dođeš u kraljevstvo svoje - Mihael (21. 11. 2019.)

{image:1:medium}

Trideset i druga i trideset i treća nedjelja kroz godinu – Mihael (07. 11. 2019.)

{image:1:medium}

Sin Čovječji dođe potražiti i spasiti izgubljeno-Mihael (31. 10. 2019.)

{image:1:medium}

Trideseta nedjelja kroz godinu-Mihael (25. 10. 2019.)

{image:1:medium}

Bog će obraniti svoje izabrane koji vape k njemu (17. 10. 2019.)

{image:1:medium}

Ne nađe se nijedan koji bi se vratio i podao slavu Bogu, osim ovoga tuđinca - Mihael (11. 10. 2019.)

{image:1:medium}

Ne možete služiti Bogu i bogatstvu - Mihael (19. 09. 2019.)

{image:1:medium}

Na nebu će biti radost zbog jednog obraćena grešnika (13. 09. 2019.)

{image:1:medium}

Tko se ne odrekne svega što posjeduje, ne može biti moj učenik - Mihael (06. 09. 2019.)

{image:1:medium}

Izaberimo, dakle, život! (02. 09. 2019.)

Poruka pape Franje za V. Svjetski dan molitve za skrb o stvorenome svijetu

Crkva postoji kad postoji za druge (28. 08. 2019.)

Poruka nadbiskupa Đure Hranića, predsjednika Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku školske i katehetske godine 2019./2020.

Dvadeset i prva i dvadeset i druga nedjelja kroz godinu – Mihael (23. 08. 2019.)

{image:1:medium}

Nisam došao mir dati, nego razdjeljenje - Mihael (17. 08. 2019.)

{image:1:medium}

Uznesenje Blažene Djevice Marije - Velika Gospa - Mihael (09. 08. 2019.)

{image:1:medium}

»Hvala Bogu koji nam daje pobjedu po Gospodinu našem Isusu Kristu!«  (1 Kor 15, 57) (02. 08. 2019.)

Poslanica msgr. Jure Bogdana, vojnoga ordinarija, povodom proslave Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnog Zavjeta – zaštitnice Vojnoga ordinarijata, Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 24. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“ 5. kolovoza 2019.

Što si pripravio, čije će biti? - Mihael (31. 07. 2019.)

{image:1:medium}

Ufanje ubogih neće biti zaludu (11. 07. 2019.)

Poruka svetoga oca Franje za 3. Svjetski dan siromaha (33. nedjelja kroz godinu 17. studenoga 2019.)

 

XIV. – XVII. nedjelja kroz godinu – Mihael (05. 07. 2019.)

{image:1:medium}

Kršteni i poslani: Kristova Crkva u misiji u svijetu (27. 06. 2019.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan misija 2019.

Dvanaesta i trinaesta nedjelja kroz godinu-Mihael (21. 06. 2019.)

{image:1:medium}

Duhovi, Presveto Trojstvo, Tijelovo - Mihael (08. 06. 2019.)

{image:1:medium}

Ne radi se samo o migrantima (04. 06. 2019.)

Poruka pape Franje za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2019.

Neka budu savršeno jedno-Mihael (30. 05. 2019.)

{image:1:medium}

Šesta vazmena nedjelja Uzašašće - Mihael (24. 05. 2019.)

{image:1:medium}

Četvrta i peta vazmena nedjelja - Mihael (10. 05. 2019.)

{image:1:medium}

Isus istupi, uzme kruh i dade im, a tako i ribu-Mihael (01. 05. 2019.)

{image:1:medium}

Nakon osam dana dođe Isus – Mihael (26. 04. 2019.)

{image:1:medium}

Sveto vazmeno trodnevlje - Mihael (17. 04. 2019.)

{image:1:medium}

Nedjelja Muke Gospodnje, Cvjetnica - Mihael (14. 04. 2019.)

{image:1:medium}

Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen - Mihael (05. 04. 2019.)

{image:1:medium}

Hrabrost da se preuzme rizik za Božje obećanje (05. 04. 2019.)

Poruka pape Franje za 56. Svjetski dan molitve za zvanja (Nedjelja Dobrog Pastira, 12. svibnja 2019.)

Ovaj tvoj brat bijaše mrtav i oživje - Mihael (28. 03. 2019.)

{image:1:medium}

Ako se ne obratite, svi ćete slično propasti-Mihael (21. 03. 2019.)

{image:1:medium}

“Budite složni i živite u miru” (15. 03. 2019.)

Predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak uputio je poslanicu za Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini 18. – 24. ožujka 2019.

Dok se molio, izgled lica mu se izmijeni-Mihael (15. 03. 2019.)

{image:1:medium}

Duh ga je vodio pustinjom, gdje bijaše iskušavan-Mihael (07. 03. 2019.)

{image:1:medium}

»Doista, stvorenje sa svom žudnjom iščekuje ovo objavljenje sinova Božjih« (Rim 8, 19) (26. 02. 2019.)

Poruka Svetoga Oca Franje za korizmu 2019.

Sedma i osma nedjelja kroz godinu Pepelnica – Mihael (22. 02. 2019.)

{image:1:medium}

„‘Udovi smo jedni drugima’ (Ef 4, 25). Od social network comunities do ljudskih zajednica“ (19. 02. 2019.)

Poruka pape Franje za 53. Svjetski dan sredstava društvene komunikacije [2019.]

Blago vama, siromasi!  Jao vama, bogataši! (15. 02. 2019.)

{image:1:medium}

Komisija Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“ (14. 02. 2019.)

PRIOPĆENJE

Oni ostaviše sve i pođoše za Njim-Mihael (07. 02. 2019.)

{image:1:medium}

Pismo biskupa HBK patrijarhu SPC Irineju (06. 02. 2019.)

CONFERENTIA EPISCOPORUM CROATIAE

Isus, kao ni Ilija i Elizej, nije poslan Židovima-Mihael (31. 01. 2019.)

{image:1:medium}

Savjest u svjetlu zakona ljubavi (26. 01. 2019.)

 

Poruka za Dan života 2019. Mate Uzinića, dubrovačkog biskupa, predsjednika Vijeća HBK za život i obitelj

Danas se ispunilo ovo pismo-Mihael (25. 01. 2019.)

{image:1:medium}

Priopćenje s XXI. zajedničkog zasjedanja HBK i BK BiH (22. 01. 2019.)

Isus učini prvo znamenje u Kani Galilejskoj-Mihael (17. 01. 2019.)

{image:1:medium}

Blagdan krštenja Gospodinova - Mihael (10. 01. 2019.)

{image:1:medium}

»Besplatno primiste, besplatno dajte!« (Mt 10, 8) (10. 01. 2019.)

Poruka pape Franje za 27. Svjetski dan bolesnika [11. veljače 2019.]

“I riječ tijelom postade i nastani se među nama” (Iv 1, 14) (30. 12. 2018.)

Božićna poruka vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana, Božić 2018.

Dobra politika je u službi mira (30. 12. 2018.)

Poruka svetoga oca Franje za 52. svjetski dan mira 1. siječnja 2019.

Četvrta nedjelja došašća i Božić-Mihael (21. 12. 2018.)

{image:1:medium}

Što nam je činiti? - Mihael (13. 12. 2018.)

{image:1:medium}

Podijeli s onim koji nema (13. 12. 2018.)

Poruka varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka za Nedjelju Caritasa – 16. prosinca 2018.

Približuje se vaše otkupljenje - Mihael (06. 12. 2018.)

{image:1:medium}

Sveti Nikola znak providnosti i učitelj dobrote (04. 12. 2018.)

Poruka Predsjednika Odbora HBK za pastoral pomoraca šibenskog biskupa Tomislava Rogića pomorcima i ribarima o blagdanu sv. Nikole 2018.

Približuje se vaše otkupljenje - Mihael (29. 11. 2018.)

{image:1:medium}

Ti kažeš: Ja jesam Kralj – Mihael (22. 11. 2018.)

{image:1:medium}

Trideset i druga i trideset i treća nedjelja kroz godinu - Mihael (10. 11. 2018.)

{image:1:medium}

Ljubi!...Ovo je prva zapovijed – Mihael (31. 10. 2018.)

{image:1:medium}

Sinoda o mladima bila je dobra berba i obećava dobro vino (29. 10. 2018.)

Papa Franjo

Izjava Komisije »Iustitia et pax« Hrvatske biskupske konferencije (24. 10. 2018.)

Pravna, radna i socijalna sigurnost - jamstvo dostojanstva čovjeka u hrvatskom društvu

Dvadeset i deveta i trideseta nedjelja kroz godinu; Svi Sveti – Mihael (19. 10. 2018.)

{image:1:medium}

Priopćenje s 57. zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije (13. 10. 2018.)

Plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 57. u nizu, održano je pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića u Zagrebu od 9. do 11. listopada 2018.

“Duh solidarnosti u Europi” (17. 09. 2018.)

Završna poruka sa Plenarnog zasjedanje Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE).

Poruka pape Franje za Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu 2018. (04. 09. 2018.)

Gdje je Bog velik, velik je i čovjek (23. 08. 2018.)

Poruka predsjednika Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskupa Đure Hranića na početku školske i katehetske godine 2018./2019., upućena 22. kolovoza svećenicima, redovnicima i redovnicama, katehetama i vjeroučiteljima, djeci, mladima i roditeljima.

Poruka Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj povodom Svjetskog dana turizma 2018. (08. 08. 2018.)

„Turizam i digitalna transformacija"

Izjava Komisije »Iustitia et pax« Hrvatske biskupske konferencije (17. 07. 2018.)

Izazovi migrantske krize u europskom prostoru

Savjest – čuvar čovjekova dostojanstva i slobode (18. 06. 2018.)

Izjava Komisije „Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije       

Poruka Svetoga Oca Franje za 2. svjetski dan siromaha, 18. studenoga 2018. (17. 06. 2018.)

„Jadnik vapi, a Gospodin ga čuje“

Poruka pape Franje za 60. međunarodno vojno hodočašće u Lourdes (09. 05. 2018.)

Svim nazočnim hodočasnicima i njihovim obiteljima, Sveti Otac iz sveg srca udjeljuje apostolski blagoslov.

Propovijed varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, 8. svibnja 2018. u Krašiću (08. 05. 2018.)

Povodom 120. obljetnice rođenja bl. kardinala Alojzija Stepinca

Priopćenje Stalnog vijeća HBK (08. 05. 2018.)

„Politička zajednica i Crkva, svaka na svome  osebujnom području, jedna o drugoj neovisne su i autonomne.“

Poruka biskupa Petanjka za Nedjelju turizma (08. 05. 2018.)

„Neka vas i sve vaše goste, u životu i radu, na odmoru i na putu, prati Božji blagoslov.“

 

Poruka za Dan posvećenja klera 2018. (03. 05. 2018.)

 

 

 

„Dragi svećenici, neka ljepota ovoga dana, posvećenog Srcu Isusovu, učini da u nama poraste želja za svetošću.“

Priopćenje Komisije „Iustitia et pax“ HBK o arbitražnom sporu s Republikom Slovenijom (02. 05. 2018.)

I priopćenje o održavanju usmene rasprave 2. svibnja 2018. o slovenskom zahtjevu za mišljenjem Europske komisije

Gospodin nas i danas poziva (13. 04. 2018.)

Poruka splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića, predsjednika Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja, za Nedjelju Dobrog Pastira - 2018.

Poruka vojnoga ordinarija msgr. Jure Bogdana za Uskrs 2018. (13. 04. 2018.)

{image:1:large}

Uskrsnuli Krist – nada naša

Poziv biskupa BK BiH na molitvu krunice (30. 03. 2018.)

Molimo i za sve ono čime će nas Bog obnoviti, ohrabriti i učiniti postojanima na našim korijenima da uvijek budemo prepoznatljivi kao kršćani.

Arhiva vijesti

Linkovi