Vijesti

U Zadru zaključena svetkovina sv. Stošije

Srijeda, 17. 01. 2018.

 

  „Svetost se ne sastoji u tome da se hvalimo kako smo vlastitim silama ispunili neku psiho-fizičku disciplinu i dosegli neko uzvišeno stanje uma. Svetost je u tome da ponizno i strpljivo, iz ljubavi prema Bogu i bližnjemu, prihvaćamo velike i male izazove života, da u svemu tražimo Božju volju, a ne svoju. Svetost je spremna uhvatiti se u koštac sa svim problemima jer crpi snagu iz Isusa Krista i njegovog križa“ poručio je msgr. Jure Bogdan, vojni ordinarij u RH, na svečanom koncelebriranom slavlju koje je na svetkovinu sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, predvodio u zadarskoj prvostolnici u ponedjeljak 15. siječnja.

Sveta Stošija, ‘najslavnija građanka Zadra’, čiji je kult štovanja raširen na kršćanskom Istoku i Zapadu, podnijela je mučeništvo na Božić 304. g. u Srijemskoj Mitrovici, za vrijeme progona cara Dioklecijana. Stoga je u svjetlu božićnog otajstva Božjeg utjelovljenja biskup Bogdan u propovijedi razmatrao kako „sv. Stošija i drugi kršćanski mučenici svjedoče o temeljnom suglasju ljudske naravi i svjetla vjere“.

„Ateizam 19. i 20. st. proglasio je: ‘Bog je mrtav! Bog ne postoji!’ Hoće li pogubne ideologije 21. st. proglasiti: ‘Čovjek je mrtav! Čovjek ne postoji’!? Čini se da im je to cilj!? Jer prema njima ne postoji univerzalna ljudska narav?! Osluškivanjem glasa prirode, Božjeg stvorenja, očuvat ćemo naše obitelji i čitavo društvo od pogibeljnih umotvorina i apstrakcija bez temelja u stvarnosti“ poručio je msgr. Bogdan, istaknuvši: „Nije potrebno biti katolik ili kršćanin kako bismo uvidjeli temeljne istine o spolnosti, braku i obitelji. Realistična filozofska antropologija promatra cjelokupnu stvarnost čovjeka kao jedinstvene osobe, obdarene duhom i tijelom, ne svodeći ga ni na apstraktni um ni na biološko-kemijski sustav.

Unatoč zaglušne buke glasova koji se dižu protiv Katoličke Crkve i njenog nauka, ne smijemo zaboraviti da na području spolnosti i obitelji Crkva ponajprije naučava ono što je prirodom već upisano u ljudsku narav  i savjest, a Evanđeljem samo potvrđeno i usavršeno. Vjera ne sputava narav, nego je oslobađa grijeha kako bi se potpuno mogla ostvariti u slobodi, istini i ljubavi. Tada čovjek postaje kadar razviti nesebičnu plodnost koja se krije u pšeničnom zrnu“.

Pšenično zrno, koje je bilo i Isusov životni put, slika je spremnosti na žrtvu, ali istodobno predstavlja nadu. „Govoreći o uskrsnuću, sveti Pavao koristi sliku pšeničnog zrna koje se nakon smrti preobražava u novi život. Tako križ postaje ključ kojim nam se otvaraju vrata Neba“ rekao je vojni ordinarij.

Djelotvorna sredstva za dublje upoznavanje i ulazak u zajedništvo Oca, Sina i Duha Svetoga su  svakodnevni razgovor s Bogom u tišini srca, osobna i obiteljska molitva, sveta misa te redoviti pristup sakramentu pomirenja i svetoj pričesti, rekao je propovjednik. Istaknuvši da nam Bog govori preko Svetog Pisma, ali i na druge načine, msgr. Bogdan je poručio i kako „komunicirati s Bogom također znači imati sluha za ono što nam On kao Stvoritelj poručuje preko prirode.

Bog nam govori preko naravnog zakona koji je usađen u svakog čovjeka. Kršćanski apologeti prvih stoljeća, Stošijini suvremenici u poganskom Rimskom carstvu, često su naglašavali značenje naravne Objave te isticali kako kršćanska vjera bolje otkriva i jasnije tumači ono što je Stvoritelj već usadio u ljudsku narav. Božja se milost ne protivi naravi, nego je pretpostavlja! Na taj način Evanđelje brani i čuva autentičnu ljudsku narav, ono što bitno karakterizira čovjeka kao čovjeka“ naglasio je biskup Bogdan, dodavši da su prvi kršćani došli u sukob s poganskim Rimskim carstvom zbog vjernosti Bogu i Kristu, ali i zbog svoje vjernosti čovjeku, njegovom dostojanstvu, onome što je autentično ljudsko.

„Takvih sukoba ima i danas. Razlog tomu je stvarnost Isusovog utjelovljenja i rođenja. Nakon Božića ne možemo govoriti o čovjeku, a da Boga ne spomenemo“ rekao je msgr. Bogdan. Aktualizirao je to temom tzv. rodne teorije „koja se protivi naravnom zakonu i niječe naravnu razliku i uzajamnost između muškarce i žene“, a na njenu opasnost je više puta upozorio i papa Franjo.

„U naše vrijeme javljaju se neke skupine koje niječu postojanje univerzalne ljudske naravi, niječu postojanje svojstava koja pripadaju čovjeku ukoliko je čovjek“ rekao je msgr. Bogdan i podsjetio na riječi pape Franje iz apostolske pobudnice ‘Radost ljubavi’: „Rodna ideologija zamišlja društvo bez razlika između spolova, čime dokida sam antropološki temelj obitelji. Zabrinjava činjenica što se neke od tih ideologija nastoje nametnuti kao jednoumlje koje određuje kako treba odgajati djecu.

Nemojmo pasti u grijeh nastojanja da zamijenimo Stvoritelja. Mi smo stvorenja, nismo svemoćni. Stvaranje je prije nas i mora biti primljeno kao dar. Istodobno, pozvani smo čuvati naše čovještvo, a to znači prije svega prihvatiti ga i poštivati takvo kakvo je stvoreno“.

Svetkovina sv. Stošije, kojom u Zadarskoj nadbiskupiji završava božićno vrijeme koje je „Crkva intenzivno živjela na ljudskoj, obiteljskoj, društvenoj i liturgijskoj razini, snažan je poticaj da božićno otajstvo Bogoutjelovljenja prenosimo u svakodnevicu, u prostore u kojima živimo i radimo, u naše obiteljske, društvene i međuljudske odnose. Neka nam sv. Stošija izmoli milost da postanemo pšenično zrno koje će donijeti obilat rod na korist braći i sestrama i na veću slavu Božju“ potaknuo je msgr. Bogdan, naglasivši da je sv. Stošija hrabra žena koja je u Isusu Kristu pronašla smisao i ispunjenje svog života sve do mučeničke smrti.

Citirajući misao mučenice Edith Stein: „Onaj koji pripada Kristu treba proživjeti čitav Kristov život. Treba sazreti do mjere uzrasta punine Kristove, te jednoga dana treba krenuti na križni put, treba poći u Getsemanij i na Golgotu“, msgr. Bogdan je rekao da je u tome srž duhovnog poziva svakog kršćanina svih vremena.

„Kršćanin svakodnevno uzima svoj križ i slijedi Isusa. Sv. Stošija je prepoznala svoj životni poziv u pomaganju progonjenim kršćanima. Velikodušno i neustrašivo dvorila je utamničene i na smrt osuđene kršćane. Njena dosljednost i hrabrost na kraju su je stajale života. Stošija je postala  pšenično zrno koje umire kako bi donijelo obilat  rod. Njeno ime na grčkom jeziku, Anastazija, znači ‘Uskrsnula’. Njeno svjedočanstvo stavlja svakoga od nas pred pitanje: Jesam li ja prepoznao svoj životni poziv? Prihvaćam li svoj životni križ? Gdje i kako mogu postati pšenično zrno za svoje bližnje“ potaknuo je msgr. Bogdan.

Biskup je podsjetio da su u prvom Rimskom kanonu, od mnoštva, tisuće kanoniziranih svetaca i svetica sveopće Crkve, poimence  spomenuta  33  sveca, a od svetih žena, uz Blaženu Djevicu Mariju, poimence je spomenuto još sedam svetih žena, među kojima je i sveta Stošija. Svjetski poznato djelo ‘Enciklopedija svetaca’ donosi popis 38 svetaca koji su nosili ime Anastazio. U tom djelu objavljen je i popis s životopisima sedam svetih žena koje su se zvale Anastazija (Stošija).

Od sedam svetih Anastazija, pet ih je podnijelo mučeništvo iz mržnje prema vjeri, od kojih je najpoznatija sv. Stošija, zaštitnica Zadarske nadbiskupije. Budući da je podnijela mučeništvo na Božić, biskup je rekao da se time Stošija na osobit način pridružuje nizu svetačkih likova koji se okupljaju oko novorođenog Isusa.

„Osim Blažene Djevice Marije i svetog Josipa, tu su pastiri i mudraci s istoka. U tom izabranom društvu su i sveci čiji liturgijski spomen slavimo u danima neposredno nakon Božića: sv. Stjepan Prvomučenik, sv. Ivan apostol i Nevina Dječica. S tim zborom svetaca sjedinjuje se i Zadarska Crkva po svečanom slavlju sv. Stošije. Duhovna devetodnevna priprava za njenu svetkovinu započinje na svetkovinu Bogojavljenja i  pruža još jednu prigodu dubljeg razmišljanja o otajstvu utjelovljenja Sina Božjeg“ rekao je msgr. Bogdan. Na dan međunarodnog priznanja Hrvatske, potaknuo je na molitvu i za potrebe hrvatskog naroda i domovine.

Večernjim slavljem u kojem su sudjelovali brojni vjernici i hodočasnici i iz obližnjih biskupija, zaključena je proslava nadbiskupijske zaštitnice Anastazije. U misi su koncelebrirali zadarski nadbiskup Želimir Puljić, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, dubrovački biskup Mate Uzinić, šibenski ordinarij i umirovljeni biskup Tomislav  Rogić  i Ante Ivas, gospićko-senjski ordinarij i umirovljeni biskup Zdenko Križić i brojni svećenici iz cijele Hrvatske.

U orguljaškoj pratnji Dragana Pejića, pjevanje  je predvodio Katedralni zbor sv. Stošije pod ravnanjem regens chorija zadarske katedrale Žana Morovića. Zbor je za svečanu prigodu Stošijine svetkovine prvi put pjevao misu koju je skladao mo. Morović.(preuzeto sa web stranice Zadarske nadbiskupije)  

                                                                                                                                                                  

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr

Izdvojeno

XXX. i XXXI. nedjelja kroz godinu, Svi sveti - Mihael (25. 10. 2024.)

Sin Čovječji došao je da život svoj dade kao otkupninu za mnoge - Mihael (18. 10. 2024.)

Što imaš, prodaj i idi za mnom! - Mihael (14. 10. 2024.)

Što Bog združi, čovjek neka ne rastavlja! - Mihael (03. 10. 2024.)

Tko nije protiv nas, za nas je - Mihael (27. 09. 2024.)

Tko želi biti prvi,  neka bude svima poslužitelj - Mihael (20. 09. 2024.)

Ti si Pomazanik-Krist! ... - Mihael (12. 09. 2024.)

Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske - Mihael (29. 08. 2024.)

Kome da idemo? - Mihael (22. 08. 2024.)

Uznesenje BDM - Velika Gospa - Mihael (18. 08. 2024.)

Poče ih slati - Mihael (12. 07. 2024.)

Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju - Mihael (05. 07. 2024.)

Djevojko! Zapovijedam ti, ustani! - Mihael (01. 07. 2024.)

Tko li je ovaj da mu se i vjetar i more pokoravaju? - Mihael (26. 06. 2024.)

X. i XI. nedjelja kroz godinu - Mihael (07. 06. 2024.)

Duh istine upućivat će vas u svu istinu – Mihael (17. 05. 2024.)

Neka i oni budu jedno kao i mi! - Mihael (09. 05. 2024.)

Peta i šesta vazmena nedjelja - Mihael (26. 04. 2024.)

Pastir dobri život svoj polaže za ovce - Mihael (19. 04. 2024.)

Nakon osam dana dođe Isus - Mihael (11. 04. 2024.)

Deklaracija “Dignitas infinita” o ljudskom dostojanstvu (08. 04. 2024.)

Deklaracija Dikasterija za nauk vjere "Dignitas infinita o ljudskom dostojanstvu" objavljena na svetkovinu Blagovijesti - Navještenja Gospodinova 8. travnja 2024. u Vatikanu.

Nakon osam dana dođe Isus - Mihael (05. 04. 2024.)

Nedjelja Muke Gospodnje - Cvjetnica - Mihael (22. 03. 2024.)

Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, umre, donosi obilat rod - Mihael (14. 03. 2024.)

Bog je poslao Sina na svijet da se svijet spasi po njemu - Mihael (07. 03. 2024.)

Ovo je Sin moj ljubljeni - Mihael (26. 02. 2024.)

Iskušavao ga Sotona, a anđeli mu služahu. - Mihael (16. 02. 2024.)

Četvrta nedjelja došašća, Božić - Mihael (22. 12. 2023.)

Među vama stoji koga vi ne poznate - Mihael (15. 12. 2023.)

Poravnite staze Gospodnje - Mihael (08. 12. 2023.)

Bdijte jer ne znate kad će se domaćin vratiti - Mihael (30. 11. 2023.)

Sjest će na prijestolje slave svoje i razlučiti jedne od drugih - Mihael (24. 11. 2023.)

U malome si bio vjeran, uđi u radost gospodara svoga! - Mihael (17. 11. 2023.)

Podajte caru carevo, a Bogu Božje - Mihael (20. 10. 2023.)

Koga god nađete, pozovite na svadbu - Mihael (13. 10. 2023.)

Vinograd će iznajmiti drugim vinogradarima - Mihael (06. 10. 2023.)

Zar je oko tvoje zlo što sam ja dobar? - Mihael (23. 09. 2023.)

Opraštaj, kažem ti, ne do sedam puta,  nego do sedamdeset puta sedam! - Mihael (14. 09. 2023.)

Ako te posluša, stekao si brata - Mihael (08. 09. 2023.)

Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe - Mihael (01. 09. 2023.)

Ti si Petar-Stijena. Tebi ću dati ključeve Kraljevstva nebeskoga - Mihael (29. 08. 2023.)

O ženo, velika je tvoja vjera! - Mihael (20. 08. 2023.)

19. nedjelja kroz godinu - Velika Gospa - Mihael (12. 08. 2023.)

XIV. - XVIII. nedjelja kroz godinu - Mihael (07. 07. 2023.)

Tko ne uzme križa, nije mene dostojan - Mihael (30. 06. 2023.)

Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo! - Mihael (23. 06. 2023.)

Dozva dvanaestoricu svojih učenika i posla ih - Mihael (16. 06. 2023.)

Duhovi - Presveto Trojstvo - Mihael (28. 05. 2023.)

Prepoznaše ga u lomljenju kruha - Mihael (21. 04. 2023.)

Nakon osam dana dođe Isus - Mihael (14. 04. 2023.)

Vazmeno trodnevlje - Mihael (06. 04. 2023.)

Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje - Mihael (31. 03. 2023.)

Ja sam uskrsnuće i život - Mihael (24. 03. 2023.)

Ode, umije se pa se vrati gledajući - Mihael (17. 03. 2023.)

Izvor vode koja struji u život vječni - Mihael (10. 03. 2023.)

Lice mu zasja kao sunce - Mihael (03. 03. 2023.)

Isus posti četrdeset dana i đavao ga iskušava - Mihael (24. 02. 2023.)

Ljubite neprijatelje! - Mihael (17. 02. 2023.)

Rečeno je starima … a ja vam kažem - Mihael (10. 02. 2023.)

Vi ste svjetlost svijeta - Mihael (02. 02. 2023.)

Blago siromasima duhom! - Mihael (26. 01. 2023.)

Isus će se roditi od Marije, zaručene za Josipa, sina Davidova - Mihael (16. 12. 2022.)

Bdijte da budete pripravni! - Mihael (25. 11. 2022.)

Gospodine, sjeti me se kada dođeš u kraljevstvo svoje! - Mihael (17. 11. 2022.)

XXXII. i XXXIII. nedjelja kroz godinu - Mihael (04. 11. 2022.)

Svi sveti, Dušni dan - Mihael (21. 10. 2022.)

Bog će obraniti svoje izabrane koji vape k njemu - Mihael (14. 10. 2022.)

Ne nađe se nijedan koji bi se vratio i podao slavu Bogu, osim ovoga tuđinca - Mihael (06. 10. 2022.)

Sveti arkanđeli Mihael, Gabriel i Rafael - Mihael (29. 09. 2022.)

Ne možete služiti Bogu i bogatstvu - Mihael (15. 09. 2022.)

Na nebu će biti radost zbog jednog obraćena grešnika - Mihael (09. 09. 2022.)

Tko se ne odrekne svega što posjeduje, ne može biti moj učenik - Mihael (02. 09. 2022.)

Koji se uzvisuje, bit će ponižen, a koji se ponizuje, bit će uzvišen - Mihael (26. 08. 2022.)

Doći će s istoka i zapada i sjesti za stol u kraljevstvu Božjem - Mihael (19. 08. 2022.)

20. nedjelja kroz godinu i Velika Gospa - Mihael (12. 08. 2022.)

Srpanj, XIV. - XVIII. nedjelja kroz godinu - Mihael (01. 07. 2022.)

Za tobom ću kamo god ti pošao - Mihael (24. 06. 2022.)

Ti si Krist - Pomazanik Božji! - Mihael (17. 06. 2022.)

Presveto Trojstvo i Tijelovo - Mihael (10. 06. 2022.)

Sedma vazmena nedjelja i Duhovi-Pedesetnica - Mihael (27. 05. 2022.)

Četvrta i peta vazmena nedjelja – Mihael (05. 05. 2022.)

Isus istupi, uzme kruh i dade im, a tako i ribu – Mihael (29. 04. 2022.)

Nakon osam dana dođe Isus - Mihael (22. 04. 2022.)

Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen - Mihael (31. 03. 2022.)

Ovaj tvoj brat bijaše mrtav i oživje - Mihael (25. 03. 2022.)

Blagovijest - Mihael (18. 03. 2022.)

Dok se molio, izgled mu se lica izmijeni - Mihael (11. 03. 2022.)

Osma nedjelja kroz godinu i Pepelnica - Mihael (25. 02. 2022.)

Budite milosrdni kao što je milosrdan Otac vaš - Mihael (18. 02. 2022.)

Blago vama, siromasi! Jao vama, bogataši! - Mihael (11. 02. 2022.)

Oni ostaviše sve i pođoše za njim - Mihael (04. 02. 2022.)

Isus, kao ni Ilija i Elizej, nije poslan Židovima - Mihael (27. 01. 2022.)

Danas se ispunilo ovo Pismo - Mihael (21. 01. 2022.)

Rodio vam se spasitelj - Mihael (24. 12. 2021.)

Otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega? - Mihael (17. 12. 2021.)

Što nam je činiti? - Mihael (10. 12. 2021.)

Svako će tijelo vidjeti spasenje Božje - Mihael (03. 12. 2021.)

Podignite glave, približuje se vaše otkupljenje - Mihael (26. 11. 2021.)

Ti kažeš: ja jesam kralj - Mihael (19. 11. 2021.)

Sabrat će svoje izabranike s četiri vjetra - Mihael (12. 11. 2021.)

Arhiva vijesti

Linkovi