Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Isus je ustanovio Crkvu na Petru. Njemu je, kao i njegovim nasljednicima, Papi, biskupima i svećenicima predao u zalog da navještaju Radosnu vijest. Biskupova i svećenička služba, koliko god je uzvišena, nije lagana, tim više što biskup, odnosno svećenik, mora govoriti istinu, kojoj se ljudi često opiru. “Kršćani se ne suprotstavljaju svijetu, nego se svijet opire njima kada se navješćuje istina o Bogu, o Kristu, o čovjeku. Svijet se buni kad su grijeh i milost nazvani svojim imenima” (Raztinger: “Razgovor o vjeri” str. 32.), rekao je današnji Papa.

Ova godina proglašena je “Svećeničkom godinom”. Sadašnji Papa je rekao: “Ta godina želi potaknuti zauzetost za duhovnu obnovu svih svećenika u cilju njihova snažnijeg i prodornijeg svjedočenja evanđelja u današnjem svijetu”. Papi su dobro poznate, kako sam kaže “bezbrojne patnje kroz koje prolaze mnogi svećenici, bilo zbog sudjelovanja u iskustvima ljudske boli u najrazličitijim njihovim oblicima, bilo zbog neshvaćanja od strane onih kojima su po svojoj službi poslani”. Papa je govorio o mnogim svećenicima čiji su životi danas izloženi u svijetu zbog evanđelja. Nisu rijedak slučaj i ubojstva svećenika u svijetu. Dotakao se i drugih bolnih situacija zbog kojih Crkva pati i to zbog nevjernosti pojedinih svećenika. Nismo poslani da druge sudimo, ali smo zato poslani da budemo pomoć jedni drugima, da budemo primjer jedni drugima.

Papa u ovoj “Godini svećenika” ističe primjer svetog Ivana Vianeja, arškog župnika, koji je bio zaljubljen u Isusa Krista. Trebalo bi ponovno otkriti ljepotu svećeništva. Kada biste zapitali bilo kojeg svećenika je li mu žao što se odazvao Božjem pozivu, mnogi bi vam rekli da bi ga ponovno prihvatili kad bi se rodili. Lijepo je biti dobar i čestit otac, dobra i vrijedna majka, dobar mladić i dobra djevojka, ali je jednako tako lijepo biti dobar i svet svećenik. Ova bi godina trebala biti godina molitve za svećenike, ali i molitva svećenika sa svojim narodom. Čujem da se u mnogim župama sve više uvodi tjedno sat klanjanja pred Presvetim. To su blagoslovljeni dani ne samo za župu, nego i za svećenika.

Kad je blaženi Stepinac postao svećenikom, župnik je rekao njegovoj majci: “Sada se ne trebate više moliti. Vaš je Lojzek postao svećenik”. Ona je odgovorila: “Sada se još više moram moliti za njega da bude dobar svećenik”. To vrijedi i za naše svećenike. Moliti se za njih da nam budu uzorni; da budu sveti. Blaženik je uzorno živio svoje svećeništvo. On je nastojao biti vjeran svojoj savjesti sa željom da ispuni volju Božju. On je svjedočio Istinu, Isusa Krista, i zato mu je bila savjest čista. “Meni je savjest čista”, rekao je na sudu u Zagrebu.

Molite za svoje svećenike da budu dobri, sveti, da budu odvažni u naviještanju evanđelja. Svećenik ne naviješta svoju mudrost, nego istinu o Bogu i čovjeku. Zato mu je potrebna i Božja hrabrost. Nedostatak hrabrosti je početak poraza. Biskup i svećenik naviješta prije svega Istinu, Isusa Krista, raspetoga i uskrsnuloga. Svećenik je dužan propovijedati istinu, čak i onda kad je istina teška. U navještaju evanđelja ne može biti kompromisa. Postoje neki principi i načela od koji se ne odustaje, rekao je blagopokojni kardinal Kuharić.

Čovjek nikada ne bi smio klečati pred čovjekom. Kleči se samo pred Bogom. Stoga, Istinu treba svjedočiti uz cijenu žrtve i prezira, a Istina će nas osloboditi, poručuje Isus.

Sv. Fabijan i sv. Sebastijan u tome su nam uzori. Jedan je kao laik, vojnik, a drugi kao papa. I jedan i drugi ovjenčani su Kristovim vijencem. Na njih se mogu primijeniti riječi knjige Mudrosti: “Za malo muke zadobili su dobra velika jer Bog ih je stavio na kušnju i našao da su ga dostojni” (Mudr 3, 8).

I mi smo na kušnji dok živimo na zemlji. Hoćemo li se naći dostojnima? To je najvažnije pitanje. Stoga se preporučimo Bogu da nam po zagovoru sv Fabijana i Sebastijana udijeli snage da poput njih ostanemo vjerni Bogu, Isusu Kristu.