Vijesti

Uskrs u Vojnom ordinarijatu

Nedjelja, 20. 04. 2014.

Svečano euharistijsko slavlje na Uskrs, 20. travnja, u kapeli Vojnog ordinarijata na zagrebačkom Ksaveru predvodio je vojni biskup Juraj Jezerinac.

Homilija vojnog biskupa

Braćo i sestre! Da bismo mogli što dublje ući u radost uskrsnog jutra valja se prisjetiti stanja u kojem su se prije toga našli apostoli. Prije Uskrsa mnogi su bili ispunjeni sumnjom. Vidjeli su kako je Isus umro užasnom smrću na Veliki petak. Gledali su ga pribijena na križu, a njegovom smrću pale su posljednje nade kod apostola i ljudi koji su ga pratili. Na uskrsno jutro, nedjeljom, vijest se proširila gradom Jeruzalemom da se stijena koja je bila nad grobnicom otkotrljala i da je Isusov grob prazan. Židovski poglavari rekli su vojnicima da prošire vijest da su tijelo ukrali Isusovi učenici, dok su spavali (Mt 28,13). Na početku su ljudi bili zbunjeni, pitajući se: Je li to doista istina? Kako je je vrijeme prolazilo ljudi su bili sigurni da tijelo nije bilo ukradeno, da je Isus doista uskrsnuo. Isusovi se učenici susreću s Isusom u jednom novom svjetlu. On je onaj isti Učitelj kojega su pratili na Galilejskim putovanjima i na putu u Jeruzalem. On je onaj isti Isus koji je trpio, bio mučen, nosio križ na Kalvariju, trpio i umro. Sve što su vidjeli i čuli za vrijeme Isusovog zemaljskoga života, sada se odjednom sve promijenilo. Oni se susreću s živim Isusom i to izriču riječima: „uskrsnuo je“. To nam svjedoče Isusovi učenici na dan njegova uskrsnuća, kad im je rekao: „Kojima oprostite grijehe bit će oprošteni, a kojima zadržite bit će zadržani“ (Iv 20, 23). To nam svjedoči Marija Magdalena kao i žene koje su zajedno s njom došle na grob. To nam svjedoče dvojica učenika koja su se vraćala u Emaus, kada im se Isus pridružio i tumačio Sv. Pismo. To nam svjedoči apostol Toma, zvani nevjerni, kojemu je Isus rekao: „Ne budi nevjeran nego vjeran“ (Iv 20, 28).
To nam svjedoče Djela Apostolska koje je napisao Sv. Luka: „Njima je poslije svoje muke također pružio mnoge dokaze da je živ: ukazivao im se 40 dana i govorio im je o kraljevstvu Božjem“ (Dj 1,3).

Brojna proganjanja kršćana, posebno prvih stoljeća, nisu mogla zaustaviti prenošenje Radosne vijesti. Očaj je počeo popuštati pred nadom; tama je počela davati više mjesta svjetlu; mržnja je ustupila mjesto ljubavi; tuga je prepustila mjesto radosti. Kako je vrijeme prolazilo, neki od njih su bili razapeti, poput Isusa Krista. Neke  su rastrgale zvijeri u Rimskom Koloseumu, drugi su bili spaljeni na lomači, ali njihova vjera u Isusa Krista, živa i uskrsnula, nije slabila. Život kršćana promijenio je tijek povijesti.

Isus je učinio i mnoga druga čudesa pred svojim učenicima, piše sv. Ivan  i zaključuje: „A ova su zapisana da vjerujete da je Isus Mesije, Sin Božji, i da vjerujući imate život u njegovo ime“ (Iv 20, 30-31).

Da je Isus doista prisutan kao uskrsnuli, živi je izvor kršćanskog života. Stoga je Isusovo uskrsnuće  središnji događaj kršćanstva, najveća novost povijesti. „Ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera naša… Ako se samo u ovom životu nadamo u Krista, bjedniji smo od svih ljudi“ (1 Kor 15, 19), poručuje apostol Pavao.
Braćo i sestre!

Kad kažemo „uskrsnuo je“ izraz ima posve drugo značenje nego što često mislimo. Isus se nije vratio u zemaljski život nego u jedan novi „nebeski život“, koji nije podvrgnut nikakvim fizičkim zakonima. To znači da je Isus prekoračio prag smrti, zakoračio u vječnost, s onu stranu vremena. Taj bismo život mogli usporediti sa sakramentom svete Ispovijedi. Svaka ispovijed je jedno malo čudo uskrsnuća. Mi prelazimo iz stanja smrti u stanje života, iz stanja grijeha u stanje milosti, iz stanja mlakosti u revnost, iz osrednjosti u  oduševljenje. Ispovijed nije povratak u prijašnje stanje nego iskorak u jedno novo iskustvo.

O tom novom iskustvu piše apostol Pavao u Poslanici Kološanima: „Ako ste  umrli s Kristom tražite ono što je gore, gdje Krist sjedi s desne strane. Jer umrijeste, i vaš je život sakriven s Kristom u Bogu“ (Kol 3, 1-3). To znači živjeti uskrsnulim životom. Stoga je veoma važno ponovno otkriti ljepotu i radost vjere. Ona je dragocjeni dar kojega treba tražiti i njegovati. Vjera nije ništa drugo nego čovjekovo osobno prianjanje uz Boga, slobodan pristanak uza svu istinu što ju je Bog po svom Sinu Isusu Kristu objavio.

Inicijativa susreta počinje uvijek od Boga. „U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego- on je prvi ljubio nas“ (1 Iv. 4,10), poručuje Sv. Ivan. Bog doista ne može prevariti jer je sama Dobrota. Zato Bog očekuje uzvraćanje ljubavi. Vjera je čovjekov odgovor na Božju ljubav, dok je nevjera uskraćeno uzdarje. Da bi čovjek mogao odgovoriti na Božju ljubav, treba biti slobodan. Bog je obdario čovjeka slobodom. U slobodi čovjeka nalazi se sva njegova veličina i pad; u čovjekovom odgovoru na Božju ljubav , na njegovo prihvaćanje ili odbijanje.

Neki vele da slijediti Isusa Krista, da je to ropstvo. Naprotiv, odbijanje Boga, prihvaćanje grijeha, najveće je ropstvo čovjeka. „Zaista, zaista vam kažem: Tko čini grijeh, rob je grijeha… Ako vas dakle Sin oslobodi zaista ćete biti slobodni“ ( Iv 8, 34-35). Tko vjeruje, tko se dariva Bogu, taj je najradosniji i najslobodniji čovjek. „Mi ljubimo jer je On prvi ljubio nas“, piše Sv. Ivan.

Među mnogim vjernicima uočavamo problem nedostatnog shvaćanja pojma vjere. Puno je onih koji se zovu vjernici ali ne prijeđu cijeli put vjere koji im se nudi, i stoga ne mogu uspostaviti duboko zajedništvo s Isusom Kristom nego se zadovoljavaju ispunjenjem religioznih potreba tako da ostaju na nivou tradicije.
Potaknut jednom takvom tradicionalnom vjerom u svijetu, papa Benedikt XVI. proglasio je prošlu godinu Godinom vjere. Cilj te godine što bolje upoznati osobu Isusa Krista i njegovo evanđelje te probuditi vjeru u dušama ljudi. Stoga vjerovati ne znači znati da Bog jest, nego vjera zahtjeva da čovjek cijelim životom stupi u zajedništvo s Bogom Isusom Kristom, da ima povjerenje u njega bez ikakvih barijera. To se zajedništvo ostvaruje kroz molitvu, sakramente, a dokazuje se djelima. I obratno: Ne vjerovati Isusu Kristu znači suobličavati se ovom svijetu, živjeti kao oni koji ne poznaju Boga. Stoga piše apostol Pavao Rimljanima: “Ne prilagođujte se ovom svijetu, nego se preobražavajte obnavljanjem svoga uma, da kušate što je volja Božja, što je dobro, ugodno i savršeno“ (Rim 12,2).

Braćo i sestre! Vjera je dar koji treba iznova otkriti i oživjeti. Uskrs nas na to posebno potiče. Uskrs ne smije biti samo neki lijepi običaj, nego život u Bogu i s Bogom. To je bit Uskrsa. To je radosna vijest da je uskrsnuli Isus spreman pomoći svakome tko mu se obrati. Radosna vijest je u tome da nas nitko ne može slomiti, ni bol , ni smrt. Sve možemo u onome koji nas jača, a to je živi i uskrsnuli Isus Krist.

U tim mislima želi vam svima sretan i blagoslovljen Uskrs! Amen.

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta bb
HR - 10 000 Zagreb

(01) 46706 60 (59)

46706 62

uprava@vojni-ordinarijat.hr

Arhiva vijesti

Linkovi

Događanja

Nedjeljne svete mise u kapeli Vojnog ordinarijata

Svake nedjelje u 10 sati 

Nedjeljne svete mise u Administrativnom sjedištu MORH-a i GS OS

Svaki utorak i petak u 11 sati

“Sluge Krista - sluge mira”, 22. hodočašće Hrvatske vojske i policije u Lurd

Od 13. do 20. svibnja 2014.

Novi naslovi arhiva

Uskrsna poruka vojnog biskupa

"Sretan Uskrs je samo Sveti Uskrs!" Svećenicima i vjernicima Vojne biskupije u RH 2014. godine

više...

“Obavijesti”, vjesnik Vojnog ordinarijata

broj 2. (58) - 2014. Službeno glasilo Vojne biskupije u Republici Hrvatskoj

više...

Mihael, listić Policijske kapelanije sv. Mihaela Arkanđela

MUP - sjedište i Ravnateljstvo policije, broj 14/2014., Šesta korizmena nedjelja - Cvjetnica

više...

Mihael, listić Policijske kapelanije sv. Mihaela Arkanđela

MUP - sjedište i Ravnateljstvo policije, broj 14/2014., Šesta korizmena nedjelja - Cvjetnica

više...

Mihael, listić Policijske kapelanije sv. Mihaela Arkanđela

MUP - sjedište i Ravnateljstvo policije, broj 14/2014., Peta korizmena nedjelja

više...

Mihael, listić Policijske kapelanije sv. Mihaela Arkanđela

MUP - sjedište i Ravnateljstvo policije, broj 12/2014., Četvrta korizmena nedjelja

više...