Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

Proslavljen spomendan bl. Serafina Glasnovića Kodića

Ponedjeljak, 06. 11. 2017.

   Spomendan bl. Serafina Glasnovića Kodića proslavljen je u nedjelju, 5. studenoga, prvi put nakon što je prošle godine na isti dan proglašen blaženim. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je vojni biskup u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan u samostanskoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM u zagrebačkoj Dubravi. Biskup je na početku slavlja blagoslovio blaženikov kip koji je izradio fra Serafinov pranećak akademski kipar Dragutin Glasnović. Isti je umjetnik izradio i relikvijare s moćima bl. Serafina koji se čuvaju u župnim crkvama u blaženikovom rodnom Janjevu, Kistanjama i u samostanskoj crkvi hercegovačkih franjevaca u Zagrebu.

Biskup Bogdan u propovijedi se prisjetio prošlogodišnjeg velebnog slavlja proglašenja blaženim 38 mučenika ubijenih u Albaniji zbog mržnje prema vjeri za vrijeme komunističke strahovlade od 1945. do 1974., među kojima su se našla dvojica Hrvata fra Serafin iz Janjeva i don Anton Muzić iz Vrnavokola. Pojasnivši teološki pojam mučenika u kršćanskoj tradiciji koji u grčkom izvorniku znači svjedok, a koji se odnosi na sve one koji su u životnim opasnostima i progonstvima hrabro i ustrajno posvjedočili svoju kršćansku vjeru, biskup je ukratko prikazao blaženikov životopis. Fra Serafin je rođen u Janjevu 25. travnja 1893. Sa 16 godina stupio je u franjevački red. Teološki studij započeo je u Skadru i potom nastavio u Grazu u Austriji. Za svećenika je zaređen 1915. godine. Bio je definitor franjevačke provincije, ekonom, profesor i župnik u više župa. Godine 1947., koja je u Albaniji bila obilježena sudskim procesima, ubojstvima i teškim zatvorskim presudama katoličkim svećenicima, blaženi je Serafin bio uhićen nakon jednog sastanka vodstva franjevačke provincije u Lješu. Od njega se tražilo da lažno optuži svoju braću franjevce. Kad to nije htio učiniti podvrgnut je strašnim mukama. Teško su ga ranili na dušniku, te je nakon više dana agonije preminuo 11. svibnja 1947. Potajno ga je pokopala jedna medicinska sestra. Nakon pada komunizma, 1994. godine, njegovo je tijelo preneseno i postavljeno u temelje crkve Navještenja BDM u Lješu. Propovjednik je nadalje prikazao tijek širenja komunističke ideologije iz njezinog središta Rusije te razorne posljedice koje je imala za Katoličku crkvu u svim zemljama u kojima je prevladala, napose u Albaniji koju je komunističko državno vodstvo 1967. proglasilo prvom ateističkom zemljom na svijetu. Na kraju je zazvao zagovor fra Serafina i don Antona Muzića da nama vjernicima izmole milost vjernosti i ustrajnosti do kraja onako kako su je oni posvjedočili svojim životima.

Na kraju misnoga u ime janjevačke zajednice predvoditelju slavlja zahvalio je Pavao Palić darovavši mu sliku fra Serafina Glasnovića Kodića i monografiju o 700. obljetnici prvog pisanog spomena Janjeva. Istaknuo je kako je znakovito da biskup Bogdan predvodi misno slavlje na prvi spomendan novog blaženika, jer je upravo on među prvima u našoj crkvenoj javnosti spomenuo fra Serafina, uvrstivši ga među brojne hrvatske svece i blaženike u svojoj propovijedi na Danu hrvatskih mučenika na Udbini 27. kolovoza 2016. Potom je zahvalio i gvardijanu fra Svetozaru Kraljeviću naglasivši kako nije slučajno da će blaženikov kip biti smješten upravo u crkvi franjevaca Hercegovačke franjevačke provincije, jer je iz te provincije potekao fra Franjo Brkić koji je potkraj 19. stoljeća djelovao u Janjevu te je upravo on oduševio fra Serafina za redovničko i svećeničko zvanje. Zahvalio je i dvojici svećenika rodom iz Janjeva don Petru Paliću, generalnom tajniku Hrvatske biskupske konferencije i fra Ivanu Matiću, voditelju Kuće susreta Tabor na njihovom doprinosu u promicanju štovanja fra Serafina i don Antona.

Uz biskupa Bogdana u koncelebraciji je bilo osam svećenika, a liturgijsko pjevanje je predvodila Klapa Janjevo uz nazočnost velikog broja vjernika.

IKA